„Sporni“ milijuni iz EU
Petak, 13.01.2012.
U današnjem broju tjednika „Forum“ novinarka Diana Glavina donosi tekst pod naslovom „Bjeliš prijavio Bajiću riječko sveučilište zbog milijuna iz EU“. Kako  navodi, rektor Zagrebačkog sveučiliša Aleksa Bjeliš zatražio je od Odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija i od DORH-a da ispitaju na koji je način Sveučilište u Rijeci zauzelo prvo mjesto za financiranje određenih projekata iz fonda EU  i MZOS-a.

„Riječ je o financiranju istraživačke infrastrukture za laboratorije i centre Kampusa Sveučilišta u Rijeci u iznosu od 18,7 milijuna eura što znači da je iz državnog proračuna potrebno projekt financirati s 2,8 milijuna eura. Za projekt Centra za visoku tehnologiju u biomedicini Sveučilišta u Rijeci predviđeno je dodjeljivanje 2,4 milijuna eura jer se, obrazloženo je, radi o projektu od nacionalnog interesa koji nije podložan postupku natječaja, a Ministarstvo je dužno osigurati tehničku pomoć i sufinanciranje. Bjeliš traži žurno ispitivanje pravilnosti provedbe postupaka, jer smatra da je prijedlog o financiranju donesen netransparentno i protivno europskoj praksi financiranja projekata. Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin zaprepašten je Bjelišovom prijavom, pa mu, među ostalim, odgovara: “Činilo mi se da su stav i politika prema kojima ‘Rijeka ne smije osvojiti prvenstvo’ odavno nestali”., piše „Forum“.

U nastavku donosimo objavljen sažetak izjave rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pere Lučina.

„Moram priznati da sam s nevjericom pročitao pismo rektora Zagrebačkog sveučilišta koje ste mi poslali u e- mailu. Nažalost, pismo sam dobio od Vas, a ne službenim putem. S nevjericom iz dva razloga. Prvi, jer mi se učinilo da su stav i politika prema kojima „Rijeka ne smije osvojiti prvenstvo“ odavno nestali i da je Hrvatska u proteklom desetljeću krenula putem uravnoteženog razvoja. Drugi razlog, možda za još veću nevjericu, jest činjenica da će Hrvatska teško povlačiti novce iz strukturnih fondova ako se bude vodila politika po načelu „bolje da susjedu krepa krava“.

U pismu Rektora Zagrebačkog sveučilišta osporava se riječkom Sveučilištu pravo da samostalno promišlja svoj razvoj i da ima strateške prioritete koji se preklapaju sa Zagrebačkim. Štoviše, Rektor Zagrebačkog sveučilišta osnivanje Centra za visoku tehnologiju i biomedicinu smatra nekorektnim jer je Zagrebačko sveučilište 2009. godine osnovalo Centar za translacijska istraživanja. Kao da je bitno tko ga je prvi osnovao. Bitan je sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika koji djeluju u tom prostoru istraživanja. Nama je drago da je Zagrebačko sveučilište pokrenulo takav projekt, da gradi Biocentar financiran iz predpristupnih fondova, jer vjerujemo da ćemo svi skupa moći surađivati i da ćemo zajedničkim naporom uspjeti napraviti zajedničke pomake u translacijskim istraživanjima. U drugom desetljeću 21. stoljeća svako sveučilište koje ima istraživanja u biomedicinskom području treba razmišljati o translacijskim istraživanjima. Naravno, Sveučilište u Rijeci ima i druge strateške prioritete jednako važne za razvoj Rijeke kao i razvoj translacijske medicine. O njima bih svakako volio govoriti, no kako je u navedenom pismu apostrofiran Centar za translacijska istraživanja osvrnut ću se samo na značenje toga projekta. Dakle, u proteklom desetljeću Sveučilište u Rijeci pokrenulo je projekt uspostavljanje centra za proteomiku i centra za laboratorijske životinje, kao međunarodno vidljivih centara oko kojih će se moći stvarati vrhunski znanstveni proizvod, vrhunski educirati ljudi i stvoriti dovoljno znanja za pokretanje translacijskih istraživanja. Upravo dobri rezultati, koji su poznati cijeloj hrvatskoj akademskoj javnosti, poslužili su 2007. kao platforma za izradu projekta Translacijske medicine u Rijeci (TransMedRi) koji je 2008. prijavljen na FP7 program Europske unije, odobren nakon žestokog natjecanja i evaluacije u Briselu te 2010. krenuo s provedbom. Projekt financira EK s 1,8 milijuna eura upravo s ciljem jačanja translacijskih istraživanja u Rijeci. Kao logičan nastavak toga projekta je strateško opredjeljenje Sveučilišta u Rijeci da formira centar za translacijska istraživanja kojeg smo mi nazvali Centrom za visoku tehnologiju i biomedicinu i to kao regionalni centar koji će se zajedno s Primorsko-goranskom županijom prijaviti za strukturne fondove EU. Pritom valja imati na umu da se ne radi o osnivanju jednog laboratorija nego o uspostavljanju infrastrukture koja će omogućiti riječkoj zdravstvenoj zajednici da svoje znanje pretvori u gospodarsku aktivnost.

U razvoj hrvatskih regija potrebno je ulagati i pritom, naravno, sagledati i dosadašnja ulaganja a ne samo veličinu institucija. Sveučilište u Rijeci bilo je desetljećima podfinancirano. Tek u zadnjem desetljeću dogodila su se značajnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo 3 puta više.
Ponosni na činjenicu da je preko 40% naših publikacija objavljeno u časopisima koji spadaju u prvu kvartilu svjetskih publikacija smatramo da je to dobar rezultat, ali i da on može biti bolji. Po indeksu izvrsnosti bolje smo rangirani od Zagrebačkog sveučilišta (http://www.scimagoir.com/pdf/sir_2011_world_report_er.pdf). Usprkos značajnim pomacima, još uvijek ne možemo biti zadovoljni postignutim i smatram da trebamo i možemo više. Naravno, da bismo to mogli trebaju nam partneri, posebice kolege iz Zagreba, jer je hrvatska znanstvena zajednica premala da bi se dijelila. Pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja, posebice osporavanja jednoj zajednici da utvrdi svoje strateške prioritete, je katastrofalna politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana.
Dakle, za „utakmice“ u europskom prostoru strukturnih fondova koje će trebati „igrati“ hrvatska sveučilišta nismo dovoljno spremni i jedini način da budemo uspješniji je upravo intenzivna suradnja svih sveučilišta. Ovakvo pismo sigurno ne potiče takvu suradnju i stoga izaziva veliku zabrinutost.“


Članak iz tjednog magazina Forum, br. 18, 13. siječnja 2012.