"Simbolična podrška Zagrebu i jasna najava vruće jeseni", NL, 12. 7. 2011.
AKADEMSKA SOLIDARNOST NA FILOZOFSKOM FAKULTETU ODRŽAN JEDNODNEVNI ŠTRAJK SOLIDARNOSTI
Simbolična podrška Zagrebu i jasna najava vruće jeseni
 
Ne uvaži li se stav akademske zajednice da prijedlozi zakonskog paketa nisu spremni za daljnju saborsku proceduru, naš će fakultet odgoditi početak nastave u sljedećoj akademskoj godini, kaže dr. sc. Hromadžić
 
 
Transparent »U obranu javnog dobra« izvješen pred ulazom na fakultetRIJEKA Na riječkom Filozofskom fakultetu članovi Akademske solidarnosti održali su jednodnevni štrajk solidarnosti, u znak podrške zagrebačkim kolegama koji od prošlog tjedna štrajkaju protiv usvajanja zakonskog paketa o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U jednodnevni štrajk solidarnosti jučer su krenuli i članovi Akademske solidarnosti sa sveučilišta u Splitu, Zadru i Puli. Iz riječke Akademske solidarnosti poručuju da su zadovoljni odazivom zaposlenika Filozofskog fakulteta jer u prva dva sata štrajka pridružilo im se 40 profesora.
    – Zađučujuće velik broj kolega odlučio nam je dati podršku, a koliko će se točno zaposlenika fakulteta solidarizirati s nama, vidjet ćemo na kraju dana. Međutim, smatramo da brojke i nisu toliko bitne jer važnije je da se na fakultetu stvorila kritična masa protiv usvajanja paketa zakona. O tome govore i prošlotjedni zaključci Fakultetskog vijeća, usvojeni velikom većinom, da će naš fakultet odgoditi početak izvođenja nastave u sljedećoj akademskoj godini, ako se ne uvaži stav akademske zajednice da prijedlozi zakonskog paketa nisu spremni za daljnju saborsku proceduru, kaže dr. sc. Hajrudin Hromadžić, docent na Odsjeku za kulturalne studije.
   
Veći efekt

Prema riječima dr. sc. Katarine Peović Vuković s istog Odsjeka, Akademska solidarnost Rijeka odlučila se na jednodnevni štrajk kako bi simboličnim činom podržali kolege štrajkaše u Zagrebu, ali ujedno pokazali i kako bi riječka Filozofija mogla izgledati najesen, ako se zakoni ne povuku iz saborske procedure.
    – Paket zakona još uvijek nije povučen iz saborske procedure, već je čistom slučajnošću trenutno »zapeo« na resornom Odboru za obrazovanje koji je ostao bez kvoruma, budući da je jedan član trenutno u zatvoru. Većina akademske zajednice upozorava da su zakonski prijedlozi loši. Niti jedan fakultet nije podržao zakone, a 97 posto fakulteta, koji su se izjasnili, u potpunosti ih je odbacio. Podršku je dao određen broj instituta i sveučilišta, iako je tu na djelu često bila fabrikacija, kao u slučaju navodne odluke Senata Sveučilišta u rijeci, kaže Peović Vuković.
    Na pitanje zašto se nisu odlučili krenuti u pravi štrajk, prof. dr. Boran Berčić kaže kako ne vole štrajkati, već vole raditi.
    – Smatramo da jednodnevni štrajk može polučiti veći efekt, nego višemjesečno
Šest osnovnih najproblematičnijih točaka
   
    Prof. dr. Boran Berčić iznio je šest osnovnih najproblematičnijih točaka novih zakona.
    – Protiv smo upletanja politike u upravljačke strukture sveučilišta, što će se postići predloženim modelom upravljačkih vijeća, gdje polovicu članova bira Vlada. Ne želimo da rektore bira Vlada, već želimo da ih izravno biraju svi profesori na pojedinom sveučilištu. Smatramo spornim i način na koji se novi zakoni pokušavaju progurati. Predlagači su nekako previše nervozni, stvorila se atmosfera koja nije dobra, a sve prati i negativna medijska kampanja izdanja EPH, dok Nezavisni sindikat napada sve koji su protiv zakona i za štrajk. Držimo da su besmisleni argumenti kako Europa od nas očekuje nove zakone te da na sveučilištima ima previše profesora, jer doktori znanosti ne rastu na grani i premali ih je broj, rekao je Berčić.
    Što se tiče pitanja integracije sveučilišta, Berčić smatra da je u stvarnosti vrlo teško i vrlo skupo postići istinski integrirano sveučilište.
    – Pitanje je isplati li se to. Riječko Sveučilište krenulo je u taj projekt, pa se vidi da je za integraciju potrebno jako puno novca, jer treba sve fakultete smjestiti na jedno mjesto, kaže Berčić, kojem je iritantan i »korporativni vokabular« u tekstovima zakona, poput »leadera«, »menadžera«, »korporacija«.
    – Kada čujete te izraze, jednostavno ne možete povjerovati da ti ljudi iskreno žele besplatno obrazovanje, kaže Berčić.
iscrpljivanje i nas i studenata, kaže Berčić, dok dr. sc. Nenad Miščević dodaje kako se željelo ići na ruku studentima i ne zakidati ih ukidanjem ispitnih rokova.
   
Manja šteta

Zorana Jančić u ime Autonomnih studenata dala je podršku naporima Akademske solidarnosti da se štrajkom na razini Hrvatske suprotstave zakonima, a pozvala je sve studente da se solidariziraju sa štrajkom jer uvjerena je da je eventualna nastala šteta neusporedivo manja od one koje će proizvesti novi zakoni.
    Unatoč održavanju štrajka solidarnosti, na fakultetu su se uglavnom normalno odvijali studijski procesi, a grupa studenata s kojima smo razgovarali čekala je rezultate ispita iz Libertijanizma.
    – Sve se normalno odvija. Upravo smo imali ispit i sada čekamo rezultate. Koliko smo čuli, dio profesora ipak je pomaknuo rokove s današnjeg dana, kažu studenti.
    Da se doista događalo nešto izvanredno, bilo je vidljivo po velikom transparentu »U obranu javnog dobra«, izvješenom pred ulazom na fakultet. U ulaznom holu bio je smješten info punkt Akademske solidarnosti, na kojem su zainteresirani mogli dobiti informativne letke protiv novih zakona, ali i potpisati pristupnicu u sindikat Akademske solidarnosti. Na Filozofskom fakultetu održan je okrugli stol na temu »Zašto štrajkamo?«, a Akademska solidarnost organizirala je i projekciju prigodnog filma.

Andrej PETRAK