I studenti i nastavnici nezadovoljni Bolonjom, NL, 2. 3. 2011.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
IZVANREDNA SJEDNICA SENATA O USPJEŠNOSTI PROVEDBE BOLONJSKOG PROCESA
I studenti i nastavnici nezadovoljni Bolonjom
 
U istraživanju je sudjelovalo 3.984 studenata s različitih fakulteta i više od 80 posto nastavnika, koji kao jedan od glavnih problema navode da studijski programi ne pripremaju dobro studente za tržište rada.
 
Studenti nezadovoljni kvalitetom organizacije i izvedbe nastaveRIJEKA Teška zapošljivost, nedovoljna mobilnost, visoke školarine, nerazumijevanje nastavnika te nezadovoljavajuća kvaliteta izvedbe i organizacije nastave najčešći su problemi s kojima se suočavaju studenti Sveučilišta u Rijeci. Gotovo 70 posto studenata mišljenja je da ih studij ne priprema dovoljno za rad, a njih 43 posto smatra pak da se razina kvalitete njihovih studija ne poboljšava. Istovremeno čak četvrtina studenata smatra da se praksi ne dodjeljuje dovoljan broj ECTS-a, a niske ocjene studenti daju i načinu organizacije nastave i ispitnih rokova, kao i dostupnosti savjetovanja pri izboru kolegija i mogućnosti nastavka studija. Provedeno je istraživanje pokazalo da iako svaki drugi student pokazuje interes za boravak na inozemnoj instituciji, u mobilnosti je sudjelovalo tek četiri posto studenata riječkog Sveučilišta. 
Riječ je o podacima dobivenim istraživanjem o uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa što su jučer predstavljeni na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci. 
Pojašnjavajući kako je prošle akademske godine u istraživanju sudjelovalo 3.984 studenata s različitih fakulteta, predsjednik Odbora za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci doc. dr. Duško Pavletić istaknuo je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno i više od 80 posto nastavnika riječkog Sveučilišta koji su također izrazili svoje mišljenje o provedbi Bolonjskog procesa.
   
Prolaznost na uštrb kvalitete

S obzirom na to da se svaki drugi nastavnik, odnosno njih 52 posto, izjasnio kako su neke stvari nakon uvođenja Bolonje čak lošije nego prije, a 12 ih posto smatra da su promjene samo kozmetičke naravi, očito je da su nastavnici u velikoj mjeri nezadovoljni unapređenjem kvalitete studiranja uključivanjem u Bolonjski proces. Glavni razlog njihovog nezadovoljstv
Razmjena studenata
   
    Senat Sveučilišta jučer se bavio i provedbom razmjene studenata i nastavnika u okviru Erasmus programa, a kako je najavio prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Damir Zec od iduće akademske godine ta će razmjena postati dvosmjerna. Naime, za razliku od dosadašnje prakse odlaska riječkih studenata i nastavnika u inozemstvo, od iduće akademske godine riječko Sveučilište bit će domaćin inozemnim studentima i nastavnicima. »Osigurali smo 68 mjesta za tu namjenu, a istovremeno za iduću smo akademsku godinu do sada za boravak naših studenata i nastavnika na inozemnim sveučilištima osigurali 167 mjesta. Naime, sklopili smo 78 ugovora s 19 zemalja, istaknuo je prof. dr. Zec.
a je preopterećenost, a poput studenata i sami nastavnici kao jedan od većih problema Bolonje vide činjenicu da studijski programi ne pripremaju dobro studente za tržište rada. Istovremeno kao jedan od izvora nezadovoljstava navode i neprimjerenost prostora s obzirom na broj studenata te smatraju da Bolonja potiče prolaznost studenata na štetu kvalitete, kao i da ECTS bodovi koje dobivaju studenti ne odgovaraju stvarnim opterećenjima.
    Slažući se s činjenicom da niska procjena kvalitete studija nastavnika zabrinjava, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija podsjetila je da se istraživanjem nisu željeli sumirati rezultati Bolonje, jer riječ je o sustavu koji traži konstantne promjene i unapređenje. Uspoređujući pak rezultate istraživanja Sveučilišta u Rijeci s rezultatima istih istraživanja europskih zemalja koje također provode Bolonju, prof. dr. Prijić Samaržija istaknula je da riječko Sveučilište ide u korak s europskim zbivanjima.
   
Reforma diplomskih studija

– Europska sveučilišta imaju iste probleme kao i mi, jer i njihovi studenti i nastavnici kao najveće probleme ističu zapošljavanje, opterećenje nastavnika, mobilnost, ECTS bodove, kao i ishode učenja. Međutim, bez obzira na izražena nezadovoljstva na riječkom Sveučilištu, usporedba najnovijeg istraživanja s onim provedenim prije uvođenja Bolonje, odnosno prije šest godina pokazuje da zadovoljstvo studenata ipak ima uzlazni trend – napomenula je prorektorica.
    Naglašavajući kako su temeljita analiza i revizija ishoda učenja neminovni, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin zaključio je da se u idućem razdoblju prvenstveno treba fokusirati na reformu diplomskih studija, kao i kvalitetu studijskih programa. Međutim, iako su studenti i nastavnici u velikom broju izrazili svoje nezadovoljstvo Bolonjom, istovremeno su istaknuli i pozitivne promjene kao što su transparentnost, informiranost, etičnost, dostupnost izvora učenja, fleksibilnost, mogućnost mobilnosti te usmjerenost procesa nastave na studente.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