"Razvojni put Sveučilišta nije bio lagan", NL, 15. 1. 2013.
ČETIRI DESETLJEĆA SVEUČILIŠTA U RIJECI (2)

PROF. DR. SC. JOSIP DEŽELJIN PROFESSOR EMERITUS, REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI OD 1978. DO 1980.
 
Veliki problem bio je nedostatak sveučilišnih nastavnika jer su kriteriji za znanstveno-nastavno zvanje od docenta do redovitog profesora bili dosta strogi. Drugi veliki problem bio je prostor, pa su se prvi fakulteti smjestili privremeno u javne zgrade i vojne kasarne još iz vladavine Austro-Ugarske Monarhije
 
U svojoj 93. godini još uvijek se bavi znanstvenim radom – prof. dr. sc. Josip DeželjinNa zagrebačkoj adresi, u toplom ambijentu, okruženi slikama i predmetima koji imaju svoju priču, proveli smo ugodno jesensko dopodne u razgovoru s najstarijim živućim rektorom Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Josipom Deželjinom i njegovom suprugom prof. dr. sc. Jadrankom Deželjin. Profesor Deželjin se u svojoj 93. godini još uvijek bavi znanstvenim radom i pokazujući nam radnu sobu pretrpanu knjigama i ispisanim papirima govori o knjizi na kojoj radi i o kojoj raspravlja sa suprugom, također ekonomske struke.
    Iako zvuči kao fraza, professor emeritus Josip Deželjin pripada onoj uskoj skupini znanstvenika koji su svojim radom i djelom obilježili vrijeme u kojemu žive i rade. Rođen na otoku Rabu već na početku Drugog svjetskog rata svjedočio je nepravdama okupacije i fašizma, stoga se rano uključio u antifašistički i narodnooslobodilački pokret kao partizan i politički radnik. Izlaskom iz vojne službe veoma se brzo našao na političkim funkcijama na najvišim razinama. Završio je Pravni, a onda i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 
   
Suradnja s privredom

    U nizu funkcija treba istaknuti njegovo pionirsko djelovanje kao direktora Zavoda za produktivnost Hrvatske u Zagrebu. Integrirajući taj Zavod sa Zavodom za inovacije i sa Saveznim centrom za izobrazbu rukovodećih kadrova u privredi, Deželjin je prvi u nas organizirao jedinstveno konzultantsko poduzeće kojem je postao generalni direktor. Tu bismo instituciju mogli nazvati i pretečom prve poslovne škole u kojoj su djelovali i domaći i strani stručnjaci. Na tim su osnovama poslije uslijedile i druge inicijative u smjeru stalne izobrazbe kadrova u privredi, što je velika zasluga Josipa Deželjina.
    – Izrazito se puno u to vrijeme surađivalo s privredom, svi smo radili u praksi i sjećam se kada sam 1960. došao u Rijeku, kao i na početku svoje znanstvene karijere na riječkom Ekonomskom fakultetu, da su naši profesori iznimno mnogo surađivali, odnosno radili za 3. maj, Torpedo... Razvojni put Sveučilišta u Rijeci, odnosno znanstveno-nastavnih organizacija i visokih škola nije bio lagan. Trebalo je savladati neke poteškoće, kako materijalne, tako i ljudske. Veliki problem bio je nedostatak sveučilišnih nastavnika, tim prije jer su kriteriji za znanstveno-nastavno zvanje od docenta do redovitog profesora bili dosta strogi. Drugi veliki problem u razvoju gotovo svih fakulteta bio je prostor, posebic
Dragi studenti i kolege
   
    Znanstveno-nastavni rad Josipa Deželjina je segment o kojemu najradije govori i prisjeća se, upravo kao i njegova supruga. Studenti, a kasnije kolege najomiljenija su tema što u konačnici najbolje pokazuju naraštaji veoma uspješnih ekonomista. Upadajući s puno simpatije jedno drugom u riječ tako se zajednički prisjećaju Jože Perića (danas dekana Fakulteta za manadžment u ugostiteljstvu i turizmu), Nade Šišul (umirovljene profesorice i dekanice Ekonomskog fakulteta), Marčela Dujanića (također danas u mirovini, bio je i prorektor riječkog Sveučilišta), Dragomira Sundaća (profesora s Ekonomskog fakulteta), Ivanke Avelini Holjevac i Milene Peršić (obje bivše dekanice Hotelijerskog fakulteta)….
    Malo se tko može pohvaliti tako velikim brojem ostvarenih mentorstava za magistrande, doktorande i uopće za znanstvenu promociju mlađih znanstvenih kadrova, pa oboje naglašavaju kako je bilo iznimno puno dragih, sposobnih i kasnije uspješnih ljudi koji su u nekom trenutku života bili njihovi suradnici i prijatelji. 
   
