Novi uspjeh znanstvenika s Medicinskog fakulteta
Ponedjeljak, 11.07.2011.
 
Grupi znanstvenika s pet svjetskih institucija odobren je kolaborativni projekt „VIRTUALNI INSTITUT“ pod nazivom ''Viral strategies of immune evasion'' (VISTRA), među kojima se nalazi i grupa s Medicinskog fakulteta u Rijeci koju vodi prof. dr. Stipan Jonjić, kao jedan od partnera u konzorciju, dok je koordinator (direktor) tog Instituta bivši student Medicinskog fakulteta u Rijeci dr. Luka Čičin Šain.
 
U nastavku donosimo prijevod priopćenja za tisak Helmholtz Center for Infection Research u kojem obavještavaju o ovom iznimnom   uspjehu transnacionalneudruge znanstvenika koja istražuje kako virusi izbjegavaju imuni sistem:

 
Virtualni institut protiv virusnih infekcija – priopćenje za tisak German Helmholtz Centre for Infection Research
http://www.helmholtz-hzi.de/en/
Transnacionalna udruga znanstvenika istražuje kako virusi izbjegavaju imuni sistem
1. 7. 2011.
 
Razvoj efikasnih lijekova protiv zaraznih bolesti zahtjeva bolje poznavanje mehanizama i strategija kojima se virusi razmnažaju u našem tijelu. To je misao vodilja virtualnog instituta VISTRIE, koji je danas dobio suglasnost za početak svoga djelovanja. VISTRIE je kolaborativni istraživački projekt čiji rad financira Društvo „Helmholtz“, najveća Njemačka znanstvena organizacija. VISTRIE je kratica za „Viral Strategies of Immune Evasion“ ili u slobodnom prijevodu – strategije virusa za izbjegavanje imunog nadzora, a kroz svojih 5 godina djelovanja biti će financiran sumom od 4,5 milijuna Eura, koje će primiti od Društva Helmholtz te pridruženih univerziteta i instituta. Institut će početi s radom u listopadu 2011.
Voditelj ovog Virtualnog Instituta je znanstvenik hrvatskih korijena i nekadašnji student Medicinskog fakulteta u Rijeci, Dr. sci. Luka Čičin-Šain, koji djeluje pri Helmholtz centru za infektologiju u Braunschweigu. U sastavu VISTRIE virtualnog instituta su i znanstvenici iz Medicinskog fakulteta u Hannonveru, eksperimentalnog i kliničkog istraživačkog centra TWINCORE u Hannoveru, Heinrich-Heine sveučilišta u Düsseldorfu te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
„Virusi su najmanji poznati oblici života“, objašnjava Dr. Čičin-Šain, „pod uvjetom da ih uopće možemo klasificirati među oblike života“. Na primjer, virusi se uopće nisu u stanju samostalno razmnažati, već moraju inficirati stanice domaćina, uvući vlastitu genetsku poruku u njih te navesti stanice da izgrade elemente virusnih čestica. Potom se ti dijelovi sklapaju kako bi se stvorili novi virusi koji po izlasku iz stanice mogu inficirati nove stanice i tako ponoviti taj krug.
Naš imuni sistem može prepoznati viruse ili inficirane stanice, uništiti ih, te na taj način spriječiti razmnažanje virusa. No virusi su kroz stoljeća evolucije razvili mehanizme kojima se brane od imunog sistema. Stoga su virusi u stanju blokirati komunikaciju imunih stanica ili spriječiti uništavanje inficiranih stanica. „Evolucija virusa je puno brža od naše. Stoga su virusni geni izvrsno prilagođeni našem imunom sistemu i znaju trikove kojima ga blokirati na kritičnim mjestima“ pojašnjava Čičin-Šain. „Zbog toga su virusni geni idealno oruđe za istraživanje mehanizama imunosti i virusne obrane“.
CMV je virus koji pruža idealne uvjete za istraživanje ovih mehanizama. Ovaj virus iz porodice herpesvirusa je rasprostranjen širom svijeta: u Hrvatskoj je većina odraslih zaražena i nosi taj virus u sebi, u nekim sredinama su doslovno svi ljudi nositelji. Većina zaraženih nema zdravstvenih problema jer virus, poput drugih herpesvirusa miruje u tzv. stanju latencije. No taj virus nije bezopasan: infekcije tijekom trudnoće dovode do poremećaja ploda u razvoju. „Svako tisućito novorođenče u SAD-u se rađa sa doživotnim invaliditetom uslijed infekcije CMV-om“ navodi Čičin-Šain.
Znanstvenici virtualnog instituta žele razumijeti kako CMVu uspjeva prevariti imuni sistem i razmnažati se. Te spoznaje mogu omogućiti razvoj lijekova i terapeutskih strategija za suzbijanje ne samo CMVa, već i drugih virusnih bolesti. „Očekujemo da će naš rad pružiti uvid u mehanizme kojima imuni sustav reagira na viruse“ kaže Čičin-Šain, „Suradnjom u virtualnom institutu VISTRIE ujedinit ćemo znanje vrsnih stručnjaka u zemlji i inozemstvu te skratiti put spoznaje od temeljnih bioloških znanosti do kliničke prakse.
 
