"Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu", NL, 24.3.2011.
MULTIKULTURALNOST SIMPOZIJ HRVATSKO-MAKEDONSKE KULTURNE VEZE
Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu
 
Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe, istaknuo veleposlanik Dančo Markovski
 
 
Sa sinoćnjeg otvorenja simpozija u Gradskoj vijećniciRIJEKA »Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze« naziv je simpozija koji je sinoć u organizaciji Sveučilišta u Rijeci započeo u Gradskoj vijećnici. Riječ je o trećem skupu takve vrste koji je okupio šezdestak sudionika sa svih makedonskih sveučilišta te četrdestak njihovih hrvatskih kolega. Okupljeni kroatisti i makedonisti tijekom trodnevnog će se skupa uz jezične i književne teme baviti i područjem povijesti, teatrologije te kulturologije, a radi se o najbrojnijem simpoziju takve vrste do sada.
    Najavljujući kako će sinoć započeti simpozij rezultirati i izdavanjem zbornika koji će se nadovezati na prethodna dva istovjetna izdanja članica organizacijskog odbora pof. dr. Loreta Georgievska Jakovleva istaknula je da je trodnevni skup dobra osnova za nastavak i napredovanje tradicionalno dobrih hrvatsko-makedonskih odnosa, dok je veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj Dančo Markovski kao posebno priznanje simpoziju ocijenio pokroviteljstvo hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, ali i podršku aktualnog makedonskog predsjednika Georgia Ivanova te prvog predsjednika Kire Gligorova. Dodajući da je Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po multikulturalnosti Markovski je istaknuo kako Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe.
    Činjenicu da Rijeku odlikuju multikulturalnost i multietičnost potvrdio je i zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić navodeći da trinaest posto građana Rijeke čine pripadnici nacionalnih manjina, dok se zamjenica primorsko-goranskog župana Nada Turina Đurić složila da je suradnja Hrvatske i Makedonije posebno utočište našla upravo u Rijeci. Sinoć otvoren simpozij prema riječima dekana Filozofskog fakulteta prof.dr. Predraga Šustara primjer je dobre prakse koju treba proširiti i na druge zemlje, a navodeći kako posebne zasluge oko organizacije simpozija pripadaju prof. dr. Goranu Kalogjeri, prof. dr. Vasilu Tacinovskom te prof. Dejanu Duriću dekan je zaključio da vrijednost simpozija predstavlja i uključivanje mladih znanstvenika koji će već tradicionalnu hrvatsko-makedonsku suradnju nastaviti i u budućnosti.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