"Liječnici iz Grčke i Cipra od riječkih kolega uče laparoskopske zahvate", NL, 15.2. 2013.
RAZMJENA PRIJAM ZA POLAZNIKE TEČAJA LAPAROSKOPSKE KOLOREKTALNE KIRURGIJE
 
Župan Vidoje Vujić je svoje predstavljanje zdravstva u PGŽ-u zaključio optimističnim očekivanjem prema kojem bi Rijeka trebala dobiti novu sveučilišnu bolnicu kroz najviše deset godina 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Župan Vidoje Vujić i pročelnica Đulija Malatestinić s kirurzima iz Rijeke, Grčke i Cipra * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Devetero liječnika iz Grčke i Cipra koji ovaj tjedan u Kliničkom bolničkom centru Rijeka sudjeluju na međunarodno poznatom i priznatom Naprednom tečaju laparoskopske kirurgije jučer je primio i župan primorsko-goranski Vidoje Vujić. Liječnici su došli u pratnji predstojnika Klinike za kirurgiju prof. dr. Tedija Cicvarića, dr. Velimira Rahelića, pročelnika Zavoda digestivne kirurgije gdje se ovaj tečaj odvija, te voditelja i organizatora tečaja prof. dr. Miljenka Uravića i dr. Marka Zelića koji unatrag šest godina u riječkoj bolnici provode edukaciju iz područja laparoskopske kolorektalne kirurgije. Dosad je na tečajevima sudjelovalo 150 liječnika i 40 sveučilišnih profesora iz Litve, Latvije, Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Grčke i Rusije. Zavod za digestivnu kirurgiju zahvaljujući ovom tečaju postao je edukacijski centar za bolesti debelog crijeva koji je priznalo Hrvatsko društvo za endoskopsku kirurgiju. 
    Poželjevši dobrodošlicu liječnicima, Vujić je predstavio Primorsko-goransku županiju kao područje na kojem je od stotinjak tisuća zaposlenih stanovnika, njih sedam tisuća zaposleno u zdravstvu. Od toga 5.000 radi u javnom sektoru zdravstva, a 2.000 u privatnom. Pritom je, kako je naglasio Vujić, u javnom zdravstvu čak trećina zaposlenih u
Na tečaju do šest operacija 
    
    U sklopu tečaja u pravilu se obavi između pet i šest operacija na pacijentima s malignim i benignim oboljenjima debelog crijeva. Osim praktičnog dijela, polaznici pohađaju i predavanja u kojima se obrađuju teoretska znanja vezana uz laparoskopsku kirurgiju. 
    – Svi osjećamo prijateljstvo i ljepotu ovog mjesta, ali i stručnost osoblja riječke bolnice. Siguran sam da ću sljedeći put ovamo doći na odmor – kazao je jedan od polaznika tečaja, dr. Michael Kakas.
administraciji dok je taj omjer u privatnom zdravstvu znatno manji i iznosi šest posto. 
    
Prva transplantacija bubrega

– Po broju liječnika na 1.000 stanovnika, prosjek naše županije je za deset posto veći od europskog prosjeka i dvadeset od hrvatskog prosjeka. Ujedno smo i regija iz koje je potekao zdravstveni turizam, a prije 42 godine napravljena je prva transplantacija bubrega na području bivše države. Izveo ju je dr. Vinko Frančišković i zanimljivo je da mu je tada jedan od asistenata bio vaš mentor prof. dr. Miljenko Uravić te otac vašeg mlađeg mentora dr. Miomir Zelić – kazao je Vujić koji je svoje predstavljanje zdravstva u PGŽ-u zaključio optimističnim očekivanjem prema kojem bi Rijeka trebala dobiti novu sveučilišnu bolnicu za najviše deset godina, a liječnici iz Grčke i Cipra idući put posjetiti Primorsko-goransku županiju kao turisti. Kao uspomenu na boravak na Kvareneru, Vujić je liječnicima uručio replike lošinjskog Apoksiomena. 
    Da su ovakvi tečajevi reklama koja prelazi okvire riječke bolnice, smatra i voditelj tečaja prof. dr. Miljenko Uravić. 
    
Prestiž i reklama KBC-a

– Ovo je svojevrstan prestiž jer kroz ovakve tečajeve reklamiramo ne samo riječki KBC i našu kliniku, već i Rijeku i cijelu Primorsko-goransku županiju. Naš je stručni rad prepoznat u drugim državama i njihovi smo mentori u jednom malom, ali značajnom dijelu kirurgije – abdominalnoj kirurgiji gdje su bolesti u porastu – istaknuo je Uravić. 
    Liječnici smatraju da u ovom slučaju laparoskopska kirurgija ima višestruke koristi, i za pacijenta, i za bolnicu. Prilikom operacije ovom metodom o kojoj u Rijeci uče inozemni liječnici ne radi se klasičan rez, već se zahvat izvodi kroz nekoliko malih rezova kroz koje se uvode instrumenti i kamera. Na taj način omogućeno je kirurgu da operaciju izvodi gledanjem operativnog polja na ekranu. Zahvat je daleko manje invazivan od klasične operacije pa se tako operirani pacijenti brže oporavljaju u odnosu na pacijente operirane klasičnim načinom. Samim tim ranije bivaju i otpušteni iz bolnice na kućno liječenje. Sve to, ali i niže postoperativne komplikacije, smanjuju ukupne troškove liječenja bolesnika. 
    – Naš Zavod ima najveći broj laparoskopskih operacija debelog crijeva i imamo jako dobre rezultate – naglasio je pročelnik Zavoda digestivne kirurgije dr. Rahelić, dok je predstojnik Klinike za kirurgiju prof. dr. Cicvarić dodao da je, unatoč prostornim uvjetima u kojima djeluje Zavod, pronađen način da se za njega čuje izvan Hrvatske.