"Gdje s vojskom ekomonista ", NL, 4.2. 2013.
Već ih je 909 na burzi rada, a još 700 promovirano

NESRAZMJER OBRAZOVNE POLITIKE I TRŽIŠTA RADA
HRVATSKA SVEUČILIŠTA KASKAJU ZA PREPORUKAMA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE O UPISNIM KVOTAMA NA FAKULTETIMA

S obzirom da je Ekonomski fakultet samo u proteklih desetak dana promovirao više od 700 diplomanata, statistika riječke burze na kojoj diplomirani ekonomisti i pravnici čine više od pola nezaposlenih visokoobrazovanih osoba vrlo brzo će promijeniti strukturu

 
altRIJEKA » Hrvatski zavod za zapošljavanje treću je godinu zaredom svim hrvatskim sveučilištima dostavio preporuke za upisnu politiku, a ono što se preporuča Sveučilištu u Rijeci smanjenje je upsinih mjesta na studijskii p|ogramima ekonomske grupacije, prava, likovne pedagogije, primijenjene umjetnosti, nautike i tehnologije pomorskog prometa, logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu, hrvatskom jeziku i književnosti te filozofiji. S druge strane budućim se studentima preporuča da upišu strojarstvo, elektrotehniku, građevinarstvo, računarstvo, brodogradnju, rehabilitaciju, logopediju, farmaciju te socijalnu pedagogiju, jer riječ je o zanimanjima za kojima postoji potreba na tržištu rada.
   
Stipendiranje učenika

Pojašnjavajući kako su dobiveni podaci rezultat analize i prognoze potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima koja je provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika za zapošljavanje stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju, v.d. predstojnika Područnog ureda Rijeka Ognjen Crnković ističe kako su u obzir uzeti i planovi te strategije gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. Ujedno dodaje i da se preporuka ne odnosi samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
    Podatak da burza rada kada je upitanju visokoobrazovni kadar broji najviše ekonomista i pravnika i nije neka novost, jer riječ je o pojavi na koju se već godinama upozorava, a posljednji statistički podaci Zavoda govore da Rijeka trenutno ima 909 nezaposlenih diplomiranih ekonomista te 201 diplomiranog pravika, što čini polovinu ukupne mase nezaposlenih s diplomom. Naime, prema posljednjim podacima u Primorsko-goranskoj županiji vojsku nezaposlenih čini 20.935 građana, a od toga ih 2.380 posjeduje sveučilišnu diplomu.
    S obzirom da je riječki Ekonomski fakultet samo u proteklih destak dana promovirao više od 700 diplomanata, statistički podaci riječke burze rada vjerojatno će vrlo brzo promijeniti strukturu, jer iako dio novopečenih magistara ekonomije ima osigurano radno mjesto, daleko je veći postotak onih koji nakon diplome neće sjesti na svoje prvo radno mjesto. Sve što im preostaje, kaže novi magistar ekonomije Marin Bradačić slanje je molbi i javljanje na natječaje za stručno osposobljavanje.
    – Budimo realni. Bez veze nema posla. Primio sam diplomu i našao sam se u društvu 370 tisuća nezaposlenih Hrvata. Pokušavao sam već naći posao, ali za sada bez uspjeha. S druge strane izabrao sam studij ekonomije upravo iz razloga što je to najširi pojam i nudi puno mogućnosti, kaže Bradačić.
   
Logičan slijed

Njegova kolegica po diplomi, ali i po muci potrage za poslom Milena Šajnović kaže kako je studij ekonomije upisala kao logičan slijed nastavka školovanja.
    – Završila sam srednju ekonomsku školu i logično mi je bilo da upišem studij iz tog područja. Za vrijeme studija sam radila, ali nikada u struci. Pokušala sam naći posao, ali još ništa. Inače, iz Bjelovara sam i vraćam se tamo, no po pitanju ponude posla ista je situacija svugdje, navodi Šajnović.
    Za razliku od njih nova magistrica ekonomije Maja Šimatović imala je puno više sreće, jer je samo dan nakon primitka diplome sjela na svoje prvo radno mjesto u Erste&Steiermärkische Bank.
    – Sve mi se odlično posložilo. Najprije diploma, a onda posao. Zapravo posao tražim od kada sam počela studirati i nije ga bilo lako naći. Još za vrijeme studija radila sam preko student servisa i to u struci pa mi je to bila prednost, kaže Šimatović.
    U oštroj i mukotrpnoj utrci za posao dio mladih i visokoobrazovanih izlaz iz situacije vidi u napuštanju ne samo rodnog grada, već i zemlje, a takva je pojava, kaže magistrica ekonomije Sanja Janković, sve češća. Nju je put potrage za radnim mjestom odveo čak u Dubai i to u područje koje s ekonomijom nema baš nikakve veze.
   