PARTNERI:
Helmholtz centar za infektologiju, Braunschweig
Dr. Luka Čičin-Šain, Istraživačka grupa “Imuno starenje i kronične infekcije ”
Dr. Melanie Brinkmann, Istraživačka grupa “Virusna Imunomodulacija”
Medicinski Fakultet Hannover, Odjel za Virologiju
Profesor Martin Messerle, Istraživačka grupa “Citomegalovirus”
TWINCORE Centar za eksperimentalnu i kliničku infektologiju, Hannover
Profesor Ulrich Kalinke, odjel “Eksperimentalna infektologija”
Heinrich-Heine-Sveučilište, Düsseldorf
Profesor Hartmut Hengel, Sveučilišna klinika Düsseldorf, Institut za virologiju
Dr. Anne Halenius, Sveučilišna klinika Düsseldorf, Institut za virologiju
Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Profesor Stipan Jonjić, Medicinski fakultet, Zavod za histologiju i embriologiju
 
HRVATSKI ZNANSTVENICI U VIRTUALNOM INSTITUTU
Luka Čičin-Šain
Rođen u Rijeci 1972, završio studij medicine 1996. te doktorirao 2006. g. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Nakon postdoktorskog usavršavanja u Minhenu i Portlandu (Oregon, USA), zasnovao je istraživačku grupu u Helmholtz centru za infektologiju u Braunschweigu te izabran u mladog profesora (Juniorprofessor) pri Medicinskom fakultetu u Hanoveru. Glavni autor brojnih znanstvenih radova iz područja virusne imunosti i dobitnik ERC starting granta iz 2011, Čičin-Šain je hrvatski znanstvenik u snažnom uzletu.
Stipan Jonjić
Rođen na Kupresu (1953). Voditelj Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, te direktor Centra za Proteomiku pri istom sveučilištu, Profesor Stipan Jonjić spada u sam vrh hrvatske znanosti. Dobitnik brojnih znanstvenih nagrada u zemlji i inozemstvu, autor preko stotinu izvornih članaka, desetaka preglednih članaka i poglavlja u udžbenicima, te gotovo dvjesto kongresnih priopćenja, profesor Jonjić je doprinio našem temeljnom shvaćanju principa imunološkog nadzora virusa i virusnog izbjegavanja imunološkog nadzora. 
 
VIRTUALNI INSTITUTI DRUŠTVA HELMHOLTZ
Virtualni instituti ujedinjuju rad Helmholtz instituta s univerzitetima u Njemačkoj i inozemstvu. Oni raspolažu vlastitom upravljačkom strukturom te djeluju poput samostalnih istraživačkih centara, čiji su partneri locirani u udaljenim centrima. Društvo Helmholtz ulaže u virtualne institute do 600.000€ godišnje kroz maksimalno pet godina iz svojih fondova za impulse i umrežavanje. Ove inicijative mogu služiti kao rasadnici za još veće udružene pothvate, poput Helmholtz Alijansi ili Europskih konzorcija.