"Pristup bez idealizacije Rijeke", NL, 26. 9. 2012.
KNJIGA »SENZORNA MAPA GRADA« O RIJECI I NJEZINIM IDENTITETIMA
Pristup bez idealizacije Rijeke
Knjiga je djelo troje autora – Ivan Braut podsjeća na evoluciju gradske jezgre i prati procese njena raspadanja; dr.sc. Nataša Šegota Lah Rijeci je pristupila istražujući ambijentalne vrijednosti grada, dok prof. dr. sc. Marina Biti donosi priču o identitetima Rijeke
 
Marina Biti, Ivan Braut i Nataša Šegota Lah: Ova priča o Rijeci – otvorena je za dopisivanjeRIJEKA » Knjiga »Senzorna mapa grada – Rijeka, jezgra, ambijenti, identiteti«, autora Ivana Brauta, Nataše Šegota Lah i Marine Biti, predstavljena je u Muzeju grada Rijeke. Ovom prilikom otvorena je i izložba fotografija Ranka Dokmanovića, Dražena Šokčevića i Zdravka Kopasa, čije su fotografije komplementarni dio knjige objavljene u izdanju »Facultasa«.
    Autorima, svojim kolegama s Filozofskog fakulteta u Rijeci, čestitala je prodekanica prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra. Kako je naglasila urednica izdanja Cecilija Jurčić Katunar, riječ je o knjizi koja je inovativna u pristupu i ne predstavlja uobičajeno »čitanje grada«. Recenzent dr.sc. Aleksandar Mijatović, koji potpisuje i predgovor »Grad u gradu«, osvrnuo se na knjigu s aspekta Lefebvreova »prava na grad«. Mijatović je ukazao da u okviru pravnog odnosa građani ne raspolažu gradom, nego on njima. Drugim riječima, grad nije u rukama onih koji u njemu žive, čime smo kao građani lišeni grada. Stoga je jedna od mogućnosti da građani prisvajaju prostore koji im ne pripadaju.
    O koncepciji knjige govorila je dr.sc. Nataša Šegota Lah, koja je Rijeci pristupila istražujući ambijentalne vrijednosti grada. Šegota Lah je zaslužna i za izbor fotografija, jer bi priča o gradu bila nemoguća bez vizualne dimenzije. Riječ je o trima različitim fotografskim pristupima, kojima je zajednički subjektivni dokumentarizam. Nataša Šegota Lah istaknula je i da u ovom monografskom izdanju nema idealizacije Rijeke.
    Prvi dio knjige napisao je Ivan Braut, koji podsjeća na evoluciju gradske jezgre, a zatim prati procese njena raspadanja. U završnoj studiji prof. dr. sc. Marina Biti donosi priču o identitetima Rijeke. Biti je naglasila da ova knjiga nije poput turističkih vodiča ili razglednica Rijeke, koji nude idealiziranu sliku grada. Za razliku od toga, autori su pokušali dati autentičniju sliku grada koja se temelji na doživljajnim istinama. U tom smislu ova priča o Rijeci nije dovršena i otvorena je za dopisivanje. Knjiga je objavljena i u elektroničkom izdanju, koje se može listati na:
    http://issuu.com/MarinaBiti/docs/senzorna_mapa_grada/1.