Održana 30. sjednica Senata
Održana 30. sjednica Senata

Na prvoj, nakon ljetne stanke, a posljednjoj, u akademskoj godini 2010./2011., 30. sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci članovi Senata uglavnom su izglasali rutinske odluke neophodne za početak nove akademske godine što se može i iščitati iz dnevnoga reda sjednice.

Svakako je za izdvojiti hvalevrijedna inicijativa, odnosno usvajanje Prijedloga Mjera za poboljšanje socijalne dimenzije studiranja. Kako je pojasnila prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić – Samaržija načela Bolonjskog procesa i reforme visokog školstva naglašavaju da je socijalna dimenzija visokog obrazovanja (dostupnost obrazovanja) jedna od najvažnijih odrednica. Istodobno, europska istraživanja uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa i reforme ukazuju da postoje velike poteškoće u stvarnoj provedbi ovog načela posebice u kontekstu omasovljenja visokog obrazovanja i ekonomskih okolnosti krize koje je dovela do značajnih rezova upravo u domeni visokog obrazovanja.  ---

Recentni studentski prosvjedi diljem Europe, ali i u Republici Hrvatskoj ukazuju na važnost problema i potrebu za što hitnijim promišljanjem i rješavanjem. Također, istraživanje EUROSTUDENT IV provedeno u kontekstu Tempus projekta ACCESS (Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj), a koje tradicionalno ispituje socijalni i ekonomski status studenta u europskim zemljama ukazuje da je socijalna dimenzija visokog obrazovanja jedan od najvećih problema u ovom socio-ekonomskom trenutku. Slično, ključan je zaključak hrvatskih eksperata prema kojem je očevidno postojanje značajne korelacija između socio-ekonomskog statusa s jedne strane i, s druge strane, odluke o ulasku u svijet visokog obrazovanja, ali i rizika odustajanja od studija.

Analiza sustava stipendiranja i kreditiranja u RH koju je proveo Centar za studije ukazuje da je prevladavajući kriterij dodjele stipendija i kredita meritokratski i razvojni, a da se socijalni kriterij pojavljuje u najvećem broju slučajeva kao dodatni. U istraživanju EUROSTUDENT, stipendije, u prosječnom iznosu od 807,00 kuna mjesečno, navelo je kao izvor prihoda 28% studenata, a zajmove za sada koristi tek 3% studenata, koji se u prosjeku njima financiraju s 951,00 kuna mjesečno. U svjetlu navedenih podataka, Stručno vijeće Centra za studije je, nakon rasprave, zauzelo stav da je potrebno ojačati potporu studentima koji se temelji isključivo na socijalnom kriteriju.

 Sveučilište u Rijeci načinilo je iskorak vezan uz kreditiranju studenata i jedino je ustanovilo sustavnu potporu na razini cijelog Sveučilišta. Također, Sveučilište redovito dodjeljuje 28 stipendija (dvije po sastavnici) u iznosu od 800,00 kuna mjesečno (svih 12 mjeseci) za studente završnih godina prema kriteriju koji je poglavito vrednuje izvrsnost. Sveučilište u Rijeci de 2012. godine, u partnerstvu s IRO, organizirati Sajam stipendija, a krajem 2011. godine Akademski donatorski događaj u partnerstvu s Nacionalnom zakladom za potporu učeničkom i studentskom standardu. Dodajući navedenim podacima i činjenicu da Sveučilište dodjeljuje i Rektorove nagrade najboljim studentima, a Zaklada Sveučilišta u Rijeci podupire iznimne studentske projekte, Stručno vijeće je stava da je meritokratski kriterij potpore studentima primjereniji okolnostima od socijalnog kriterija.

S punom sviješću o značenju socijalnih dimenzije studiranja, Senat Sveučilišta u Rijeci donio je Odluku o kriterijima i uvjetima participiranja u troškovima studija koji uključuje i socijalni kriterij, odredbu prema kojoj de sastavnice snositi troškove participacije za studente slabijeg socijalnog statusa, a koji su ostvariti 80% upisanih ECTS bodova. Također, studenti Sveučilišta u Rijeci koji nisu ostvarili upisani broj ECTS bodova participiraju u troškovima studiranja s najmanjom cijenom ECTS-boda u usporedbi s drugim sveučilištima u RH.

Posljedično, Stručno vijeće Centra za studije smatra da je potrebno ustanoviti dodatni instrument potpore studentima koji de se temeljiti poglavito na socijalnom kriteriju, pojasnila je prof. dr. Prijić - Samaržija.

U tom cilju predložene su i odgovarajuće mjere i kriteriji za potporu studentima koji se temelje isključivo na socijalnim kriterijima, a moći će se naći na mrežnim stranicama stranicama Sveučilišta u Rijeci. 

Na sjednici Senata u viša znanstveno – nastavna zvanja potvrđeni su:

dr. sc. Goran Cukor, Tehnički fakultet, trajno
dr. sc. Nikša Fafandjel, Tehnički fakultet, trajno
dr.sc. Irvin Lukežić, Filozofski fakultet, trajno
dr. sc. Ksenija Lučin, Medicinski fakultet, 5 godina
dr. sc. Anton Maričić, Medicinski fakultet, 5 godina
dr. sc. Vera Vlahović – Palčevski, Medicinski fakultet, 5 godina.