"Izgradnja studentskog smještaja može krenuti već za tri mjeseca", NL, 11. 1. 2012.
Izgradnja studentskog smještaja može krenuti već za tri mjeseca
Prva faza obuhvaća izgradnju tri paviljona sa 750 kreveta, čime bi postojeći kapaciteti studentskog smještaja bili više nego duplo povećani. Građevinske dozvole već su izdane, gradilište otvoreno
 
Izgradnja Kampusa je od izuzetnog značaja za riječku privredu te razvojna šansa za cijeli gradRIJEKA Ministar znanosti Željko Jovanović inzistira da izgradnja prve faze studentskog smještaja u Kampusu na Trsatu krene odmah, a sve što je potrebno da jedan od projekata koje je ocijenio kao prioritetnim u svom mandatu krene u realizaciju već ove godine, jest da osigura sufinanciranje Vlade za investiciju Sveučilišta u Rijeci vrijednu 120 milijuna kuna. Prva faza obuhvaća izgradnju tri paviljona s oko 750 kreveta, čime bi postojeći kapaciteti studentskog smještaja u Rijeci bili i više nego duplo povećani. Građevinske dozvole za cijeli projekt već su izdane, gradilište je otvoreno, a zahvaljujući riješenoj natječajnoj dokumentaciji, izgradnja prve faze studentskog smještaja može početi već unutar tri mjeseca, nakon završetka javnog nadmetanja. Naravno, pod uvjetom da su sredstva za izgradnju osigurana.
    Priroriteti u mandatu novog ministra znanosti Željka Jovanovića u pogledu razvoja Rijeke slažu se s razmišljanjima Sveučilišta u Rijeci, pogotovo što se tiče nastavka izgradnje Kampusa, ali i nove sveučilišne bolnice, te knjižnice, koji zajedno s ostalim planiranim budućim projektima vezanim uz sveučilišni grad na Trsatu vrijede oko pola milijarde kuna. Prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina primat svakako zauzima izgradnja studentskog smještaja, a on osobno smatra kako za projekt prve faze i izgradnju tri paviljona ne bi trebalo čekati mogućnost financiranja iz strukturnih fondova Europske unije, već bi rješenje trebalo pronaći i prije. U tom smislu na Sveučilištu očekuju pomoć nove Vlade u sufinanciranju ovog projekta.
   
Financijska konstrukcija

– Jako mi je drago da je Novi list konačno otvorio temu o kojoj na Sveučilištu govorimo već nekoliko godina i sve ovo vrijeme pokušavamo pronaći rješenje nastavka realizacije projekta Kampus. Sveučilište je dosad, unatoč krizi, pokušavalo složiti financijsku konstrukciju da jedan dio sredstava usmjerimo na izgradnju barem jednog paviljona. Ispitivali smo mogućnost financiranja izgradnje putem javno-privatnog partnerstva s desetak mogućih partnera, ali kalkulacije cijena u eksploataciji bile su previsoke, a da bi studentima bile prihvatljive. Država će morati subvencionirati cijenu kreveta, ili kroz subvencioniranje izgradnje ili troškova. Nositelj investicije morat će se zaduživati kod banaka za financiranje izgradnje i zato mislim da je logičnije da država subvencionira izgradnju kroz potporu za kreditno zaduženje i da se paviljoni izgrade javnim novcem. Studentski centar tako bi upravljao svim krevetima i u tom slučaju cijena smještaja bila bi prihvatljiva studentima, a ujedno daleko manja od one koja bi se mogla ostvariti da se projekt realizira putem javno-privatnog partnerstva, kaže rektor.
    Namjera je Sveučilišta Trsat pretvoriti u mjesto gdje se dolazi istraživati i učiti, a rektor napominje da izgradnja Kampusa

