Od početaka...
Na mjestu današnje Rijeke prve naseobine nastale su već u rimsko doba, vjerojatno kao posljedica činjenice su obale Riječkog zaljeva već tada smatrane sigurnom lukom za tadašnje brodove, a bistra Rječina pružala izobilje pitke vode. Dokaz tome su ostaci castruma koji se danas nalaze u samom središtu grada.
 
Tijekom srednjeg vijeka Rijeka se nastoji razviti ponajprije na mogućnostima koje pruža njezin dobar prometni položaj, no s obzirom na razmjernu bliskost velikih i važnih talijanskih luka taj razvoj je razmjerno skroman. No, i u tim nerijetko i politički i vojno vrlo nemirnim vremenima, značaj obrazovanja za daljnji razvoj je jasno prepoznat pa su stoga gradski oci već 1623. godine uputili zahtjev za utemeljenjem isusovačkih škola i zavoda. Slijedom tog zahtjeva Isusovačka gimnazija počinje s radom 23. studenoga 1627. godine. Tako se već 1632.godine na Isusovačkom kolegiju počinje predavati moralna teologija, što uz postojanje vlastite knjižnice obilježava početak visokoga školstva u Rijeci. Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici Isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi.

Sljedeći korak opet čini Gradsko vijeće 4. veljače 1724. godine zahtijevajući otvaranje studija filozofije koji bi ono podupiralo. Zahtjev odobrava car Karlo VI. 1. lipnja iste godine tako da je Filozofski fakultet otvoren 1726. godine kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki pak studij od 1632. godine održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito.
 
Nažalost, predani rad isusovaca okončan je ukinućem njihova reda 1773. godine. Od tada pa do 1780. godine u Rijeci djeluje javna Kraljevska akademija. Visokoškolsku djelatnost naobrazbe svećeničkih pripravnika nastavlja se na filozofsko-teološkom učilištu u Senju, uz manje prekide od 1806. pa sve do 1940. godine.

U 18. i 19. stoljeću Rijeka postaje važno industrijsko i trgovačko središte Europe, čije su se dnevne novine tiskale na četirima jezicima, a sva europska dostignuća nalazila su plodno tlo i u ovome gradu. Rijeka je već 1530. godine imala prvu tiskaru, a 1750. godine počinje s radom i rafinerija šećera. Polovicom 19. stoljeća s radom započinju tvornica konopa, tvornica papira, brodogradilište „Ganz-Danubius“ (današnji “3. maj”), prva plinara u ovom dijelu Europe te rafinerija nafte. Kolika je sklonost primjeni novih tehnologija govori i činjenica da je 1866. godine u Riječkom tehničkom zavodu (u stvarnosti, tvornica parnih kotlova i strojeva) proizveden prvi torpedo te da je 1886. godine Peter Salcher u Rijeci snimio let puščanog metka i time potvrdio Machovu teoriju o postojanju zvučnog zida.
 
U 19. stoljeću dolazi do obnove visokoga školstva u Rijeci. Godine 1857. premještanjem iz Trsta počinje djelovati Carsko-kraljevska mornarička akademija (K.u.K. Marine Akademie), no svega jednu godinu, da bi 1866. godine ponovo nastavila radom i to sve do 1918. godine. U Puli od 1866. godine postoji Carsko-kraljevski mornaričko-tehnički odbor (K.u.K. Marine-Technisches Komitee), a od 1869. i Mornarička knjižnica (K.u.K. Marine-Bibliothek).

U razdoblju od 1912. do 1918. godine u Rijeci je djelovala i Mađarska kraljevska eksportna akademija (A fiumei magyar kiralyi kiviteli akademia). Višeglasje hrvatskoga, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga i mađarskoga jezika, koje stoljećima daje europsko ozračje učionicama, zamire između dva svjetska rata. Tada u Rijeci i Sušaku prestaje svaka visokoškolska djelatnost.

Visokoškolska nastava u Rijeci oživjela je utemeljenjem Visoke teološke škole 15. listopada 1947. godine, Više pomorske škole 4. travnja 1949, Više stručne pedagoške škole u Rijeci (1953) i Više ugostiteljske škole u Opatiji (1960), a posebice osnivanjem Medicinskog fakulteta 1955. godine. Uskoro se osnivaju i Strojarski fakultet (1960) i Ekonomski fakultet (1961) te Viša tehnička građevinska škola (1969) U bliskoj suradnji sa visokoškolskim ustanovama osnovanim u Rijeci otvaraju se i ustanove u Puli: Viša ekonomska škola (1960) te Pedagoška akademija (1961), te Pedagoška akademija u Gospiću (1963).
 
