"Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku", NL, 13.5.2011.
REFORMA RAZLIKA PAKET ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUČILIŠTU I VISOKOM OBRAZOVANJU – ZALUTAO
Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku
 
Najveće sveučilište u zemlji odbilo je ministra Radovana Fuchsa, a neki fakulteti najavljuju štrajk, Riječko sveučilište zakone smatra dobrom podlogom za razgovor

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
 
Zasad se uglavnom govori o pozicioniranju institucija. Studenti, naravno,  ne bi trebali izvući deblji kraj bez obzira gdje studirajuŠtrajk na Zagrebačkom sveučilištu sve je izgledniji nakon što je Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) dalo zeleno svjetlo paketu triju zakona kojima se uređuje područje znanosti i visokog obrazovanja – Nacrtu prijedloga zakona o sveučilištu, Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i Nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju.
    Čelništvo Sveučilišta u Zagrebu, koje je uoči sjednice GSV-a jednoglasno odbacilo paket spornih zakona, nije se izjasnilo o tome za kakvim će metodama posegnuti ako se Vlada i resorni ministar Radovan Fuchs ogluše o njihove zahtjeve. Filozofski i Pravni fakultet, međutim, spremaju se na obustavu nastave ako paket zakona uđe u proceduru.
    – Radimo ono što ovaj čas možemo. Ne mislim da smo u konfrontaciji sa Vladom, pokušavamo biti što konstruktivniji – poručio je pomirljivo Aleksa Bjeliš, rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta, nakon što je Senat odbacio zakonske prijedloge i na njih još jednom osuo drvlje i kamenje. Izmjena postojećih zakonskih tekstova, smatraju zagrebački dekani, više nije moguća, jer je neprihvatljivo više od 30 posto predloženih odredaba. U takvim okolnostima, u zakonodavnoj praksi ne ide se na izmjene zakona već na izradu novog zakonskog teksta.
   
Kvaliteta studiranja

Fuchsova reforma podijelila je akademsku zajednicu: dok se Zagreb zbog nje diže na zadnje noge, riječko je sveučilište podržalo sporne zakone kao dobru osnovu za promjenu modela upravljanja, a u njihovom donošenju ne vidi nikakvu nacionalnu katastrofu. »Promjena modela upravljanja nam je najvažnija. Sveučilišta moraju postati autonomna, a elementi za to jesu unutra. Neka rješenja nisu dobra, i o tome treba razgovarati. Treba izbaciti sve što smeta«, objašnjava rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin.

Kapović vs Lučin

– Podrška riječkog sveučilišta predloženom paketu zakona odraz je politikanstva, i osobne ambicije rektora Lučina da postane idući ministar – tvrdi Mate Kapović, komentirajući podršku riječkih dekana Fuchsovim zakonima.
– To nema smisla komentirati, jer o poziciji ministra nije bilo nikakvih razgovora – odgovara Lučin.

Devet točaka protiv zakonskog paketa

1. Hrvatska nema nacionalnu strategiju razvoja visokog obrazovanja i znanosti pa se ne može sagledati svrha i cilj novih zakona
2. U izradi zakona nije poštivana procedura
3. Zakoni koštaju, novac nije osiguran u trogodišnjoj projekciji državnog budžeta
4. Odredbe protivne Ustavu, pravu EU, postulatima vladavine prava i EU smjernicama
5. Ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja
6. Pada kvaliteta visokog obrazovanja, studenti, nastavnici i istraživači bit će nekonkurentni u EU
7. Onemogućava se istraživačka izvrsnost, relativiziraju sveučilišni studiji
8. Smanjuje se dostupnost visokog obrazovanja siromašnijim studentima
9. Slabi visoko obrazovanje kao javno dobro, pogoduje se privatnom kapitalu

    Ono što na Zagrebačkom sveučilištu zamjeraju predloženim zakonima manje je više poznato – ne žele štednju u sektoru u koji bi trebalo ulagati što više, boje se da će sveučilišta izgubiti svoju autonomiju i raspolagati sa sve manje novca, zbog čega će kvaliteta studiranja na javnim studijima pasti, a biznis na privatnim visokim učilištima procvjetati. Zakoni, vele na ovom sveučilištu, omogućavaju da se u javnom sektoru broj studenata drastično smanji, a poveća broj studenata u privatnom sektoru, što će, obzirom da su školarine na privatnim učilištima i po nekoliko desetaka tisuća kuna, dobrom dijelu studentske populacije višestruko povećati troškove studiranja.
   
Mala smo zemlja

– Ovo su prevažna pitanja da bismo se sukobljavali s Vladom preko medija. Mi smo mala zemlja, i treba nam nacionalni konsenzus i zajednička strategija kad je riječ o znanosti i visokom obrazovanju – poručuje prorektorica Ksenija Turković, koja vjeruje da je Vlada dovoljno odgovorna da nakon njihove argumentacije neće poslati zakone u Sabor.
    Konsenzusa, međutim, nema ni među samim sveučilištima. Na Riječkom sveučilištu ne vide kako bi se to studentska populacija mogla »odliti« iz javnih u privatne visokoškolske ustanove.
    – Hrvatska su sveučilišta jake institucije, imaju puno resursa, kapaciteta, a država je spremna subvencionirati upisnine studenata. U tome ne vidim nikakav motiv da se bježi prema privatnim fakultetima, jedino ako mi ne budemo dovoljno dobri – smatra Lučin.
    Dok se akademska zajednica ne slaže ni međusobno, niti sa Vladom, članovi Akademske solidarnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ozbiljno se pripremaju na akciju.
   
Neće proći

– Nisam siguran da će zakoni proći, unatoč zelenom svjetlu GSV-a. Šire se glasine da se ministru Fuchsu klima stolica, što ne čudi obzirom da protiv sebe ima najveće sveučilište u državi – kaže Mate Kapović, član Akademske solidarnosti sa Filozofskog fakulteta. Novoosnovani sindikat Akademske zajednice sve je pripremio za štrajk, a odluku o početku donijet će čim zakoni uđu u proceduru. Osim Pravnog fakulteta, koji priprema sličnu akciju, pridružit će im se, kaže Kapović, i filozofski fakulteti u Puli, Zadru, Splitu i Rijeci.
    U Akademskoj solidarnosti uvjereni su da sporni paket zakona neće proći, jer je – kaže Kapović, na Ustavnom sudu pao sličan prijedlog bivšeg ministra znanosti Hrvoja Kraljevića koji je predviđao liberalizaciju i privatizaciju sveučilišta. Ako se vlast i promijeni na predstojećim izborima, ništa se u pogledu znanosti i visokog obrazovanja neće promijeniti, upozorava predstavnik Akademske solidarnosti, jer će buduća vlast, ma koja bila, pokušati provesti slična rješenja.