Perspektiva svih fakulteta u Kampusu

Četiri sastavnice riječkog Sveučilišta istaknute kao prioritetne za preseljenje u Kampus sljedećih mjeseci moraju donijeti odluku o ovom pitanju na svojim fakultetskim vijećima. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić po pitanju preseljenja kaže kako je okrupnjavanje svih akademskih struktura u Kampusu zajednička ideja svih na Sveučilištu, te kako Medicinski fakultet to podržava.
– U određenim segmentima već smo se polako počeli seliti u Kampus, kao što je to slučaj s Odjelom za biotehnologiju, a razrađujemo i projekt otvaranja Centra za translacijsku medicinu i istraživanje u sklopu sveučilišnog grada na Trsatu. Ambicija nam je preseliti u Kampus, međutim zasad ne možemo precizirati kad će to biti realizirano, kaže Šustić.
Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić slaže se da moderno sveučilište treba djelovati na jednom mjestu, a očekuje kako će u Kampusu biti osigurani odgovarajući standardi što se tiče prostornih uvjeta za studente i profesore.
– Kampus osigurava sasvim nove mogućnosti što se tiče interdisciplinarne suradnje i definitivno je perspektiva svih fakulteta u Kampusu. Međutim, zbog procesa reakreditacije i mogućeg ukidanja upisa na hrvatske ekonomske fakultete, postavlja se pitanje koliki će nam prostor biti dovoljan, u slučaju smanjenja broja studenata, kaže dekan Bezić.
Dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Serđo Kos ističe da je fakultetu za razvoj potrebno još dodatnih tri tisuće četvornih metara prostora, a hoće li to biti na sadašnjoj lokaciji ili u Kampusu, prepušta odluci Fakultetskog vijeća. Tehnički je fakultet trenutno na gornjoj granici svojih prostornih kapaciteta, kaže dekan prof. dr. Goran Turkalj, a Fakultetsko vijeće na jednoj od predstojećih sjednica raspravljat će o tome hoće li dodatni prostori za razvoj biti osigurani na sadašnjoj lokaciji ili u Kampusu.

nije pitanje samo akademskog djelovanja, već i riječke privrede te osiguranja razvojne šanse za cijeli grad.
   
Istraživački kapaciteti

– Studentski smještaj je trenutno prioritet, ali treba razmišljati i o povećanju istraživačkih kapacieta, jer Kampus nije mjesto samo za spavanje i zabavu, već i istraživanje i učenje. Potrebna nam je stoga razumna ravnoteža, što se tiče investicija. Projekt opremanja odjela prirodnih znanosti i Građevinskog fakulteta u Kampusu znanstvenom opremom pred odobravanjem je za kandidiranje za strukturne fondove. Radi se o infrasturkturi koja će služiti cijelom Sveučilištu i omogućiti razvoj i ostalih fakulteta. Na Građevinskom fakultetu okupljeno je više od 30 mladih ljudi koji sada dovršavaju doktorate i želimo im osigurati opremu kako bi dalje mogli razvijati građevinu, ali i arhitekturu za riječko sveučilište. Uložili smo puno u Građevinski fakultet, a isto treba napraviti i s Tehničkim fakultetom, jer vjerujemo da su računalstvo i elektrotehnika djelatnosti koje trebaju pokrenuti riječku privredu. Projekt Centra za translacijsku medicinu i istraživanje važan je za razvoj riječkog zdravstva i ušao je u strateške prioritete Primorsko-goranske županije, a bit će kandidiran na strukturne fondove. Dovršen je idejni projekt, a kroz buduće rasprave fokusirat ćemo se na šest do sedam područja medicine koje bi htjeli razvijati u tom centru i koji bi trebali pridonijeti razvoju riječke ekonomije i zdravstvene industrije, dodaje rektor, napominjući kako je jedan od prioriteta i zatvaranje financijske konstrukcije za društveno-kulturni centar na Kampusu, jer za taj objekt je već izdana građevinska dozvola.
   
Interes za preseljenjem

Što se tiče preseljenja fakulteta na Kampus, očekuje se da će svaki fakultet tijekom sljedećih mjeseci iskazati interes za tom solucijom, a rektor Lučin, smatra kako bi prioritet u tom smislu trebali imati Medicinski, Pomorski, Ekonomski i Tehnički fakultet.
    – Premještanje Medicinskog fakulteta na Kampus treba vezati uz razvoj Sveučilišne bolnice. No, zbog prostornih kapaciteta Medicinski fakultet trenutno ima vrlo ograničene razvojne mogućnosti i smatram da bi s obzirom na to barem mali dio aktivnosti ovog fakulteta trebalo urgentno razvijati na području Kampusa. Potreba za liječnicima i zdravstvenim osobljem bit će znatno povećana po ulasku u EU, a Medicinski fakultet sa sadašnjim prostorom ne može na to odgovoriti. Pomorski i Ekonomski fakultet vrlo su dobro organizirani, ali smatram da se teško mogu dalje razvijati na sadašnjim lokacijama i logično je da prvi razmišljaju o premještanju. Tehnički fakultet raspolaže solidnim prostorom, ali ako želimo razvijati riječku ekonomiju utemeljenu na znanju i inžinjerstvu, to će biti teško ostvariti na sadašnjoj lokaciji.