"Više od pola učenika još nije prijavilo državnu maturu", NL, 24.1. 2013.
APEL MATURANTIMA
RADIONICA »DRŽAVNA MATURA I UPISI NA VISOKA UČILIŠTA«
 
Iako je do isteka roka ostalo još svega tjedan dana, dosad je ispite državne mature prijavilo svega 15 tisuća polaznika završnih razreda hrvatskih srednjih škola
 
S jučerašnje radionice Sveučilišta u Rijeci, posvećene državnoj maturi * Foto: V. KARUZARIJEKA » Iako je do okončanja postupka prijava ispita državne mature ostalo još svega tjedan dana, tu je obvezu do sada ispunilo manje od pola polaznika završnih razreda hrvatskih srednjih škola – istaknuo je na jučerašnjoj radionici Sveučilišta u Rijeci »Državna matura i upisi na visoka učilišta« ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Goran Sirovatka. Dodajući kako je riječ o pojavi koja obilježava svaku generaciju, upozorio je da maturanti moraju postati svjesni kako to nitko osim njih neće učiniti. – Svakoj generaciji to je prva državna matura i svaka se jednako ponaša. Prijave završavaju 1. veljače, a dosad ih je prijavilo svega 15 tisuća maturanata. Očekujemo 30-ak tisuća prijava, a prema dosadašnjim iskustvima, očekujemo da će zadnjih pet dana biti najveća navala, pa pozivamo maturante da svoju obvezu obave što prije, upozorio je Sirovatka.
   
Dvostruka uloga

Ovogodišnja generacija maturanata treća je koja će pristupiti standardiziranoj provjeri znanja na kraju srednjoškolskog obrazovanja, a iako su istraživanja, prema tvrdnjama zamjenice ravnatelja Nacionalnog centra Jasmine Muraja, pokazala da maturanti imaju visoko mišljenje o korektnosti i pravednosti državne mature, dr. Boris Jokić iz Instituta za društvena is
Nezavidan položaj privatnih ustanova
   
    Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature i upisa na studijske programe visokoškolskih ustanova otvorila je i pitanje egzistencije privatnih visokoškolskih ustanova. Naime, kako je pojasnio Jokić, javne visokoškolske ustanove nelojalna su konkurencija, jer su s velikim brojem izvanrednih upisnih mjesta izjednačena s upisnim kvotama privatnih ustanova, a budući studenti zbog mogućnosti besplatnog studiranja upravo javna sveučilišta svrstavaju u visoko poželjna. U takvom okruženju privatne ustanove teško mogu opstati, pogotovo jer im država ne daje nikakvog poticaja, već, naglasio je Jokić, ne zna što bi s njima. Krajnji je rezultat činjenica da privatne visokoškolske ustanove ne uspijevaju privući visokokvalitetne maturante. 
   
Samo dva metalurga
   
    Rezultati istraživanja državne mature pokazali su da su studiji biomedicine i zdravstva najpoželjniji hrvatski studijski programi, a slijede ih programi društvenih znanosti, dok su na samom dnu poželjnosti biotehnologijske, prirodne i tehničke znanosti. – To je katastrofalan podatak za Hrvatsku. Prije dvije godine maturanti su totalno nepoželjnim ocijenili studij metalurgije. U cijeloj Hrvatskoj samo je dvoje učenika iskazalo želju za tim studijem, a upisna kvota je 55 mjesta. Istovremeno čak 55 posto stručnih studija čine programi društvenih znanosti. Stručni bi studiji trebali biti generator tehnološkog sektora, no očito je da imamo ekspanziju upisnih mjesta u jeftinijim znanostima, što je rezultat nedostatka odgovorne politike, zaključio je Jokić.
traživanja, smatra da je ispite koji imaju dvostruku ulogu teško napraviti. Predstavljajući rezultate empirijske analize sadržaja i rezultata ispita državne mature i upisa na visokoškolske ustanove, Jokić je kao jedan od problema izdvojio činjenicu da ispiti državne mature moraju imati certifikacijsku i selekcijsku ulogu, jer istovremeno služe kao dokaz završetka srednjoškolskog obrazovanja te kao ulaznica na visokoškolsku ustanovu.
   
Ah, ta matematika

Analizirajući pak ispit državne mature iz matematike, njegova kolegica dr. Zrinka Ristić Dedić, istaknula je kako na višu razinu ispita tog predmeta izlazi svega 30-ak posto maturanata. – Radi se o razini prilagođenoj učenicima koji imaju najveću satnicu matematike, uglavnom polaznicima prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Tu razinu ispita odabire svega 15 posto učenika strukovnih škola, od čega svega njih 1,2 posto uspijeva riješiti zadatke, istaknula je Ristić Dedić.
    Iako su predstavnici Instituta za društvena istraživanja ukazali na pojedine slabosti državne mature, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prof.dr. Vedran Mornar istaknuo je da se gotovo sa svime slaže, osim s činjenicom da je teško složiti ispit državne mature s dvostrukom ulogom. – Ne slažem se s tom tezom, no istina je da se uz malo hrabrosti državna matura može još popraviti, zaključio je Mornar.

I. ŠESTAN KUČIĆ