"Pad znanstvenih projekata", NL, 25. 5. 2012.
BROJNE KRITIKE PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O HRVATSKOJ ZAKLADI ZA ZNANOST DONOSI RADIKALNE PROMJENE
Pad znanstvenih projekata
Do sad se Zaklada bavila projektima vrednovanim od međunarodnih recenzenata, a sada svi projekti potpadaju pod Zakladu, pri čemu se ukupni izvor sredstava u državi za projekte u odnosu na 2011. smanjuje za pola, upozorava akademik Ivica Kostović

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Znanstveni novaci su trenutno u vrlo čudnom statusu, priznaje i nadležno MinistarstvoIako su od svih vjetrova iz najavljene »zakonodavne oluje« ministra znanosti obrazovanja i sporta Željka Jovanovića najviše pažnje hrvatskih znanstvenika zaokupljale predložene izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, posljednjih dana dosta su rasprava izazvale i predložene izmjene Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. U njima se nalazi i radikalni koncept po kojem se odabir svih znanstvenih projekata seli pod kapu Zaklade, koja je do sad svoje sredstva koristila samo za financiranje dijela projekata i programa visoke izvrsnosti ili od osobitog značaja. Naime, najveći dio znanstvenih projekata u Hrvatskoj, trenutno njih više od dvije tisuće, putem natječaja je biralo i financiralo nadležno ministarstvo, a princip po kojem se posljednje tri godine samo produžavao rad većine tih projekata, bez raspisivanja novog natječaja, bio je razlogom velikog nezadovoljstva mnogih hrvatskih znanstvenika koji su tvrdili da se time pospješuje nekonkurentnost hrvatske znanosti. Ponuđeno rješenje u novom prijedlogu Zakona o Zakladi, neminovno će smanjiti broj znanstvenih projekata u Hrvatskoj. Tako tumači i aktualni predsjednik Upravnog odbora Zaklade akademik Ivica Kostović, koji upozorava da će nagle promjene uz manjak sredstava izazvati svojevrsni kaos.
   
Posljedice

– U prijedlogu piše da Zaklada samostalno donosi odluke o financiranju, no što se uistinu događa je da se ukidaju postojeći znanstveni odbori koji su bili izabrani na međunarodnom natječaju i koji su provodili do sada cijeli postupak vrednovanja projekata i sve se to daje nekom uredu zaklade čiji sastav nije jasno definiran.
    Još više zabrinjava je da Upravni odbor koji upravlja Zakladom – a koji su prije predlagali HAZU-u, Rektorski zbor i drugi čimbenici kojih se tiče funkcioniranje Zaklade, sada jednostavno Saboru predlaže Vlada. Po novom prijedlogu, akademska zajednica ima nula utjecaja na formiranje tog odbora, a to nije u skladu ni s preporukama EU. Treći ključni moment je što se do sad Zaklada bavila projektima izvrsnosti, koji su bili vrednovani od strane međunarodnih recenzenata, a sada svi projekti potpadaju pod Zakladu, pri čemu se ukupni izvor sredstava u državi za projekte u odnosu na 2011. godinu smanjuje za pola, napominje Kostović.
    Većini projekata Ministarstvo je prije dva mjeseca produžilo financiranje do lipnja 2012. godine. To je i razlog zbog kojeg se Zakon o Zakladi želi donijeti po hitnom postupku, no Kostović tvrdi da je za restrukturiranje Zaklade potrebno bar godinu i tri mjeseca da bi mogla profunkcionirati pod novim uvjetima. »Rupom« koja će nastati prestankom financiranja projekata i vremenom potrebnim da se restrukturira Zaklada, najviše bi mogli biti pogođeni znanstveni novaci – mahom mladi doktori znanosti, kojima prestaju ugovori, te za njih nema mjesta na fakultetima, a za nove projekte na kojima bi se mogu zaposliti može se aplicirati tek za otprilike godinu dana.
    Posljedice stavljanja svih znanstvenih projekata pod Zakladu sa smanjenim iznosom sredstava će biti slijedeće – oni koji su se nadali izvrsnim projektima s međunarodnom kvalitetom, sad će dobiti male projekte, a većina onih koji su imali male projekte neće dobiti ništa, tvrdi Kostović.
   
