"Sveučilište bez jake humanističke znanosti nije sveučilište", NL, 21.1. 2013.
ČETIRI DESETLJEĆA SVEUČILIŠTA U RIJECI (5)
PROF. DR. SC. DANILO PAVEŠIĆ
PROF. EMERITUS I REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI OD 1998. DO 1999.
 
Razvijanje filozofske misli, umjetnosti i kulture preduvjet je da neko društvo bude otvoreno, moderno, ukratko rečeno, sposobno razmišljati, poručuje prof. dr. sc. Pavešić
 
Jednogodišnji mandat bio je nedovoljan za neke veće planove ili projekte – prof. dr. sc. Danilo PavešićProf. dr. sc. Danilo Pavešić jedan je od onih ljudi za koje će svi koji ga poznaju ili samo znaju iz viđenja reći da ima – kako to danas volimo pomodarski kazati – »personality«, odnosno osobnost. Jedan je od onih koji su izašli iz okvira akademske zajednice, točnije, jedan je od onih njezinih članova kojeg se uistinu može nazvati intelektualcem. Umjetnost, kultura, politika, sport, područja su kojima on suvereno kroči kao i svojom užom strukom ginekologijom i porodništvom.
    Životopis prof. dr. sc. Danila Pavešića započinje njegovim rođenjem u talijanskoj Goriziji, ali je već osnovnu i srednju školu pohađao na Sušaku, dok je Medicinski fakultet završio u Ljubljani 1956., a u istom je gradu polagao i specijalistički ispit iz ginekologije. Dugogodišnji je djelatnik, a kasnije i šef Odjela za ginekologiju i porodništvo na Sušaku. Godine 1972. je izabran za docenta, da bi dvije godine kasnije doktorirao, a 1981. godine izabran je za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predstojnikom Ginekološke klinike u Sušačkoj bolnici postao je 1975., a nakon osnivanja Kliničkog bolničkog centra, kojim su objedinjene riječka i sušačka ginekološka klinika, postaje predstojnikom Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka. U dva je navrata biran za dekana Medicinskog fakulteta. Autor je i potpisnik brojnih stručnih radova i knjiga, članaka, publikacija, aktivan član brojnih svjetskih liječničkih udruga. Osim izražena znanstvenog i stručnog rada, prof. dr. sc. Pavešić priznati je sportski djelatnik, zaljubljenik u vodene sportove, posebice plivanje i vaterpolo. Okušao se i u novinarstvu, bio je glavni urednik a još uvijek je odgovorni urednik »Sušačke revije«. 
   
Vršitelj dužnosti

    Funkcija rektora ga je iznenadila. Naime, nakon što je početkom 1998. godine prof. dr. sc. Ivanišević zbog državničkih dužnosti objavila da ne može prihvatiti još jedan mandat, pokrenuta je procedura izbora novoga rektora.
    – Proljeće te godine na Sveučilištu u Rijeci bilo je u znaku promjena. Održavanje izvanrednih sjednica Senata prouzročila je upravo situacija (ne)izbora novog rektora. Zbog čega se sveučilišni Senat nije mogao usuglasiti oko izbora, znali su vjerojatno samo oni. Tako je rješenje o imenovanju osobe za vršitelja dužnosti na razdoblje od najdulje jedne godine bilo najprimjerenije što se u zakonodavnom smislu moglo u tim trenucima primijeniti. Vrlo sam racionalno pristupio tom izboru. Razmotrio sam sve pozitivne i negativne strane i u jednom sam trenutku zaključio da bi trebalo prihvatiti prijedlog, upravo u interesu Sveučilišta. Jednoglasna podrška mi je govorila da sveučilišna zajednica ima povjerenja u moje organizatorske sposobnosti, pa i autoritet kao predstavnika najstarije članice Sveučilišta gdje se kao mjerilo uspješnosti mog dekanskog mandata isticao prvenstveno timski rad i u tom pravcu usmjerenu organizaciju koja je dala kvalitetne rezultate, prisjeća se prof. dr. sc. Pavešić te dodaje, u svjetlu aktualnog trenutka izbora rektora, kako je nepotrebno reći da svaka osoba izabrana na mjesto rektora mora i
Susret s Papom i »željeznom lady«
   
    Trećeg dana listopada 1998. godine, prilikom dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, prof. dr. sc. Danilo Pavešić pozvan je na audijenciju kod Pape na Kaptol i prisjećajući se susreta kaže da mu je to bila velika čast. No, dodaje, na isti protokolaran način susreo se i rukovao i sa »željeznom lady« Margaret Thatcher. 
   