Današnje sveučilište osniva se 17. svibnja 1973. godine. Pod nazivom "Vladimir Bakarić" sveučilište je djelovalo od 1983. godine do početka devedesetih godina, kada se ponovno mijenja naziv u „Sveučilište u Rijeci“. Sveučilište od prvih dana usmjerava svoje obrazovno i znanstveno djelovanje na područje tadašnje Zajednice općina Rijeka i uključuje područje zapadne Hrvatske, posebice područje Hrvatskog primorja, Istre, Like i Gorskog Kotara te kvarnerskih otoka. U rad Sveučilišta uključile su se do tad postojeće visokoškolske ustanove, a istodobno se osnivaju i nove, poput Pravnoga fakulteta (1973). Razvoj sastavnica nastavlja se vrlo uspješno tako da se u početkom 80-tih godina većina do tada viših škola pretvara u respektabilne znanstvene jedinice – fakultete.

Do osamostaljivanja Republike Hrvatske riječko se Sveučilište sastoji od deset fakulteta (Ekonomski, Hotelijerski, Građevinski, Medicinski, Pedagoški, Pomorski, Pravni i Tehnički fakultet) u Rijeci i dva (Fakultet ekonomije i turizma i Pedagoški fakultet) u Puli, potom dvije sveučilišne knjižnice (u Rijeci i Puli). U to doba u sastavu Sveučilišta već djeluje i Studentski centar Rijeka, a zadaća mu je ponajprije briga za studentski standard (smještaj, prehrana i povremeno zapošljavanje studenata). Koncem devedesetih Pedagoški fakultet u Rijeci mijenja naziv u Filozofski fakultet, a isto čini i onaj u Puli.
 
Osamostaljivanjem Republike Hrvatske i naročito njezinim razvojem nakon okončanja Domovinskog rata Sveučilištu se pružaju nove mogućnosti i ono nastoji ojačati svoje obrazovne, istraživačke i znanstvene mogućnosti. U tom pogledu posebice se ističe povećanje broja nastavnika i istraživača, ali i svekoliko jačanje obrazovne i istraživačke opremljenosti. Krajem devedesetih godina pored brojnih mladih ljudi tada zaposlenih na Sveučilištu snažno se radi i na povratku uglednih hrvatskih istraživača iz svijeta. U isto vrijeme i grad Rijeka, iako ostaje kozmopolitski grad, od nekada industrijskoga središta mijenja dijelom svoj identitet u pravcu razvitka središta uslužnih djelatnosti. Napuštena industrijska zdanja postaju vrijedna kulturna baština, nerijetko i jedinstvena scena za brojna kulturna događanja, ali i znanstvene skupove. U takvim okolnostima Sveučilište nastoji u što većoj mjeri potaći razvoj društva znanja i time aktivno sudjelovati u razvoju grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Godine 2003. započinje izgradnja sveučilišnoga kampusa na Trsatu, na prostorima bivše vojarne, tada predate Sveučilištu u Rijeci na daljnje korištenje. Zahvaljujući preuzetim prostorima već 2005. godine ustrojava se nova članica Sveučilišta, Akademija primijenjenih umjetnosti kao prva takva ustanova u Republici Hrvatskoj. Istodobno, započinje se sa intenzivnom primjenom načela Bolonjskoga procesa i transformacijom svih studijskih programa.

Godina 2006. donijela je daljnje promjene ustroja pa je u rujnu Visoka učiteljska škola u Rijeci postala Učiteljski fakultet, a u studenome dolazi do izdvajanja sastavnica koje su djelovale u Istri: Filozofski fakultet u Puli, Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković», Visoka učiteljska škola u Puli te Sveučilišna knjižnica Pula koje postaju osnova novoga sveučilišta na području krajnjeg zapada zemlje, kao najmlađeg hrvatskog sveučilište «Juraj Dobrila» u Puli.

Koncem 2007. godine Sveučilište u Rijeci osniva svoje prve odjele čiju okosnicu čine Odjel za matematiku, Odjel za fiziku, Odjel za informatiku te, početkom 2009. godine osnovani, Odjel za biotehnologiju.
 
Danas Sveučilište u Rijeci ima 9 fakulteta, Akademiju primijenjenih umjetnosti, 4 sveučilišna odjela, Sveučilišnu knjižnicu i Studentski centar.

Krajem 2010. godine Akademiji primijenjenih umjetnosti na Kampusu Sveučilišta u Rijeci na Trsatu pridružili su se novi stanari: Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet (smješteni u zajedničkom objektu). Godine 2011. na Kampus se preselio i Građevinski fakultet, koji se nalazi u zasebnom objektu.  Četiri sveučilišna odjela, smještena u zajedničkoj zgradi: Odjel za biotehnologiju, Odjel za fiziku, Odjel za informatiku i Odjel za matematiku doselili na Kampus s početkom 2012. / 2013. akademske godine.