Uvaženi prigovori

Rektor riječkog Sveučilišta, dr. sc. Pero Lučin, bivši predsjednik Upravnog odbora Zaklade za znanost, također je protiv toga da Upravni odbor bira Vlada i smatra da članove Upravnog odbora moraju kao do sada predlagati nezavisna tijela kako bi se održala neovisnost funkcioniranja Zaklade. Lučin je također skeptičan kako Zaklada može funkcionirati uz »nedopustivo mali« godišnji budžet. Po njegovoj procjeni Zakladi je godišnje potrebno bar 250 milijuna kuna da bi se pokazali rezultati u znanosti.
    – Zaklada se ne bi tre

Do 2014. godine 409 mladih doktora znanosti gubi posao

Prema podacima Ministarstva, do 2014. godine za 409 znanstvenih novaka, mahom doktora znanosti prestaju ugovori o radu. Njihove opcije da se nastave baviti znanošću u Hrvatskoj su da se u međuvremenu za njih otvori radno mjesto na fakultetu ili pak na nekom od znanstvenih projekata jednom kad se Zaklada za znanost restrukturira. Iako se aktualna vlast poziva na buduću odredbu koja bi u mirovinu trebala poslati 500-tinjak najstarijih profesora, svima je jasno da se takvo što neće »odjednom« dogoditi, baš kao što mnogi misle i da će restrukturiranje Zaklade za znanost potrajati prije no što se raspišu prvi natječaji za znanstvene projekte. Koliko će do 2014. godine biti otvoreno novih docentskih mjesta na hrvatskim fakultetima, iz Ministarstva nam nisu znali reći, no dobro je poznato da se radi o zanemarivim brojkama u odnosu na spomenuti broj znanstvenih novaka. Najveći broj znanstvenih novaka koji uskoro prinudno izlaze iz sustava – po 40-tak, je vezano za elitne hrvatske znanstvene institucije.  Za ilustraciju, u Hrvatskoj su samo u 2011. godini doktorirale 1.072 osobe.

bala ravnati po principu svakome po malo, no obzirom na budžet koji je na raspolaganju to bi se moglo dogoditi, smatra Lučin. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o Zakladi stoji da je iz državnog proračuna za 2012. godinu na ime ulaganja u znanstveno-istraživačku djelatnost predviđeno 10 milijuna kuna, a 2013. godine 60 milijuna kuna.
    Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Saša Zelenika pojasnio je da su nakon javne rasprave uvaženi prigovori vezani za način izbora članova Upravnog odbora Zaklade, te da će ih Vlada imenovati na prijedlog relevantnih znanstvenih institucija, Rektorskog zbora, sveučiličnih senata, HAZU-a, Udruge poslodavaca itd.
    – Specificirali smo da to moraju biti vrhunski znanstvenici i da mora postojati regionalna ravnoteža. Sabor je bio i bit će taj koji Upravni odbor na kraju potvrđuje. Mislim da je značajnije to što će sada zadaće zaklade biti puno strukturiranije, što će imati središnju ulogu u financiranju znanstvene djelatnosti, što će se posebno poticati uloga mladih, smatra Zelenika. Smanjivanje broja projekata, potvrđuje on, je posljedica neodrživosti dosadašnjeg sustava po kojoj je prolaznost pri odabiru znanstvenih projekata za financiranje bila viša od 80 posto.
   
Čudan status

Osim u zakladu, dio novaca za znanstveno- istraživačku djelatnost, tvrdi dalje Zelenika, sad će se preusmjeriti i prema znanstvenim institucijama – institutima i fakultetima, pri čemu će se sklapati ugovori u kojima će se zahtijevati rezultati u smislu broja objavljenih članaka i slično. Ukupna suma novaca, tvrdi Zelenika, bit će zapravo još veća.
    Što se pak tiče pozicije novaka, posebice onih 400-tinjak doktora znanosti kojima ističu ugovori na projektima, a za mnoge od njih nema mjesta na fakultetima, Zelenika je svjestan da pokušaj slanja dijela profesora u mirovinu neće u potpunosti riješiti ovaj problem.
    – Novaci su trenutno u vrlo čudnom statusu - njihov ugovor je vezan uz projekte koji imaju ograničeno trajanje, a istovremeno su pridruženi i instituciji i drže nastavu. A budući da određenom broju projekata kvaliteta nije velika, događa se da imaju loše mentore i pokazuje se da više njih ne doktorira. Mi želimo odvojiti kadrovsku i znanstvenu politiku – dakle mjesta asistenata i postdoktoranata na institucijama od mjesta koja su isključivo znanstvena, dakle doktoranata i postdoktoranata čije bi se financiranje vezalo uz Zakladu, što mislimo da će povećati učinkovitost rada mladih znanstvenika. Za sustav novaka trenutno se izdvaja 350 milijuna godišnje i u perspektivi taj bi se novac pridruživao projektima Zaklade, brani Zelenika novi prijedlog Zakona. Na pitanje što se međutim, događa u lipnju nakon što projektima prestane financiranje, a Zaklada još godinu dana neće biti restrukturirana, Zelenika tvrdi da će se »dinamika produživanja projekata prilagoditi dinamici donošenja novog Zakona o Zakladi«.