"Uspon na listi 500 najboljih europskih sveučilišta", NL, 13.2. 2013.
SJEDNICA SENATA
AKTUALNI REKTOR, I JEDINI KANDIDAT ZA NOVO REKTORSKO ČETVEROGODIŠNJE MANDATNO RAZDOBLJE, PREDSTAVIO SVOJ PROGRAM

LUČINOVA VIZIJA
 
 
U sljedećem razdoblju, pored sustavnog i dobro osmišljenog investiranja u infrastrukturu, valja nastaviti s procesima funkcionalne integracije kako bi se povećala snaga Sveučilišta kao institucije

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Rektor Pero Lučin predstavio svoj program za sljedeći mandat * Foto: I.TOMIĆRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je održao čak dvije sjednice, jedna od njih bila je isključivo posvećena predstavljanju programa aktualnog rektora prof. dr. Pere Lučina za novo rektorsko četverogodišnje mandatno razdoblje, dok su na drugoj sjednici članovi Senata rješavali protokolarna pitanja. S obzirom da je sadašnji rektor ujedno i jedini kandidat koji se prijavio na natječaj za izbor rektora, ono što je članovima Senata jučer predstavljeno je vizija prof. dr. Lučina razvoja riječkog Sveučilišta u iduće četiri godine. Prema mišljenju rektora, Sveučilište je u protekle četiri godine nastavilo integracijske procese i u tome ostvarilo značajna postignuća, te se prepoznaje kao najnaprednije u odnosu na ostala hrvatska sveučilišta. No, ti procesi, kaže rektor, nisu dovršeni, što znači da i u sljedećem razdoblju, pored sustavnog i dobro osmišljenog investiranja u infrastrukturu, valja nastaviti s procesima funkcionalne integracije kako bi se povećala snaga Sveučilišta kao institucije.
   
Ulaganje u ljude

– Stoga nam i dalje predstoji značajno ulaganje u ljude na Sveučilištu, nastavnike, znanstvenike, mlade istraživače i sve zaposlenike, kako bi mogli ostvarivati misiju Sveučilišta i biti predvodnici razvojnih aktivnosti u regiji, odnosno pokazati da u Rijeku vrijedi doći zbog toga što se na Sveučilištu može kvalitetno učiti i istraživati. Strategija 2014.–2020. prilika je da se napravi značajan iskorak i da se barem dio strateških zadataka poveže s proračunom. Pritom, smatram od iznimne važnosti očuvati autonomiju u provedbi strateških ciljeva i zadataka svih entiteta na Sveučilištu, ne samo fakulteta, već i svih drugih organizacijskih cjelina, te daljnje razvijanje otvorene metode koordiniranja kao metode integracije i razvoja Sveučilišta. Jedino uspješnom provedbom Strategije Sveučilište u Rijeci može se uspinjati na listi 500 najuspješnijih europskih sveučilišta. Stoga je Strategija Sveučilišta temelj i mojeg Programa, kao što treba biti i temelj programa svih čelnika sveučilišnih sastavnica, neovisno o organizacijskoj strukturi Sveučilišta, ističe prof. dr. Lučin.
    Napominjući kako se u sljedećem strateškom razdoblju očekuju značajne promjene u okruženju u kojem će djelovati Sveučilište, prof. dr. Lučin dodaje da će uz priključivanje Europskoj uniji, koje će značajno utjecati i izmijeniti znanstvene i visokoobrazovne politike u Hrvatskoj, snažan utjecaj imati i posljedice globalne financijske krize koja je u protekle četiri godine znatno smanjila hrvatske razvojne kapacitete. Prema njegovom mišljenju, posebnu važnost imat će reorganizacija doktorskih studija.
   
Doktorski studij

– Postojeći sustav doktorskog studiranja još uvijek nije dovoljno dobro integriran u institucijsko poslovanje, a sustav upravljanja doktorskim studijima je neučinkovit. Istodobno, dezintegriranost na razini Sveučilišta s jedne strane rezultira razbacivanjem resursa, a s druge strane velik broj znanstvenika ostavlja izvan sustava doktorskog studiranja. Stoga je nužno čim prije izmijeniti nacionalne i sveučilišne pravne okvire kako bi doktorsko studiranje bilo dinamičnije i fleksibilnije, a integracija na razini Sveučilišta osigurala bolje korištenje resursa i značajnije podizanje kvalitete istraživanja. Integriranje doktorskog studiranja moguće je i uz očuvanje identiteta sva
Pokretanje sveučilišnog hotela zatvorenog tipa
   
    Osim infrastrukturnih ulaganja u Kampusu, Sveučilište će dati svu podršku financiranju dogradnje predavaonica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Pomorskog fakulteta, te će preuzeti nekoliko infrastrukturnih objekata u Ićićima i Opatiji, bitnih za razvoj poslijediplomskih studija i cjeloživotnog obrazovanja, kao i nastojati pokrenuti sveučilišni hotel zatvorenog tipa u Rijeci. Pored Kampusa, ključna infrastrukturna investicija je izgradnja i uspostavljanje velikog Znanstveno-tehnološkog parka (STeP II) u Rijeci kroz strukturne fondove EU. Taj program, koji bi trebao osigurati uvjete za djelotvorni transfer tehnologija i kroz to omogućiti stvaranje 4-5 tisuća novih radnih mjesta u Rijeci realizirat će se u tijesnoj suradnji s Gradom Rijeka. No, sličan model će se ponuditi i drugim općinama i gradovima u okruženju. 
   