Odustao od sporta i posvetio se medicini
   
    O ljubavi prema sportu, kao i predanom sportskom radu svjedoči i činjenica da je prof. dr. sc. Danilo Pavešić bio prvi predsjednik Sportskog društva »Primorje '08«, osnovanog 1990. godine i baštinika »Victorije«, »Primorca« i »Primorja«. Zasigurno je jedan od najpozvanijih ljudi govoriti o povijesti društva u kojemu su i on i njegova obitelj ostavili dubok trag. Otac Vazmoslav bio je istaknuti »victorijaš«, vaterpolski vratar i plivač, reprezentativac ondašnje države, kojega je prof. dr. sc. Pavešić naslijedio i u plivanju i u vaterpolu, a po okončanju aktivne karijere i s radom u Upravi kluba 1959. godine nakon završetka studija. Gotovo da nema uloge koju u »Primorju« nije obnašao.
    Sportskih je priča puno, no prof. dr. sc. Pavešić izdvaja sam početak kada je 1949. godine već kao osamnaestogodišnjak bio u »A klasi« tadašnje jugoslavenske reprezentacije. Trebao je poći u Genovu na utakmicu, no u isto vrijeme imao je ispit na medicini zbog kojega je odustao od odlaska na utakmicu.
    – Stajao sam na kolodvoru u Ljubljani gdje su prolazili moji kolege sportaši na putu za Genovu. Grlo mi se steglo, znao sam da je to kraj profesionalne sportske karijere, ali medicina je bila moj put, moje životno opredjeljenje.
    I tako je prof. dr. sc. Pavešić, dobitnik zlatne medalje za vaterpolo na prvoj Univerzijadi odustao od sporta i posvetio se medicini.
mati podršku uprave i ljudi s kojima će usko djelovati i raditi. Izraziti mišljenje, kaže, ne znači izravno utjecati jer, kako je naglasio, članovi Senata su ti koji odlučuju po vlastitom moralnom kodeksu i savjesti. 
   
Prijelazno razdoblje

    Te su godine, nastavlja, bile u tijeku reforme na Sveučilištu, odnosno bilo je to prijelazno razdoblje za osposobljavanje Veleučilišta u Rijeci, a bila je to i godina predsjedavanja Rektorskom zboru.
    – Proces razdvajanja sveučilišnih i stručnih studija započela je prof. dr. sc. Ivanišević. Jednogodišnji mandat bio je nedovoljan za neke veće planove ili projekte. Moja je dužnost bila realizacija tekućeg poslovanja i praćenje ostvarenja već prihvaćenih planova i investicija te izbor novoga rektora, što je i učinjeno.
    Na pitanje kako danas vidi Sveučilište, kao i što misli o njegovim perspektivama i mogućem razvoju, prof. dr. sc. Pavešić, zaljubljenik u teatar koji rado priča o vremenima kada je s majkom prelazio granicu na mostu na Rječini i odlazio u kazalište, bez razmišljanja kaže:
    – Ne treba isticati koliko sam predan svojoj struci i svojoj matičnoj instituciji Medicinskom fakultetu, no Sveučilište bez jake humanističke znanosti, bez razvijanja filozofske misli, umjetnosti i kulture, nije sveučilište. Jake humanističke znanosti i umjetničko područje preduvjet su da neko društvo bude otvoreno, moderno, ukratko rečeno, sposobno razmišljati, poručuje prof. dr. sc. Danilo Pavešić i napominje kako su 40. obljetnica Sveučilišta i 380. obljetnica visokog obrazovanja u Rijeci prilika da uz prigodne svečanosti Sveučilište i u tom kontekstu učini još veći iskorak na već uspješnom i prepoznatljivomu putu. Sutra: Prof. dr. sc. Josip Brnić, rektor Sveučilišta u Rijeci od 1999. do 2000.