"Riječko Sveučilište steklo je visoki ugled", NL, 22.1. 2013.
ČETIRI DESETLJEĆA SVEUČILIŠTA U RIJECI (6)
PROF. DR. SC. JOSIP BRNIĆ
REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI OD 1999. DO 2000. GODINE
 
 
Mislim da se Sveučilište danas dobro pozicioniralo. Uloga Sveučilišta u izgradnji društva je velika jer o rezultatima rada na Sveučilištu jako ovisi napredak društva, ističe prof. dr. sc. Brnić
 
Bilo mi je žao što nisam mogao odraditi cijeli mandat, ali ipak je zdravlje, što je ljudski, bilo bitnije – prof. dr. sc. Josip BrnićNa Tehničkom fakultetu, u nevelikom kabinetu, svoj radni dan, koji traje i 12 sati, započinje prof. dr. sc. Josip Brnić već oko 7 sati. I nije mu teško. Čini to sa zadovoljstvom svojstvenim ljudima koji su predani radu. Jasno, iza ovakvog rada vidljivi su i rezultati. Tako je to bilo i 1999. godine, kada se prihvatio funkcije rektora Sveučilišta u Rijeci, a na naše pitanje kako se uopće u tom trenutku odlučio kandidirati za rektora s obzirom na to da se radilo o iznimno teškim, prijelomnim trenucima, prisjeća se:
    – Rat je bio iza nas, ali su se njegove posljedice još uvijek osjećale, no biti rektor za mene je bio izazov, nastojao sam da u tom svom razdoblju učinim i nešto što je potrebno i vrijedno za sredinu u kojoj živim i radim. Konačno, ova sredina puno toga i zaslužuje. S dijelom onoga što sam učinio ili započeo sam zadovoljan, no s obzirom na to da sam u tom razdoblju doveo u pitanje i svoje zdravlje, morao sam nažalost prije isteka mandata odustati. Bilo mi je žao što nisam mogao odraditi cijeli mandat, ali ipak je zdravlje, što je ljudski, bilo bitnije. Kada kažem učinio, mislim na cijelu ekipu s kojom sam radio, dakle na prorektore, prof. dr. sc. Mariju Turk, prof. dr. sc. Milenu Peršić i prof. dr. sc. Zorana Mršu, ali i svo osoblje Sveučilišta koje je radilo vrlo predano. Nikome nije bilo ništa teško odraditi. U granicama mogućeg, dakle sukladno i vremenskim granicama i financijskim mogućnostima učinili smo što smo mogli. Sigurno smo se trudili da sačuvamo nivo ljudske komunikacije dostojne akademskog zvanja te svakako smo se trudili unaprijediti suradnju na domaćem i međunarodnom planu. 
   
Predanost radu

    – U to su vrijeme aktivnosti oko mnogih studija kao i suradnje s drugim sveučilištima u Hrvatskoj bile vrlo aktualne. Bio je to nastavak rada na već postignute rezultate prethodnog vođenja Sveučilišta s elementima koje smo i sami ugradili i o čijim smo ishodima marljivo brinuli. Drugim je, međutim, sudionicima, a posebice mlađim naraštajima studenata zbog kojih Sveučilište i postoji, ostavljeno da svojim objektivn
Bogata biografija
   
