Održana 24. izvanredna sjednica Senata
Održana 24. izvanredna sjednica Sveučilišta u Rijeci

Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“, kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja, te  „Informacija o Erasmus programu na Sveučilištu u Rijeci“, o čemu je govorio prof. dr. Damir Zec, prorektor za međunarodnu suradnju, bile su tematske točke 24. izvanredne sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci.
Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa“ se sastoji od anketa koje su provedene nad studentima i nastavnicima, samoevaluacije uprava sastavnica i kvantitativne analize podataka o uspješnosti studiranja.
Analizirajući stavove studenata viših godina koji imaju dovoljan staž u studiranju po Bolonji pokazalo se da su, u svim ispitivanim aspektima, zadovoljniji od studenta koje se anketiralo 2002. i 2006. godine. U ovoj anketi pokazalo se da su najzadovoljniji etičkim i profesionalnim odnosom nastavnika, organizacijom i transparentnošću sustava te dostupnosti informacija. Nisu zadovoljni stupnjem konkretnih znanja koje dobivaju, mobilnosti, cijenom studija (oni koji plaćaju partici-paciju) i mogućnostima zapošljavanja nakon prvog ciklusa. Nastavnici sami potvđuju da su više opterećeni uvođenjem Bolonje. Ocjenjuju da je Bolonja učinila dostupnim visoko obrazovanje i onima koji nisu motivirani za diplomsku razinu te da je povećana učinkovitost studiranja. Također, smatraju da je sustav studiranja fleskibilniji i da su studenti bolje informiraniji o ciljevima, sadržaju i obvezama u okviru pojedinih kolegija. Visoko ocjenjuju svoju dostupnost studentima, otvorenost za konzultacije i spremnost na poboljšavanje kvalitete rada. Međutim, polovica ispitanih smatra da je uvođenjem Bolonje kvaliteta studiranja smanjena.

Treba kazati kako se Bolonji najviše spočitava smanjenje razine kvalitete obrazovanja. Upravo u stavovima nastavnika, to je najistaknutiji prigovor, a to je najveći prigovor općenito u većini europskih zemalja. Kvaliteta se tiče svih aspekta obrazovnog procesa, od prostornih i nastavnih kapaciteta preko organizacije nastave i dostupnosti literature do konačnih kompetencija studenta. Omasovljenje visokog obrazovanja dovelo je do problema financiranja i zbog toga do nepopularnog uvođenja školarina upravo u vrijeme kada je počela primjena Bolonjskog procesa. Zbog navedenih razloga, Bolonja se počela identificirati s lošijom kvalitetom u uvjetima obrazovanja iako po sebi nema strukturne veze s reformama u financiranju.

Kako bilo, zaključak je članova Senata koji je ukratko artikulirao rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin, da sudove nastavnika i studenata treba uzeti krajnje ozbiljno i učiniti daljnje korake u cilju povećanja kvalitete te transparentnosti kroz komunikaciju sa studentima.
Iscrpne informacije o Erasmus programu pokazale su kako postoji još niz slabosti  s kojima se Sveučilište suočava, a razlog je, očekivano, nedostatak financijskih sredstava no i logistike, odnosno kadra koji mora „servisirati“  studente koji odlaze na druga sveučilišta, a posebno one koji će u sve većem broju dolaziti na naše Sveučilište.