''Dok sam ja gradio, Bjeliš je srozao Sveučilište'', tportal.hr, 23. 2. 2012.
INTERVJU: DRAGAN PRIMORAC
'Dok sam ja gradio, Bjeliš je srozao Sveučilište!'

Rektor Sveučilišta u Zagrebu za svoju nesposobnost krivi druge, navodno se okružio nteresnom skupinom koja vlada iz sjene, posvadio se s brojnim ministrima, kolegama i dekanima, a ja sam ponosan što su za moga mandata građena i osnažena regionalna sveučilišta te povećan broj visoko obrazovanih.
Tako bi se mogao sažeti odgovor bivšeg ministra znanosti Dragana Primorca na kritike rektora Alekse Bjeliša prema kojima je Zagrebačko sveučilište za ministrova mandata bilo zanemarivano. Ove tvrdnje Primorac je iznio u opsežnom intervjuu za tportal koji vam prenosimo u cijelosti.

Što kažete na optužbe rektora Bjeliša da ste neproporcionalno više ulagali u mala sveučilišta?


Na Sveučilište u Zagrebu sam ponosan, na njemu sam i sam studirao, a ono je odigralo ključnu ulogu u razvoju ostalih. Zagreb ima mnogo dulju tradiciju visokoga školstva nego drugi hrvatski gradovi, pa je zato u njega godinama mnogo više ulagano. Upravo zato je Hrvatska odlučila osnažiti i druga sveučilišta - da bi se kvaliteta života i gospodarski razvoj u tim sredinama približili zagrebačkoj. Želi li možda rektor reći da je trebalo produbljivati taj jaz?

Rezultati SuZG-a zabrinjavaju

Nažalost, brojni objavljeni članci govore o tome da su rezultati koje je postigao SuZG za Bjeliševa mandata zabrinjavajući. Posebno zabrinjava očitovanje European University Associationa o stanju na SuZG-u iz 2011. u kojem stoji: 'Unutar svoje postojeće strukture Sveučilište u Zagrebu nije u položaju u kojem može razviti bilo koju zajedničku sveučilišnu viziju ili misiju, te je stoga ekstremno teško očekivati da će se pomaknuti unaprijed u bilo kojem strateškom smjeru.' Nije jednostavno suočiti se s takvim nalazom, pa sam mišljenja da rektoru treba pomoći. Nije dobro što se rektor sukobio s ostalim rektorima, svim ministrima iz svoga mandata, nizom dekana iz SuZG-a, studentima, znanstvenicima povratnicima, dijelom znanstvenika koji rade vani, nizom medija itd. Drugi rektori su se bavili projektima, izgradili su se novi kampusi, sveučilišta su se kadrovski popunila i svi danas moramo biti ponosni na sveučilišta u Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru, Puli i Dubrovniku. I rektor Bijeliš bi trebao biti zadovoljan zbog njihovih uspjeha umjesto da ih proziva. Isto tako, bilo bi dobro da demantira glasine da se oko njega udružila interesna skupina koja je interese Sveučilišta podredila vlastitim i koja u sjeni vlada njime.

Prema nekim izvješćima, na manjim su sveučilištima utrošena nepotrebno velika sredstva u infrastrukturu. Rektor kaže da prostori stoje poluprazni. Što kažete na to?

Prava je istina da je ukupan iznos sredstava za izgradnju SuZG-a od 2000. do 2009. veći od uloženih u bilo koje 'mlado' sveučilište, čak i ako se izuzme neprocjenjiva vrijednost zemljišta na Borongaju, koje smo teškom mukom izborili za SuZG.

Spriječili smo iseljavanje

Od 2004. do 2009. izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350.000 m2 prostora. Istodobno je otvoreno šest novih veleučilišta - Knin, Vukovar, Gospić, Čakovec, Šibenik i Slavonski Brod, te Visoka škola u Virovitici i Sveučilište u Puli. Osnivanje novih veleučilišta u županijskim centrima pridonijelo je gospodarskom razvoju tih područja i zadržavanju mladih u skladu s regionalnim potrebama. Kolik je utjecaj izgradnja imala na sprečavanje iseljavanja iz Primorja, Dalmacije i Slavonije, najbolje govori činjenica da je 2003. na svakom od sveučilišta prosječno studiralo oko 7.000 studenata, a danas više od 24.000. Inače, ovaj model decentralizacije strateški je model najjačih država.


Je li Sveučilište u Zagrebu unazađeno, kao što kaže rektor?

Na to je pitanje teško odgovoriti, a i nije na meni da odgovorim, to bi trebali učiniti kolege sa SuZG-a, ponajprije za svoje dobro. U svakom slučaju imaju pravo znati kako ga je rektor vodio. Nekorektno je vlastite neuspjehe i nekompetentnost pripisivati drugima. Vrijednost sveučilišta mjeri se znanstvenom produkcijom i uspješnom nastavom. Gospodin Bjeliš nikad nije iznio rezultate SuZG-a, a nije ih ni usporedio s drugim hrvatskim i europskim sveučilištima. Neke usporedbe pokazale su da su Splitsko i Riječko sveučilište u određenim aspektima uspješnija od Zagrebačkoga. Zar to ne dokazuje da je naša politika bila ispravna?

Bjeliš treba odgovarati za afere i nalaze revizije

Kada govori o SuZG-u, Bjeliš ostaje hrvatskoj javnosti i nekim ustanovama dužan za objašnjenja i odgovornost za afere Indeks, rezultate Državnog ureda za reviziju, događaje vezane uz Croatian Medical Journal i dr. Zar rektor ne shvaća da će prije ili poslije morati odgovarati za sve to, kao i za sve postupke koji su doveli do toga da nekad jedno od najznačajnijih europskih sveučilišta dođe na današnju razinu?