Prof. dr. Jadranka Deželjin: Profesori proizvode znanje
   
    Prof. dr. Jadranka Deželjin bila je dekanica Ekonomskog fakulteta u Rijeci od 1981. do 1983. i njena je nastavno-znanstvena karijera također počela u Zagrebu, a nastavljena u Rijeci – gradu za koji ju vežu najljepše uspomene. Sugovornici koji imaju »takvu priču« naprosto tjeraju na potpitanja u želji da se vratimo u neka vremena u kojima nije bilo samo »strategije, misija i vizija« već i prijateljstva, ljubavi i vjere. Živog i veselog duha profesorica Deželjin šalje svoju poruku studentima i nastavnicima, a iako će mnogi cinici reći da se radi o romantičarskoj slici, ili još »gore« nostalgičarima, oni koji su zadržali zrnca sjećanja na neko humanije vrijeme samo će se nasmiješiti i reći »da, tako bi to trebalo biti«:
    – Mladi moraju učiti i naučiti kako učiti da bi mogli stečena znanja pripremati za tržište rada jer tek primjenom tog znanja ono postaje kapital koji treba oplemeniti i putem kreativne misli inovirati. A profesori nisu samo prenositelji, već prije svega i proizvođači toga znanja. Ispiti nisu samo sustav pitanja putem testa, već razgovor koji je namijenjen studentu i stjecanju novih znanja. Za sveučilišne profesore nema većeg zadovoljstva nego doživjeti da ga studenti i asistenti u svom djelovanju znanjem i stvaralaštvom nadmaše.
e za fakultete koji su se ubrzano osnivali. Prvi fakulteti smjestili su se privremeno u javne zgrade i vojarne još iz vladavine Austro-Ugarske Monarhije. Uostalom i sam Rektorat selio se tri puta dok nije dobio prostor u kojem se danas nalazi. Od fakulteta najteže poteškoće imali su Ekonomski i Građevinski fakultet. Nove fakultetske zgrade dobili su Građevinski i Pravni fakultet, dok je Ekonomski dobio nov smještaj u blizini Više pomorske škole. 
   
Iznimna karijera

    Dakle, tu počinje, prema sjećanju profesora Deželjina i njegova iznimna znanstvena karijera doktora ekonomskih znanosti, redovitog profesora, profesora emeritusa, dekana fakulteta i rektora Sveučilišta, jednako kao i prvog predsjednika Zajednice sveučilišta Hrvatske. Impozantno znanstveno djelovanje Josipa Deželjina odnosi se i na znanstveno-nastavni rad, i na znanstveno-istraživački rad, i na znanstveno-organizacijski rad. Inicirao je osnivanje Sveučilišnog centra za ekonomske i organizacijske znanosti i na tim su se osnovama razvili današnji Ekonomski, Hotelijerski i Pomorski fakultet. No, Deželjinovi se znanstveno-organizacijski napori ne ograničavaju samo na Sveučilište u Rijeci, nego se i odnose na uspostavu Zajednice sveučilišta na razini Republike, gdje se također nalazio na čelnim pozicijama.
    Veliki znanstveni doprinos Josipa Deželjina odnosi se i na znanstveno-istraživački rad iz područja političke ekonomije, makroekonomije, mikroekonomije i ekonomske politike. Znanstveno-istraživačka aktivnost Josipa Deželjina bila je i ostala prožeta reformskim duhom usmjerenim prema pluralizaciji i demokratizaciji i pripremi tranzicije. U velikome broju radova koje je Josip Deželjin napisao u vrijeme tranzicije i posebno na početku ovoga stoljeća, osobito valja spomenuti one koji se odnose na poduzeće i poduzetništvo te menadžment.
    Profesor Deželjin još uvijek puno promišlja i radi pa tako i danas ima svoje jasne stavove o onomu što se događa u zemlji, a posebno u području visokoga obrazovanja:
    – Uvođenjem Bolonjske deklaracije situacije se izmijenila. Problem nije deklaracija, štoviše, ona znači napredak u povećanju i vrednovanju kretanja i razine obrazovanosti i to ne samo za Hrvatsku, već i za Europu i šire. Problem je u primjeni zahtjeva deklaracije koja nerijetko može imati posljedicu da se iza diplome ne nalazi očekivano znanje. A to bi moglo ići na štetu formiranja društva znanja u kojemu znanost i znanje postaju najmoćnije sredstvo za daljnji razvitak društva. Sutra: Akademik Elso Kuljanić, rektor Sveučilišta u Rijeci od 1991. do 1993



.