"Godina riječkog Sveučilišta", NL, 14. 1. 2013.
ČETIRI DESETLJEĆA SVEUČILIŠTA U  RIJECI (1)
VISOKO OBRAZOVANJE U GRADU NA RJEČINI POSTOJI VEĆ 380 GODINA

Oaza znanja i istraživanja

 
Iako je riječko Sveučilište osnovano 1973. godine, povijest visokoga školstva u Rijeci počinje 1633. godine kada su poveljom kralja Ferdinanda II. učenici Isusovačkog kolegija dobili prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi
altGodina pred nama mogla bi se iz više razloga nazvati godinom Sveučilišta u Rijeci. Prije svega ove godine, u kojoj Hrvatska postaje članicom Europske unije, Sveučilište obilježava 40 godina od svoga osnutka, ali u isto vrijeme i 380 godina od početka visokoga obrazovanja u Rijeci. Naime, Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici Isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi, a zanimljivo je podsjetiti da povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. (dakle, 26 godina kasnije) kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji. Ipak, riječko Sveučilište osnovano je 1973. godine kao logično okrupnjivanje visokoobrazovnih institucija u zapadnoj Hrvatskoj. 
   
Strategija razvoja

    Uz navedeno, ove godine Sveučilište u Rijeci započinje izradu strategije svojeg razvoja za razdoblje 2014. – 2020. Upravo ovu godinu, stoga, i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin smatra prijelomnom:
    – U 2013. godini bit će donesene neke ključne odluke koje će odrediti razvoj riječkog Sveučilišta, grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske. U tim odlukama vidim Sveučilište u Rijeci kao okosnicu oko koje će se temeljiti gospodarski, društveni i kulturni razvoj regije u kojoj djeluje Sveučilište.
    Sveučilište u Rijeci u protekle četiri godine nastavilo je vidljivu transformaciju, praćenu značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećanjem broja zaposlenih. Humanističke, društvene, tehničke i biomedicinske znanosti na riječkom Sveučilištu dostigle su zavidnu razinu razvoja, a umjetničko područje, prirodne i biotehnološke znanosti značajno ojačale. Sveučilišni kampus na Trsatu je gotovo u potpunosti profunkcionirao i postao mjesto znanstvenog, umjetničkog i kulturnog okupljanja. Time je Sveučilište u Rijeci nastavilo s uravnoteženim razvojem svih područja jer jedino razvojem svih područja moguće je riječko Sveučilište pozicionirati kao istraživačko sveučilište s visokim intenzitetom istraživanja, koje doprinosi razvoju gospodarstva i društva te ima globalnu prepoznatljivost. 
SVEUČILIŠTE U BROJKAMA

    1 Akademija
    4 sveučilišna odjela
    9 fakulteta
    17 godina radnog staža po djelatniku
    85 Indikatora u Strategiji Sveučilišta (2007.-2013.)
    110 studijskih programa
    179 znanstvenih novaka
    990 nastavnika
    1.681 zaposlenika
    1.799 izbornih kolegija
    3.083 obveznih kolegija
    16.800 studenata
    65.700 m2 radnih površina u Kampusu
    105.000 m2 ukupno radnih površina
    439.000.000 kuna godišnjeg proračuna (2011.)
    638.000.000 kuna investicija u Kampus
   
Proizvodni pogon

    U ovim teškim vremenima krize u kojoj se našla Hrvatska riječko Sveučilište je na određen način ostalo jedna od rijetkih oaza ovoga kraja, jer je to »pogon koji proizvodi i troši«. Proizvodi ono što nam je svima i uvijek najpotrebnije i jedino je jamstvo napretka – a to su nova znanja, a troši zapošljavajući vojsku ljudi različitoga profila koji svakodnevno »servisiraju« taj pogon. Za ilustraciju, na Sveučilištu je 45 posto studenata koji dolaze izvan Rijeke i svaki od njih potroši mjesečno minimalno 500 eura, što znači da se u ovom gradu mjesečno »obrne« više od 40 milijuna eura.
    Ova je godina ujedno i prilika da šira javnost nešto više sazna o Sveučilištu i svim područjima njegova djelovanja, kao i o ljudima koji su doprinijeli njegovu razvoju, ali i obilježili ovaj kraj i zemlju. Tako će u danima koji slijede na stranicama Novoga lista, koji je ujedno i partner u obilježavanju navedenih visokih obljetnica, biti objavljeni razgovori s bivšim rektorima koji će nas podsjetiti na neka prošla vremena u kojima je stasalo i razvijalo se riječko Sveučilište.