Je li istina da ste puno ulagali u znanstvenike povratnike, od kojih nisu svi dali očekivane rezultate?
Naši povratnici rade sjajno, donijeli su znanja i projekte te umrežili naše institucije sa svijetom. Uvjeren sam da je projekt povratka znanstvenika jedna od najboljih stvari koje su se dogodile Hrvatskoj. Implementirala su ga sva hrvatska sveučilišta osim Zagrebačkog. Mi smo ga razvijali sukladno modelu Indije, Izraela itd., gdje su shvatili da bez umrežavanja najizvrsnijih u domovini i inozemstvu nema napretka. Inače, upravo zahvaljujući stimulativnim mjerama u Hrvatskoj je po prvi put zaživio projekt 'Povratka mozgova' te se od 2004. do 2009. vratilo 140 izvrsnih znanstvenika.

Neki vaši kritičari ističu da ste poticali masovno otvaranje raznih veleučilišta širom Hrvatske, što navodno našoj zemlji nije neophodno.

Sjetite se onog sramotnog broja od oko sedam posto visoko obrazovanih plus tri posto s višom školom koliko je Hrvatska imala 2000. Hrvatska s takvom obrazovnom strukturom nije imala šanse za ozbiljan razvoj. U razdoblju od 2004. do 2009. ostvareno je rekordno povećanje proračuna MZOŠ-a sa sedam na 13 milijardi kuna. Sve te mjere dovele su do najvećeg porasta broja studenata i diplomiranih od Drugog svjetskog rata - za više od 35.000.

Koliko je točno uloženo u koje sveučilište?

U izgradnju infrastrukture Sveučilišta u Rijeci od 2000. do 2003. uloženo je 88,7 milijuna kuna, a tijekom moga mandata (od 2003. do 2009) oko 490 milijuna kuna; u Sveučilište u Zagrebu od 2000. do 2003. uloženo je 490 milijuna kuna, a od 2003. do 2009. 358 milijuna; u Sveučilište u Splitu od 2000. do 2003. 345 milijuna kuna, a od 2003. do 2009. 490 milijuna; u Sveučilište u Osijeku od 2000. do 2003. 180 milijuna kuna, a od 2003. do 2009. 414 milijuna; u Sveučilište u Dubrovniku od 2000. do 2003. 24,3 milijuna kuna, a od 2003. do 2009. 98,3 milijuna; u Sveučilište u Zadru uloženo je od 2003. do 2009. oko 30 milijuna kuna, a u Sveučilište u Puli oko 20 milijuna kuna. Sve to stvorilo je preduvjete za povećanje broja visokoobrazovanih. Prema Izvješću Europske komisije, Hrvatska je po udjelu visokoobrazovanih danas u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku, udio visokoobrazovanih u dobi od 25. do 64. godine za 2008. je iznosio 18,5 posto.

Prema Bjelišu u infrastrukturu visokog obrazovanja za svog ste mandata uložili oko 500 milijuna eura, od čega je na Zagrebačko sveučilište stiglo samo 50 milijuna.

Zagrebačko sveučilište, kao najveće u RH, doživjelo je za moga mandata najveće zapošljavanje u svojoj novijoj povijesti. Od 2004. do 2009. na hrvatskim sveučilištima je ukupno zaposleno 1.706 novaka, od čega 1.140 na SuZG-u. Od 2004. do 2008. bilo je odobreno 2.566 novih radnih mjesta, od čega gotovo trećina na SuZG-u. Dakle, riječ je o vojsci ljudi koji su mogli pokrenuti kvalitativne promjene, da se znalo kako ih provesti.

Ulaganje u vlastite projekte?

Neki vas kritiziraju da ste državna sredstva povlačili u neke svoje obrazovne projekte - u otvaranje forenzičkih laboratorija i veleučilišta u kojima ste imali svoje interese, primjerice slučaj Jezgre. Što kažete na to?

Ti navodi su neistiniti. Glede tzv. Jezgre u izvješću Saborskog odbora, koji je vodio SDP, eksplicitno stoji da sukob interesa ni teorijski nije mogao postojati jer sam projekt dobio kao znanstvenik na natječaju, prošao sve recenzije, i to davno prije nego što sam postao ministar, za mandata ministra Flege. Osim toga, nedugo nakon što sam postao ministar, odrekao sam se vođenja projekta i velikih sredstava. Danas kažu da sam jedini hrvatski ministar znanosti koji je to učinio.

Kad već spominjete forenzički laboratorij, koji je osnovan zbog identifikacija žrtava rata, on je formiran 1993, dakle 10 godina prije nego što sam postao ministar. A ako pak mislite na Studij forenzike u Splitu koji je osnovan prije nešto više od tri godine, niti jedno radno mjesto na njemu nije otvoreno za mog mandata.

Čiji je čovjek Danica Ramljak?

Budući da je sada na Institutu Ruđer Bošković aktualna moguća smjena ravnateljice dr. Danice Ramljak, možete li nam reći je li istina da je ona bila čovjek po vašem izboru, ali da vam je okrenula leđa kada ste napustili politiku?

Tijekom cijelog svog mandata posebnu pozornost sam davao razvoju Instituta Ruđer Bošković, a sredstva koja su u tom periodu uložena u Institut su rekordna, kao i broj zaposlenih znanstvenika, posebice novaka. Što se tiče izbora ravnateljice, postupak je vodio Natječajni odbor Upravnog vijeća, a izbor je provelo Upravno vijeće. S druge strane, što se nakon moga odlaska događalo u Institutu, uistinu ne znam, no u jednu stvar sam siguran, svatko će prije ili poslije mandata odgovarati za učinjeno, bez obzira dobro i loše, pa tako i ravnateljica IRB-a.