Članak "Dio troškova studiranja snosit će fakulteti", NL 22. rujna 2011.
POTPORA STUDENTIMA SENAT SVEUČILIŠTA USVOJIO MJERE ZA POBOLJŠANJE SOCIJALNE DIMENZIJE OBRAZOVANJA
Dio troškova studiranja snosit će fakulteti
 
Uvjet je da su studenti slabijeg socijalnog statusa uspjeli ostvariti 80 posto upisanih ECTS bodova
 
 
Pred početak jučerašnje sjednice Senata SveučilištaRIJEKA Studentima Sveučilišta u Rijeci slabijeg socijalnog statusa, njihovi će fakulteti od ove akademske godine snositi troškove participacije studija, uz uvjet da su uspjeli ostvariti 80 posto upisanih ECTS bodova. Odluka je to Senata Sveučilišta, koji je na jučerašnjoj sjednici usvojio i prijedloge Mjera za poboljšanje socijalne dimenzije studiranja. Predložene mjere i kriteriji za potporu studentima koji se temelje isključivo na socijalnim kriterijima, bit će objavljeni na mrežnim stranicama Sveučilišta www.uniri.hr.
    – S punom sviješću o značenju socijalne dimenzije studiranja, Senat Sveučilišta donio je Odluku o kriterijima i uvjetima participiranja u troškovima studija koji uključuje i socijalni kriterij. Odredbe o zadovoljavanju socijalnog kriterija preuzeli smo iz važeće službene odluke Primorsko-goranske županije, objavljene u Službenim novinama. Studenti riječkog Sveučilišta koji nisu ostvarili upisani broj ECTS bodova participiraju u troškovima studiranja s najmanjom cijenom ECTS boda u usporedbi s drugim hrvatskim sveučilištima, pojasnila je prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija.
   
Znanstveno-nastavna zvanja
   
    Na sjednici Senata u više znanstveno-nastavna zvanja trajno su potvrđeni dr. sc. Goran Cukor i dr. sc. Nikša Fafandjel s Tehničkog fakulteta, te dr. sc. Irvin Lukežić s Filozofskog fakulteta, a na razdoblje od pet godina dr. sc. Ksenija Lučin, dr. sc. Anton Maričić i dr. sc. Vera Vlahović-Palčevski s Medicinskog fakulteta.

Europska istraživanja

Načela Bolonjskog procesa i reforme visokog školstva naglašavaju da je socijalna dimenzija visokog obrazovanja jedna od najvažnijih odrednica, dodaje prorektorica, napominjući da europska istraživanja uspješnosti provedbe Bolonje ukazuju da postoje velike poteškoće u stvarnoj provedbi ovog načela.
    – Posebno je to izraženo u kontekstu omasovljenja visokog obrazovanja i ekonomskih okolnosti krize koja je dovela do značajnih rezova upravo u domeni visokog obrazovanja. Recentni studentski prosvjedi diljem Europe, ali i u Hrvatskoj ukazuju na važnost problema i potrebu za što hitnijim promišljanjem i rješavanjem, dodaje prorektorica.
    Analiza sustava stipendiranja i kreditiranja u RH koju je proveo Centar za studije ukazuje da je prevladavajući kriterij dodjele stipendija i kredita meritokratski i razvojni, a da se socijalni kriterij pojavljuje u najvećem broju slučajeva kao dodatni.
   
Sajam stipendija

– U istraživanju Eurostudent, stipendije, u prosječnom iznosu od 807 kuna mjesečno, navelo je kao izvor prihoda 28 posto studenata, a zajmove za sada koristi tek 3 posto studenata, koji se u prosjeku njima financiraju s 951 kunu mjesečno. U svjetlu navedenih podataka, Stručno vijeće Centra za studije je, nakon rasprave, zauzelo stav da je potrebno ojačati potporu studentima koji se temelji isključivo na socijalnom kriteriju, kaže prof. dr. Prijić-Samaržija.
    Prorektorica napominje kako je riječko Sveučilište načinilo iskorak vezan uz kreditiranje studenata, te kako je jedino ustanovilo sustavnu potporu na razini cijelog Sveučilišta. Riječko Sveučilište redovito dodjeljuje 28 stipendija, dvije po sastavnici, u iznosu od 800 kuna mjesečno, tijekom svih 12 mjeseci, za studente završnih godina, prema kriteriju izvrsnosti. Sveučilište će sljedeće godine, u partnerstvu s Institutom za razvoj obrazovanja organizirati Sajam stipendija, a krajem ove godine Akademski donatorski događaj u partnerstvu s Nacionalnom zakladom za potporu učeničkom i studentskom standardu.

Andrej PETRAK