"Izlazak na dekanski rok od pet stotina do tisuću kuna", NL, 19.2. 2013.
JOŠ NAMETA FAKULTET U IKI NIJE STAO NA NAKNADI ZA OSIGURANJE STUDENTSKOG STANDARDA
PO DŽEPOVIMA STUDENATA 
 
Sama institucija dekanskog roka je dvojbena, pravilnik o studiranju to ne prepoznaje,međutim, na fakultetu smatraju da to daje dozu ozbiljnosti pa studenti neće izlaziti nepripremljeni na ispite 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Za studente Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci stalno neke financijske novine * Foto: M. GRACINRIJEKA » Odluka o naknadi za osiguranje studentskog standarda kojom bi studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci iduće akademske godine trebali uplatom od tisuću kuna sami sebi osigurati primjeren standard studiranja nije jedina sporna odluka Fakultetskog vijeća te visokoškolske ustanove. Naime, isto je to Vijeće donijelo i odluku o uvođenju dekanskih rokova, a izlazak na ispit u jednom od čak tri ponuđena dekanska roka studenti će morati platiti nemalih 500 ili tisuću kuna, ovisno o tome koja su godina studija i kada izlaze na dekanski rok. Poput naknade za osiguranje studentskog standarda čije donošenje nema zakonskog uporišta, pogotovo iz razloga što je odluka donesena mimo znanja Senata, i odluka o naplaćivanju dekanskog roka ne samo da je donesena bez blagoslova Senata, već Pravilnik o studiranju uopće dekanski rok kao rok za polaganje ispita ne prepoznaje. Naime, kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja, prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, Pravilnik o studiranju jasno propisuje da fakulteti u jednoj akademskoj godini mogu organizirati tri redovna i jedan izvanredni ispitni rok. 
    
Nikakav dopis

– Sama institucija dekanskog roka je dvojbena, jer tako nešto ne postoji u Pravilniku, a samim time je dvojbeno i naplaćivanje takvih ispita. Na Sveučilištu u Rijeci ne postoji nikakva odredba kojom se izlazak studenata na dodatne ispitne rokove naplaćuje. Rektorat nije dobio nikakav dopis od Fakulteta po pitanju tih dekanskih rokova, a tek kada dobijemo službeni dopis, možemo zauzeti stav da to nije u skladu s Pravilnikom, pojašnjava prorektorica. 
    Odluku o uvođenju naknade za osiguranje studentskog standarda, kao i naplaćivanje dekanskih rokova, a i samo njihovo provođenje, Fakultet ne može provoditi bez blagoslova Senata Sveučilišta. Iako Rektorat takav stav već danima jasno naglašava do sada, kaže prof.dr. Prijić Samaržija, nikakav dopis Fakulteta nije zaprimljen. 
    – Tek kada dobijemo službeni dopis možemo o tome raspravljati i zauzeti stav. 
    Na pitanje što će se dogoditi ogluši li se Fakultet i Senatu ne uputi nikakv dopis vezano za sporne odluke te započne s njihovim primjenama, prorektorica odgovara kako tada Rektorat može reagirati.     
    Za razliku od prorektorice, dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prof.dr. Jože Perić u uvođenju dekanskih rokova, kao i u naplaćivanju ispita, ne vidi ništa sporno. Štoviše, prema njegovom mišljenju uvođenjem dekanskog roka i naplaćivanjem ispita studentima se ide na ruku. 
    – To što smo odlučili naplaćivati izlazak na ispite dekanskog roka daje dozu ozbiljnosti. Naime, na taj način studenti neće izlaziti nepripremljeni na ispite. Dekanske smo rokove uveli upravo na zahtjev studenat
ZAGREB: Sporna cijena ECTS boda 
    
    Na odluke Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu reagirala je i uprava Sveučilišta u Zagrebu, a ono što je prema njihovim tvrdnjama sporno cijena je ECTS boda. Naime, obrazlažući razloge zbog kojih se uvodi naknada za osiguranje studentskog standarda dekan je kao argumente istaknuo činjenicu da riječko Sveučilište ima najnižu cijenu ECTS boda te najniže školarine tvrdeći kako da riječki ECTS bod košta 94 kune, dok se na ostalim hrvatskim sveučilištima cijeni između 320 i 380 kuna. Međutim, uprava Sveučilišta u Zagrebu navodi da je Senat Sveučilišta u Zagrebu 11. rujna 2012. donio odluku o ujednačavanju sustava participacija studenata u troškovima studija na temelju koje su ujednačene visine maksimalnih iznosa participacija na razini pojedinih područja, i one se na Sveučilišta u Zagrebu kreću u rasponu od 7.200 do 9.600 kuna, pri čemu vrijednost jednog ECTS boda iznosi 120 kuna u društveno-humanističkom, 140 kuna u tehničkom, biotehničkom i prirodoslovnom te 160 kuna u biomedicinskom i umjetničkom području. U pripćenju zagrebačkog Sveučilišta stoji kako je netočan podatak da se na drugim hrvatskim sveučilištima, što znači i na Sveučilištu u Zagrebu, vrijednost jednog ECTS boda kreće u rasponu između 320 i 380 kuna. 
    – U društveno-humanističkom području, gdje bi se mogli smjestiti studijski programi za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, maksimalna participacija na Sveučilištu u Zagrebu iznosi 7.200 kuna, a vrijednost jednog ECTS boda 120 kuna. Uprava Sveučilišta u Zagrebu želi također podsjetiti da na temelju spomenute odluke, svi studenti koji se upisuju na višu godinu studija, a u prethodnoj su godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova, ne plaćaju participaciju, da oni studenti koji su postigli između 30 i 54 ECTS bodova plaćaju samo one ECTS bodove koje nisu apsolvirali, dok maksimalne iznose participacija plaćaju samo studenti koji su u jednoj akademskoj godini ostvarili manje od 30 ECTS bodova, stoji u priopćenju.
a, a svaka lipa koju će studenti dati za izlazak na ispit uplaćuje se na poseban račun i koristit će se isključivo za studenstke programe. Uveli smo tri dekanska roka, a prvi će se održati već u ožujku. Ispitni dekanski rokovi za studente svih godina nakon ljetnog i jesenjeg ispitnog roka naplaćivat će se 500 kuna, a za studente završnih godina organizirat ćemo još jedan jesenji ispitni rok čija cijena će biti tisuću kuna. Na taj smo im način željeli osigurati brži završetak studija, ističe dekan. 
    
Standard loš

Prema njegovim riječima, ukoliko studentima sporni dekanski rokovi ne pašu, fakultet će ih ukinuti, no ono što je studentima sporno nisu sami ispitni rokovi, iako su sami po sebi protuzakoniti, već njihovo naplaćivanje. Nemali iznos koji moraju izdvojiti za izlazak na ispit, baš kao i u slučaju odluke da moraju izdvajati tisuću kuna godišnje kako bi imali osiguran studentski standard, studenti smatraju ponovnim bezobzirnim posezanjem u njihove džepove. Ni činjenica da izdvajanja u oba slučaja imaju namjensku funkciju, jer sva će se ta sredstva prema tvrdnjama dekana trošiti isključivo za same studente, nije im utjeha. Studenti ističu da im uvjeti studiranja i bez dodatnog zadiranja u novčanike nisu zadovoljavajući. Njihov je standard, tvrde studenti, iznimno loš, jer poznata je činjenica da se predavanja održavaju u negrijanim hotelskim salama, kao i da imaju nezadovoljavajući studentski smještaj i prehranu.