"Rijeka je izgubila industrije 19. i 20. stoljeća, ali je dobila industriju znanja", 14. 6. 2012.
NAGRADE GRADA RIJEKE U HNK IVANA PL. ZAJCA ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Rijeka je izgubila industrije 19. i 20. stoljeća, ali je dobila industriju znanja
Nagrade za životno djelo uručene su prof. dr. sc. Franji Emanuelu Hošku i akademiku Danielu Rukavini. Rijeka danas ima sveučilište kojemu ne nedostaje ni jedan fakultet po mjerilu zapadnoeuropskih sveučilišta, rekao je Hoško. Akademik Rukavina ističe da će Kampus činiti jedinstvenu cjelinu s novom Sveučilišnom bolnicom i osigurati znanstvenu i biotehnološku jezgru za razvoj »industrije zdravlja«

Damir CUPAĆSnimio Sergej DRECHSLER
 
altRIJEKA Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bukovac i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uručili su devet Godišnjih nagrada, šest Zlatnih plaketa »Grb Grada Rijeke« na svečanoj sjednici u povodu Dana sv. Vida koja je održana u HNK Ivana pl. Zajca, dok dvije nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško za znanstveni rad, izniman doprinos promicanju trsatske sakralne baštine, osobno svjedočanstvo kulturi dijaloga, te akademik Daniel Rukavina za sveukupan doprinos razvoju Sveučilišta i izgradnji kampusa, zanstvene domete i stvaranje međunarodno prepoznatljive znanstvene škole.
   
Bez bojazni

Dobitnici životne nagrade primijetili su da se Rijeka kao industrijski grad mijenja, a svaki na svoj način uvjeren je da se ne treba bojati za budućnost.
    – Budući da smo građani Rijeke znamo da ona nije danas onakva kakvu je pamtimo prije tri ili četiri desetljeća. Tada je bila grad koji je drhtao od industrijskog stvaralaštva i pomorskog prometa. U njem nije bilo teško naći radno mjesto, a ni započeti novo životno razdoblje. Rijeka je bila grad koji je imao različita razdoblja prošlosti. Bila su razdoblja na koja je ponosan, a bilo je i onih kad su ga uvijali u tamu gubitka stoljećima građenog identiteta. No, prije nešto manje od pola stoljeća bio je na svome zenitu jer je bio je velika prometna luka i snažan industrijski centar. Danas je drukčije. Luka je šetalište, a hale mnogih tvornica su glazbene hale ili zjape prazninom. Ipak, Rijeka i danas gradi svoju osobitu fizionomiju. Rijeka je danas prepoznatljiva u svjetskim parametrima kao sveučilišni grad. Ima sveučilište kojemu ne nedostaje ni jedan fakultet po mjerilu zapadnoeuropskih sveučilišta, poručio je Hoško.
   
Vizija postala stvarnost

Akademik Rukavina kazao je da je uvijek sam vjerovao u mlade ljude i divio se njihovom neizmjernom entuzijazmu, radnom potencijalu i želji za kreativnim radom i iskazivanjem osobnosti.
    – Želim podsjetiti gradske vijećnike da smo u ožujku 2001. godine na sjednici Gradskog vijeća predstavili našu viziju razvoja Sveučilišta, koja je i jednoglasno podržana. Danas mogu sa zadovoljstvom reći da je u cijelosti ostvarena, pa i premašena. Izgradili smo temelje na kojima počiva Sveučilište 21. stoljeća. U Sveučilište je investirano oko milijardu kuna. Sveučilišni kampus na Trsatu je tako od ideje postao stvarnost, a koncepcijski je postavljen tako da predstavlja paradigmu suvremenog sveučilišta.
    U skoroj budućnosti Kampus će činiti jedinstvenu cjelinu s novom Sveučilišnom bolnicom i tako osigurati znanstvenu i biotehnološku jezgru za razvoj »industrije zdravlja«, što je u suvremenom svijetu jedan od najsnažnijih razvojnih potencijala, kazao je akademik Rukavina, zaključivši: »Rijeka je izgubila industrije 19. i 20. stoljeća, ali je dobila industriju znanja za 21. stoljeće«.
   
Kriza rađa ideje

Gradonačelnik Vojko Obersnel počeo je prigodni govor koristeći metafore.
    – Prije nekoliko dana ovdje u Rijeci otvorena je prva streličarska dvorana u Hrvatskoj. I možda se pitate zašto baš time počinjem ovaj govor. Iako
Gradski laureati

Gradsko vijeće odlučilo je dodijeliti dvije nagrade za životno djelo, Franji Emanuelu Hošku i Danielu Rukavini, dok su Godišnje nagrade dobili Nevenka Ožanić, Dražen Mikulić, Mladen Urem, Svetozar Nilović, Željka Crnčević Orlić, Jelena Roganović, Oleg Petrović, Streljački klub »Lokomotiva« i Radovan Šoljaga. Ove godine dodijeljeno je šest Zlatnih plaketa »Grb Grada Rijeke«, a dobitnici su Zvonimir Brozić, Geodetski zavod Rijeka, Milan Blažević, Vladimir Bruketa, rock sastav Uragani i Mario Schiavato.

