"O recentnoj proznoj produkciji i drugim kulturološkim temama", NL, 16. 3. 2012.
PREDSTAVLJEN ZBORNIK 3. MEĐUNARODNOG SKUPA O HRVATSKO-MAKEDONSKIM VEZAMA
O recentnoj proznoj produkciji i drugim kulturološkim temama
Zbornik osim književnih i jezičnih tema donosi radove i iz drugih područja, kao što su povijest, povijest umjetnosti, film, kazališna umjetnost...
 
Goran Kalogjera, Dejan Durić i Vasil TocinovskiRIJEKA U izdanju riječkog Filozofskog fakulteta objavljen je zbornik radova s trećeg međunarodnog skupa Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze koji je u Rijeci održan od 23. do 25. ožujka 2011. godine. Zbornik kojega su uredili Goran Kalogjera, Vasil Tocinovski i Dejan Durić sadrži 58 radova 63 hrvatskih i makedonskih znanstvenika, pretežno s područja hrvatske i makedonske književnosti, pri čemu je posebna pažnja posvećena recentnoj proznoj produkciji i njihovu suodnosu.
    No, osim književnih, kao i jezičnih tema koje se bave raznovrsnim komparativnim odnosima dva jezika, treći zbornik donosi radove i iz drugih područja, kao što su povijest, povijest umjetnosti, film, kazališna umjetnost. Upravo interdisciplinarnost i otvara
Spomen-ploča Andreji Petkoviču
   
    Na zgradi Trgovačkog suda u Zadarskoj ulici krajem ožujka trebala bi biti postavljena spomen-ploča Andreji Petkoviču, makedonskom prosvjetitelju, prevoditelju, lingvistu i pjesniku koji je od 1873. do 1892. godine u Rijeci bio na funkciji carskoga ruskoga konzula.
    Prema riječima Vasila Tocinovskog, makedonski su znanstvenici Petkoviča opisivali kao neuspješnog konzula koji je na toj dužnosti proveo tek dvije godine, no istraživanja Irvina Lukežića pokazala su da je u Rijeci službovao punih dvadest godina, pri čemu se posebno isticao kao filantrop i dobrotvor, darujući u mnogim prigodama novčane priloge za sirotinju.
nje prema drugim znanstvenim disciplinama bila je značajka trećeg simpozija, pa je to i glavna novina zbornika kojim se hrvatsko-makedonski odnosi počinju sagledavati u njihovoj cijelosti.
    – Ako smo se na prva dva skupa upoznavali, onda ovaj pokazuje da smo se jako dobro upoznali. Zbornik donosi vrlo kvalitetne radove u kojima hrvatski autori analiziraju makedonske tekstove i obrnuto – rekao je Goran Kalogjera.
    Prvi skup o hrvatsko-makedonskim književnim i kulturnim vezama održan je 2006. u Rijeci, a drugi 2008. u Ohridu. Na trećem je sudjelovalo oko stotinu znanstvenika, od kojih 40 iz Makedonije, što potvrđuje dobre znanstvene i kulturološke veze s makedonskim sveučilištima, a o dobroj suradnji svjedoči i podatak da je Zbornik radova trećeg simpozija tiskan u Makedoniji.
    – Pokazalo se da to je to trostruko jeftinije. Za ono što bismo ovdje platili 34 tisuće kuna, u Makedoniji smo potrošili 1.200 eura, dodao je Kalogjera.
    Zbornik je dvojezičan. Tekstove hrvatskih autora donosi na hrvatskom jeziku, makedonskih autora na makedonskom jeziku, a radovi su razvrstani u četiri tematska bloka: književnost, jezik, povijest i kultura. Objavljen je u 200 primjeraka.

Nela VALERJEV OGURLIĆ