Ništa preko noći

– Već 10 mjeseci radim u Dubaiju kao stjuardesa i za sada nisam požalila što sam se odlučila otići. Kada sam upisivala fakultet nisam tako nešto planirala, no trenutno sam zadovoljna odabirom. To ne znači da se kroz neko vrijeme neću vratiti
Danas višak, sutra manjak
   
    Činjenicu da tržište rada trenutno ne treba visokoobrazovani kadar društvenog usmjerenja potvrđuje i direktor riječke agencije za zapošljavanje Milan Lukša, no istovremeno upozorava da to ne mora značiti kako takav kadar neće biti potreban za pet godina.
    – Problem je što ne postoje dugoročni planovi i dugoročne studije. Ukoliko se Hrvatska bavi razvojem turizma onda joj je ekonomski kadar itekako potreban. Treba razmisliti o tome je li danas magistar ekonomije višak, a za pet godina manjak, kako nam se ne bi dogodilo da na kraju imamo deficit tog kadra. Ekonomska su usmjerenja polivalentna i taj se kadar može na puno mjesta zaposliti, zaključuje Lukša. 
   
Monteri suhe gradnje
   
    Preporukama obrazovne politike Zavod za zapošljavanje obuhvatio je i srednjoškolski sustav, a kada su u pitanju primorsko-goranske srednje škole programi u kojima treba smanjiti broj upisanih jer ih tržište rada ne treba su: prodavač, pismoslikar, autolimar, fotograf, ekonomist, upravni referent, kozmetičar, hotelijersko-turistički tehničar, dizajner odjeće te grafički urednik-dizajner. Među srednjoškolske programe u kojima treba povećati upisnu kvotu Zavod ubraja isključivo trogodišnje programe i to CNC operater te monter suhe gradnje. 
   
Struktura nezaposlenih
   
    Potkraj prosinca 2012. u HZZ-u – Područni ured Rijeka bilo je evidentirano 20.935 nezaposlenih, što je za 637 osoba više nego u prethodnome mjesecu i 2.423 osobe više nego u prosincu 2011. U usporedbi s prethodnim mjesecom nezaposlenost je povećana za 3,1 posto, a prema istom mjesecu lani za 13,1 posto. Od ukupnoga broja nezaposlenih 11.630 je žena, što je za 10,9 posto više nego nego godinu ranije. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (6.586 ili 31,5 posto). Slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (6.326 ili 30,2 posto), osobe sa završenom osnovnom školom (3.263 ili 15,6 posto), osobe fakultetskog obrazovanja (2.380 ili 11,4 posto), osobe prvostupanjskoga fakultetskog obrazovanja (1.359 ili 6,5 posto) i osobe bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1.021 ili 4,9 posto).
ekonomiji. Puno mojih kolega i vršnjaka pokušava otići u inozemstvo i velik je broj onih kojima je to uspjelo, ističe Janković.
    Preporuke Zavoda za zapošljavanje Sveučilište u Rijeci nisu previše iznenadile, jer kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježana Prijić Samaržija riječ je o podacima koji se iz godine u godinu ponavljaju.
    – U posljednje dvije godine naši fakulteti ekonomske grupacije drastično su smanjili upisnu kvotu. Rezultat toga je i da je riječko Sveučilište prije dvije godine imalo 18 tisuća studenata, a sada ih je 16 tisuća. Međutim upisna se politika ne može promijeniti preko noći. Na tome se sustavno radi. Svjesni smo problema disbalansa upisa i potreba tržišta rada. Međutim, treba voditi računa o više segmenata. Konkretno, u slučaju ekonomije moramo voditi računa o tome da se prvostupnicima osigura dovoljno mjesta na diplomskim studijima kako bi mogli nastaviti školovanje. Ekonomski fakultet i Fakultet za hotelski i turistički menadžmet prije dvije godine dobili su pismo očekivanja resornog ministra u kojem se traži da se smanje upisne kvote ne samo zbog situacije na tržištu rada, već i iz razloga što su imali puno više studenata u odnosu na fakultetske kapacitete. To pismo očekivanja još uvijek je na snazi, a Fakultet za hotelski i turistički menadžment uspješno je izabalansirao zahtjeve, dok Ekonomski fakultet još uvijek radi na tome, pojašnjava prorektorica.
   
Privatne škole

Dodajući kako je nedavna promocija velikog broja magistara ekonomije posljedica bivše upisne politike, prorektorica ističe kako Sveučilište u ovoj situaciji treba biti mudro.
    – Ne želimo gomilati mlade ljude na birou, no s druge strane i dalje postoji veliki interes za te studije. Također treba uzeti u obzir da mi ne obrazujemo samo riječki kadar, već imamo studente iz cijele Hrvatske. Ako Rijeci ne trebaju primjerice profesori hrvatskog jezika to ne znači da ih ne trebaju Istarska ili Ličko-senjska županija. Istovremeno treba uzeti u obzir da postoji i poveći broj privatnih visokih škola koje također obrazuju ekonomski kadar. Međutim, mi ne radimo samo na smanjenju upisnih kvota, već se radi i na uvođenju novih studijskih programa poput studija farmacije, a sve u cilju usklađivanja obrazovanja i potreba tržišta rada, zaključuje prof.dr. Prijić Samaržija.



NEGATIVNA  PREPORUKA
   
" ´  »
ekonomija
    » pravo
    » likovna pedagogija
    » primij. umjetnost
    » nautika i tehnolog. pom. prometa
    » logistika i menadž. u pomorstvu
    » hrvatski jezik i književnost
    » filozofija

TRAŽENI KADAR

    » strojarstvo
    » elektrotehnika
    » građevinarstvo
    » računarstvo
    » brodogradnja
    » rehabilitacija
    » logopedija
    » farmacija
    » socijalna pedagogija
                                                                                                                                       Ingrid ŠESTAN KUČIĆ