Rijeka sada ima državu kao partnera

Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bukovac uvjerena je da će se posljedice ekonomske krize godinama osjećati.
– Svojim odlukama nastojali smo ublažiti građanima život. Ističem smanjenje proračuna u cilju štednje u javnom sektoru, antirecesijski program za riječke poduzetnike, nove mjere općeg programa poduzetništva i nadasve mjere socijalnog programa. Samo nas aktivna državna politika može izvući sa dna ekonomske krize, a mi u Rijeci tome dajemo svoj puni doprinos kroz sve navedeno, ali i kroz aktivnu investicijsku politiku. Izuzetno je dobra okolnost što lokalna samouprava sada ima državu kao partnera, rekla je Dorotea  Pešić Bukovac.

Razlike pretvoriti u prednosti

Riječki nadbiskup i metropolita mons. Ivan Devčić uputio je svima pozdrave i čestitke u povodu blagdana sv. Vida, zaštitnika riječke katedrale, grada i nadbiskupije.
– Sigurno je zaštitnik grada jedna od poveznica koja njegove stanovnike povezuje s prijašnjim generacijama, ali i međusobno, makar ga svi ne štovali na isti način. Karakteristika je ljudi koji cijene slobodu mišljenja i vjerovanja da i razlike umiju pretvoriti u prednosti, u nešto što spaja, a ne razdvaja. Upravo to želim našem gradu i svim njegovim stanovnicima u ovoj svečanoj prigodi, poručio je nadbiskup Devčić.
je to bez dvojbe još jedan vrijedan novi sportski objekt koji će, uvjeren sam, potaknuti uspjehe riječkih sportaša u ovom zanimljivom sportu, razlog je ipak drugi. Naime, upravo me to podsjetilo na rečenicu koju sam jednom čuo, a glasi otprilike ovako: Luk pokazuje svoju snagu tek kad se savine, poručio je Obersnel. Osvrnuo se i na gospodarsku krizu, kazavši da nas je natjerala da se savinemo i protegnemo, ali ne i pognemo.
    – Natjerala nas je da razmišljamo o novim i drugačijim idejama, da otkrijemo snagu i izdržljivost koju možda nismo mislili da imamo, i da pogledamo oko sebe s još više razumijevanja, solidarnosti i topline za druge. I zato, uz sve one teške posljedice koje kriza donosi, moram reći da vjerujem da je kriza ipak i šansa i prilika da izvučemo najbolje od sebe i učinimo najbolje što možemo za svoj grad. Odgovorno mogu reći da zaista činimo sve što je u našoj moći da saniramo posljedice ekonomske krize u našem gradu, a to prije svega znači da potičemo poduzetništvo i pomažemo građanima koji u ovim vremenima trebaju našu zaštitu i više sigurnosti u svakodnevnom životu, rekao je Obersnel. Riječki gradonačelnik ponovio je kako gradska vlast nije zaustavila investicijski ciklus jer bi to izazvalo kontraefekt, naglasivši da to ipak nije dovoljno jer za izlazak iz krize trebaju nove ideje, novi projekti i nov način razmišljanja.
   
Novi projekti

– Stoga sam sa svojim suradnicima, i u otvorenoj komunikaciji s nadležnim ministrima, pokrenuo pripreme niza projekata koji do sada nisu bili realizirani zbog političkih i administrativnih barijera s kojima smo se susretali. Kriza za mene uvijek znači i novi izazov. Upravo stoga, sada kada imamo i znanje i iskustvo na velikim projektima, predložio sam nove projekte koji mogu privući pažnju investitora i Europskih fondova, naveo je Obersnel. Jedan od njih je proširenje Znanstveno-tehnologijskog parka, a osobno će se zalagati da se smjesti u kompleks starih lučkih skladišta »Metropolis« koja, kao zaštićeno kulturno dobro, uvjeren je gradonačelnik, treba izuzeti iz lučkog područja i pretvoriti u mjesto znanja, inovacija i kreativnosti. Obersnel je izdvojio gradnju Zapadne Žabice, dovršetak riječkog prometnog pravca, ponosan je što je »3. maj« unatoč poteškoćama sposoban stvoriti nove proizvode. Najavio je da će tijekom sljedeće godine započeti izgradnja novog KBC-a