    Iz biografije i bibliografije prof. dr. sc. Josipa Brnića dosta se toga iščitava.
    Bio je voditelj sveučilišnog dodiplomskog studija strojarstva, prodekan te dekan riječkog Tehničkog fakulteta u dva mandata, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Rijeci te konačno rektor Sveučilišta u Rijeci. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Član je Nacionalnog vijeća za znanost RH i predsjednik Područnog vijeća za tehničke znanosti. Stekao je zvanje počasnog profesora na Henan Polytechnic University te na Harbin Institute of Technology u Kini. Za svoj je rad nagrađivan više puta: Nagradom grada Rijeke za rad i stvaralaštvo, Državnom godišnjom nagradom za znanost, Odlikovanjem predsjednika RH, Nagradom za znanost Zwick /Roell iz Ulma, Nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, godišnjom Nagradom za znanost Zaklade Sveučilišta u Rijeci, Nagradom za životno djelo Zaklade Sveučilišta u Rijeci itd. Napisao je deset knjiga.
    Njegova se znanstvena istraživanja mogu generalno svesti u dvije bitne skupine, od kojih se jedna odnosi na numeričku analizu konstrukcija, a druga na eksperimentalnu analizu ponašanja materijala pri sniženim i povišenim temperaturama. Recenzent je znanstvenih radova uglednih međunarodnih časopisa indeksiranih u Current Contentsu. Ima objavljeno više od dvije stotine znanstvenih radova, od čega je njih više od četrdeset publicirano u međunarodnim časopisima indeksiranim u Current Contentsu i Science Citation Indexu. Iznimno puno radi i danas. Voditelj je međunarodnih nenastavnih projekata poput onih s partnerima iz Kine i iz Slovenije.
im sagledavanjem rada i rezultata ocjenjuju one koji ih obrazuju i vode. Općenito mislim da pristup poslu obrazovanja i predanosti radu mora biti ideja vodilja akademskog zvanja. Mislim da Sveučilište danas dobro funkcionira, da se izgrađuje u svakom smislu, razvija se i steklo je visoki ugled ne samo u našem okruženju nego i mnogo šire, ili kako bi se drugačije moglo reći, dobro se pozicioniralo, mišljenje je prof. dr. sc. Brnića.
    Na pitanje »Sveučilište danas i prije?« kaže kako je to teško ocijeniti, možda subjektivno i nezahvalno.
    – S obzirom na to da donekle znam kako stvari funkcioniraju, neke spoznaje, ali i opreznost pri takvim ocjenama, dopuštaju tek reći da su ondašnja vremena u razvoju Sveučilišta bila izuzetno teška i restriktivna, posebno u financijskom smislu, no ni danas ne cvjetaju ruže. I danas smo u sličnoj situaciji i recesija zahtijeva sve veći angažman. 
   
Novi kolegiji

    U ulozi dekana Tehničkog fakulteta u dva mandata, nastavlja prisjećanje kroz svoju profesionalnu karijeru, uvodio je nova usmjerenja i kolegije na sveučilišnom dodiplomskom i poslijediplomskom znanstvenom studiju.
    – Jako sam se zalagao za otvaranje studija elektrotehnike, premda je početak izvođenja samog studija realiziran nakon mog drugog dekanskog mandata. Mislim da je studij elektrotehnike za Tehnički fakultet u Rijeci bio od velike koristi i da je na taj način, zajedno s kasnije pokrenutim studijem računarstva, ovaj fakultet zapravo kompletiran. Zajedno sa studijima strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva stvorena je jedna cjelina na koju bi svaka institucija mogla biti ponosna, pa naravno i ja osobno kao njen član. U mentorskom radu imao sam određenu sreću, utoliko što su mi uvijek dolazili kandidati koji su bili među najboljim studentima u generaciji, a kasnije su postigli i magisterije, doktorate i naravno profesorska zvanja. Osim toga, na moje zadovoljstvo, većina su njih, da ne kažem gotovo svi, danas članovi Zavoda za tehničku mehaniku. Izuzetno sam ponosan zbog njihova napredovanja. Mnogi od njih danas su već sveučilišni znanstvenici u zvanju redovitog profesora. Dobili su i nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci (prof. dr. sc. Goran Turkalj i prof. dr. sc. Marko Čanađija), kao i Državne nagrade za znanost. Prof. dr. sc. Goran Turkalj danas je dekan Tehničkog fakulteta. Njihovi mi rezultati pričinjavaju posebno zadovoljstvo.
    Na kraju, mislim da je uloga Sveučilišta u izgradnji društva velika, da o rezultatima rada na Sveučilištu jako ovisi i razvoj i napredak društva. Sveučilište treba biti oaza rada, okruženje gdje se vodi briga o ukupnom boljitku i zadovoljstvu. Ujedno, svakome tko se prihvati vođenja Sveučilišta u Rijeci, kako zbog kolegijalnog odnosa, tako i zbog našeg ukupnog napretka, želim puno sreće, a svim prethodnicima koji su ugradili dio sebe u ovo opće dobro iskreno zahvaljujem. Sutra: Akademik Daniel Rukavina, rektor Sveučilišta u Rijeci od 2000. do 2009. (1. dio)