"Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona", NL, 250511
UDRUGA UNIVERSITAS JAVNA RASPRAVA O PAKETU ZAKONA O SVEUČILIŠTU
Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona
 
Kada sam doznala da je dokument mjesec dana u ladici, upozorila sam da nacrt zakona ne može biti tajni dokument, kaže prof. dr. Turković
 
 
Ministarstvo i akademska zajednica trebali bi se vratiti na početne pozicije, jedna je od poruka skupaRIJEKA Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ksenija Turković javno je optužila Ministarstvo znanosti, visokog obrazovanja i sporta za tajenje nacrta zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, defamaciju pojedinaca i provođenje negativne javne kampanje usmjerene protiv zagrebačkog Sveučilišta, uključujući prijetnje da će stavovi najvećeg hrvatskog sveučilišta biti blokirani od iznošenja u javnost. Turković je to izjavila na javnoj raspravi o novom paketu zakona održanoj u organizaciji udruge Universitas na riječkom Tehničkom fakultetu, isprovocirana tvrdnjama državne tajnice Ivane Mrkonjić da akademska zajednica od studenog nije iznijela Ministarstvu nikakav alternativni prijedlog.
    – Prihvaćam da hrvatska sveučilišta možda imaju bolje ideje od Ministarstva, ali mi te ideje nismo čuli. Nije bilo alternativnog prijedloga, već samo vapaja: ostavite nam našu autonomiju, pravnu osobnost fakulteta i tradiciju, rekla je Mrkonjić.
   
Povjerenstva kao paravan

Njezine riječi dočekane su povicima »sramota« i »niste čuli jer ste gluhi«, dok je Turković državnoj tajnici odgovorila da iznosi neistine, kazavši kako je rad na izmjenama zakona počeo u tajnosti.
    – Kada sam bivšeg ministra Dragana Primorca upitala zašto se zakoni pišu na taj način, on se odmah obratio Radovanu Fuchsu i doslovno ga pitao: »Pišeš li ti u svojoj sobi neki zakon za kojeg ne znam«. Nakon toga počelo se o zakonima nešto javnije govoriti. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš dobio je nacrt zakona s uputom da je riječ o tajnom dokumentu. Bjeliš ga je punih mjesec dana držao u ladici, nije ga ni čitao. Kada sam za to doznala, upozorila sam ga da nacrt zakona nikako ne može biti tajni dokument i tek smo ga tada na Sveučilištu počeli čitati. Kada je akademska zajednica spriječila prvi nacrt zakona, osnovana su povjerenstva, ali je Ministarstvo samo odabralo čla
Povratak na početne pozicije

Prof. dr. Jozo Čizmić sa splitskog Pravnog fakulteta kao rješenje je predložio da se Ministarstvo i akademska zajednica vrate na početne pozicije.
– Neka Ministarstvo odustane od zakona, ali ne i od dobrih rješenja pristunih u nacrtima, a sveučilišna zajednica od najavljenih prosvjeda i blokada. Sveučilišna zajednica trebala bi odabrati svoje predstavnike za pregovore, a Ministarstvo svoje. Proces bi dalje trebao teći uobičajeno, što znači da bi se donijela strategija, provela javna rasprava te konačno usvojio paket zakonskih promjena, predložio je Čizmić.
Moderatorica rasprave, predsjednica Universitasa prof. dr. Jasminka Ledić, predložila je da se svi govornici zajedno povedu za Čizmićevim prijedlozima i pokušaju složiti zajedničke zaključke rasprave. Ledić je kazala kako će si dati slobodu u zaključke uključiti riječi rektora Lučina da u ovom trenutku nema povjerenja u političke strukture da bi promjene mogli izvesti na način na koji bi to trebalo.
nove. Jasno je da je bila riječ samo o paravanu kako bi ispalo da se akademska zajednica stvarno konzultira, odgovorila je Turković.
    Prorektorica Turković upozorila je na javnu defamaciju pojedinaca koji su istupali protiv zakona, kao i negativnu javnu kampanju provođenu protiv Sveučilišta u Zagrebu.
    – Naše primjedbe nisu ušle u nacrte zakona, a jasno smo upozoreni da će stavovi Sveučilišta u Zagrebu biti blokirani od iznošenja u javnost. Dobro je poznato da se dobro biralo kada će početi pritisci ili izlaziti članci usmjereni protiv nas, dodala je Turković.
   
Figa u džepu

Ona unatoč svemu iznesenom ističe da akademska zajednica pruža ruku Ministarstvu.
    – Ministarstvo i Vlada moraju se okrenuti sveučilištima. Zakoni nam jesu neprihvatljivi, ali moramo razgovarati. Zakonima se nameće model komercijalizacije i privatizacije. Mi želimo pravu konkurenciju, a ne nekritičko prelijevanje novca iz javnog u privatni sektor, što nacrti zakona omogućuju. Kada govorimo o modelu besplatnog školovanja treba jasno reći da će se sredstva pokriti samo malom broju studenata, dok će ostali biti prisiljeni ići na privatne fakultete koji će jako puno koštati. I sada imamo besplatno školovanje za nezanemariv broj studenata, a s vremenom smo bili prisiljeni uvesti participacije, ali samo kako bismo pokrili troškove u onom dijelu kojeg Ministarstvo ne pokriva. Razgovarajmo o tome kako povećati i zadržati kvalitetu, a ne kako držati figu u džepu, pozvala je Turković.
    Državna tajnica Mrkonjić paket zakona branila je riječima kako su promjene nužne kako zbog hrvatske budućnosti u EU, tako i zbog nas, a iznijela je i bojazan da Hrvatskoj bez promjene zakonske regulative prijeti mogućnost blokade sredstava iz strukturnih fondova. Na njezine strahove odgovorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš kazavši kako EU u tom smislu ne garantira ništa. On smatra da novi zakonski prijedlozi prijete slabljenju cijelog sustava, i opravdano izazivaju strahove da će se visokoobrazovnom sustavu dogoditi isto što i javnom zdravstvu, kada je u njega ušao privatni sektor.
   
Što i kako dalje

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra kako treba odgovoriti na pitanja što sada i kako dalje, jer, kaže, kada god postoji svađa, nema druge nego sjesti za stol i razgovarati. Trenutnu situaciju usporedio je s onom iz 2003. godine prilikom rasprave o uvođenju bolonjskog sustava.
    – Potrebno je promijeniti model upravljanja i početi proces reorganizacije sveučilišta. Kažem početi, jer očito to ne možemo svladati odjednom. Novi model upravljanja i reorganizacija moraju osigurati autonomiju sveučilišta od lokalne samouprave i države, ali i od drugih sveučilišta, kaže Lučin.
    Prema njegovoj procjeni, politički proces u hrvatskoj nije dovoljno zreo i odgovoran, pa mu ne treba prepustiti kontrolu visokog obrazovanja.
    – Tvrdim da akademija može osigurati transformaciju, a jedno od rješenja je osnivanje hrvatskog Instituta za visoko obrazovanje, koji bi sustavno proučavao procese, modele organizacije i strateški menadžment. Institut bi trebala osnovati sveučilišta u suradnji s Vladom, a smatram da bi mu sjedište trebalo biti u Rijeci. Treba prijeći na policy način razmišljanja, smatra Lučin.

Andrej PETRAK