Izgradnja Kampusa ide dalje
   
    Prema mišljenju rektora nastavak izgradnje Kampusa ključan je za ostvarivanje razvojnih planova Sveučilišta. U ovoj se godini očekuje se dovršetak pregovora s Europskom investicijskom bankom o programu vrijednom 250 milijuna kuna, kroz koji će se financirati izgradnja energane, prva tri paviljona studentskog smještaja, Društveno-kulturni centar Kampusa te nadogradnja Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Sam proces izgradnje angažirat će velik dio sveučilišnih resursa u sljedeće 3 godine. Istodobno će teći i proces projektiranja druge faze studentskog smještaja, koji se financira programom Western Balkan Investment Fond , za koji će se nastojati izboriti financiranje u visini 30 milijuna eura u prvoj fazi korištenja strukturnih fondova EU.
    – Nastavak izgradnje Kampusa, odnosno stvaranja temeljnih infrastrukturnih pretpostavki za sveučilište treće generacije, uglavnom će se fokusirati na financiranje putem strukturnih fondova EU te na neki od oblika partnerstva s privatnim investitorima. U ovoj godini Sveučilište će se prijaviti na natječaj WBIF za projektiranje tri fakulteta, a riječ je o Tehničkom, Ekonomskom i Medicinskom fakultetu i Sveučilišnoj knjižnici te započeti postupak izbora privatnog investitora s kojim će u partnerstvu izgraditi Centar za translacijsku medicinu, najavljuje rektor.
    Dodajući kako će se ove godine realizirati i projekt natjecanja za strukturne fondove za nabavku kapitalne znanstvene opreme u iznosu od 18,5 milijuna eura rektor napominje kako će to zahtjevati veliko angažiranje resursa i reorganizaciju mnogih poslovnih procesa na Sveučilištu. Osim kapitalne opreme koju će financirati EU, očekuje se i donacija temeljne opreme Galapagos koja će zadovoljiti većinu potreba Odjela za biotehnologiju te Fakulteta za zdravstvene studije.
    – Naravno, prostor i oprema pretpostavka su za dolazak novih ljudi u Rijeku. U 2013. ih dolazi 15, od čega se očekuje da će njih desetoro raditi na novoj opremi, kaže rektor.
kog pojedinog postojećeg doktorskog programa uz jasne i transparentne mehanizme financiranja, kaže rektor.
   
Novi val restrukturiranja

Dodajući kako osim poboljšanja doktorskog studiranja, mladim istraživačima odmah po završetku doktorskog studija valja osigurati i priliku za razvijanje vlastitih istraživačkih karijera, kroz osobni razvojni plan, kontinuiranu evaluaciju osobnog razvoja, institucijske »pakete« potpore za pokretanje samostalnih istraživanja te preuređivanje radnog vremena rektor ističe i kako će jedna od temeljnih značajki Sveučilišta biti promicanje koncepta »kruženja mozgova« kao odgovor na trendove »odljeva mozgova«.
    – Učiniti Sveučilište pogodnim mjestom za učenje, istraživanje i osobni razvoj, a našu županiju ugodnim mjestom za život i zapošljavanje, najbolji je način za sprječavanje odljeva mozgova. Zbog toga je vanjska i unutarnja mobilnost na Sveučilištu od izuzetne važnosti. Vanjska mobilnost studenata u protekle četiri godine je zaživjela u financijskim okvirima koje dopušta program Erasmus, iako smatram da bi trebala biti 4-5 puta veća. Riješena su brojna operativna pitanja i uspostavljen je sustav potpore koji smatram dobrim. No, iako se bilježe pomaci, razina interne mobilnosti nije zadovoljavajuća i nije razmjerna trudu koji ulažu sveučilišna tijela i sastavnice. Stoga je nužno ukloniti prepreke, prije svega u strukturi studijskih programa, ističe rektor.
    Ono što Sveučilište u iduće četiri godine očekuje je i novi val restrukturiranja preddiplomskih i diplomskih studija, posebice u organizaciji nastave i procesa učenja kroz korištenje novih tehnologija te formiranju većeg broja diplomskih studija, a pritom će biti nužno uložiti značajan dodatni napor u osnivanje studija na engleskom jeziku kako bi se studiranje u Rijeci u većoj mjeri internacionaliziralo. Uz povećanje broja diplomskih studenata, u sljedeće četiri godine od iznimne je važnosti povećati broj doktorskih studenata i doktorsko studiranje na Sveučilištu uskladiti s potrebama transformacije tradicionalnog srednjeeuropskog istraživačkog sveučilišta k sveučilištu s visokom istraživačkom aktivnošću.