"Sveučilište donosi novac", NL, 21.2. 2013.
PROF. DR. ALAN ŠUSTIĆ DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA O BUDUĆNOSTI FAKULTETA I NJEGOVOJ TRŽIŠNOJ ORIJENTACIJI

Želimo dovesti studente s prostora bivše Jugoslavije


Vrlo je lako izračunati da ako dovedemo sto studenata s prostora bivše Jugoslavije na Sveučilište dovodimo milijun eura godišnje u Rijeku pa upravo zato tvrdim da je Sveučilište ozbiljan gospodarski subjekt

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Silvano JEŽINA

 
Postoji niz europskih gradova u kojima je glavni gospodarski subjekt upravo sveučilište – Alan ŠustićRIJEKA » U protekle četiri godine Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je stotinjak projekata kroz koje je »povukao« više od 54 milijuna kuna, a ti ga podaci svrstavaju među tri najuspješnije hrvatske ustanove iz područja biomedicine. Gotovo pola »povučenih« sredstava čine projekti Europske unije na kojima je trenutno zaposleno 19 suradnika. Sve to, kaže dekan prof.dr. Alan Šustić, ide u prilog tezi da je Sveučilište i gospodarski subjekt od kojeg može imati koristi šira lokalna zajednica.
    – Sveučilište je gospodarstvo per se. Naime, stalno se govori o gospodarstvu, a istovremeno se kroz percepciju društva provlači da je Sveučilište zapravo parazit društva. Doživljava ga se kao nužno zlo. Pustimo vrijednost Sveučilišta kao općeg dobra i čimbenika razvoja društva, ono što se zaboravlja je da je Sveučiličte i donosioc novca. Postoji niz europskih gradova u kojima je glavni gospodarski subjekt upravo sveučilište. Sveučilište ima dva »cor« biznisa, jedno je edukacija studenata, a drugo je znanstveno-istraživački rad, a kroz oba direktno financijski doprinosi zajednici. Riječ je o značajnim sredstvima, jer samo ako izračunate da jedan student u Rijeci ostavi 600 eura mjesečno i ako uzmete u obzir da primjerice Medicinski fakultet ima više od tisuću studenata s boravištem izvan Primorsko-goranske županije, vrlo je lako izračunati da samo Medicinski fakultet našoj županiji donosi oko 600 tisuća eura godišnje i to bez školarina. Pored toga Medicinski fakultet ima preko sto milijuna kuna buđeta godišnje. Novcem koji dobivamo kroz projekte ili stručne usluge fakulteta zapošljava ukupno 52 djelatnika, što znači da ih financira isključivo sam fakultet iz vlastitih sredstava. Dakle, iako ne dobivamo nikakva sredstva od Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, neupitno je da dajemo veliki doprinos našoj regiji.
   
Odlična referenca

U kontekstu toga krenuli ste u kampanju privlačenja studenata s područja bivše Jugoslavije. Zbog čega su baš ti studenti zanimljivi?
    – Započinjemo agresivnu kampanju na području bivše Jugoslavije kako bismo doveli što više studenata iz tih područja, a o našim planovima već smo obavijestili Senat koji se usuglasio s tom idejom. Temeljna filozofija Medicinskog fakulteta je da mi educiramo regulirane profesije, da imamo potpuno usklađene kurikulume s kurikulumima Europske unije te da je naša diploma priznata u svim zemljama EU i ta nas činjenica stavlja u dobru tržišnu poziciju koju moramo iskoristiti. Sigurni smo da na tim prostorima postoje ljudi koji žele i mogu platiti svojoj djeci studij u Rijeci kako bi dobili europski priznatu diplomu koju u svojoj zemlji ne mogu dobiti. Prema zemljama bivše Jugoslavije nemamo jezične barijere, a oni pak Rijeku percipiraju kao jak i snažan fakultet. To je nama odlična referenca da te studente dovedemo u Rijeku, a samo po jednom stranom studentu možemo dobiti 27 tisuća kuna školarine godišnje. Iako smo u kampanju krenuli već sada, prvenstveno ih želimo dovesti akademske 2014/2015. godine. Tada planiramo povećati upisne kvote za studente koji nisu iz zemalja Europske unije. Ponovno je bitno naglasiti da će jedan takav student godišnje u Rijeci ostavljati na ovaj ili onaj način oko 10 tisuća eura. Dakle, od toga će svi imati koristi. Vrlo je lako izračunati da ako dovedemo sto studenata s prostora bivše Jugoslavije na Sveučilište dovodimo milijun eura godišnje u Rijeku. Upravo zato tvrdim da je Sveučilište ozbiljan gospodarski subjekt.
    Problem ostaju studentski smještajni kapaciteti kojih nemamo?
    – Istina, to je problem, međutim to se dijelom rješava s privatnim kapacitetima, a u planu je i
Vrlo brzo ćemo uvoziti sestre iz istočne Europe
   
    Znači li otvaranje novog fakulteta i širenje studija da će se uspjeti suzbiti deficit kadra biomedicinskog profila?
    – Ne. Na nivou države treba početi ozbiljno razmišljati o načinu financiranja studija i studenata. U ovom trenutku imamo tisuće nezaposlenih ekonomista i pravnika, a u isto vrijeme prema procjenama EU očekuje se manjak od približno 600 tisuća sestara 2020.godine. Hrvatska se tu u odnosu na druge zemlje nalazi daleko ispod prosjeka po broju sestara na broj stanovnika, a istovremeno ne radimo ili vrlo malo radimo na tome da ih školujemo. No, zato imamo i dalje velike upisne kvote ekonosmkih i pravnih fakulteta. Taj deficit ne možemo pokriti. Nažalost, možemo očekivati da ćemo vrlo brzo morati uvoziti medicinske sestre iz istočne Europe, čiji edukacijski proces zapravo ne poznamo dovoljno. Ne znamo kakav je i koje je kvalitete i za predpostavit je da taj kadar neće biti educiran kavlitetno kao naš, a posebno ne sada kada imamo programe usklađene s programima Europske unije. 
   
Očekujemo još 19 milijuna eura
   
    Kada spominjete europske projekte jedan od najznačajnjih je TransMedRi. U kojoj je fazi taj projekt?
    – To je bio najveći infrastrukturalni projekt u Hrvatskoj kada smo ga mi dobili. Sada krećemo s aplikacijom za njegov nastavak. Imamo izuzetno dobre refernce na osnovi kojih se nadamo da ćemo nastaviti s njim. Očekujemo da ćemo kroz EU fondove zatvoriti financijsku konstrukciju za izgradnju posebne zgrade u Kampusu, a računamo da ćemo ukopno u tu svrhu povući oko 19 milijuna eura. Za izgradnju zgrade već imamo lokacijsku dozvolu, u čemu smo imali kvalitetnu podršku Grada Rijeke. Također imamo i idejni projekt za objekt koji će služiti isključivo za translacijska medicinska istraživanja. Nadamo se da ćemo početkom naredne godine dobiti pozitivan odgovor te da ćemo krenuti s projektom, a do njegove realizacije trebat će nam dvije godine. To znaći i nova zapošljavanja, a opet otvara i nova područja rada.
izgradnja studentskih paviljona.
   
Dinamičnost studiranja

Istovremeno ste krenuli i s osnivanjem novog Fakulteta zdravstvenih studija. Je li bilo baš nužno razdvojiti stučne i sveučilišne studije?
    – Trend je u svijetu da se na medicinskim fakultetima odvijaju programi koji su isključivo vezani uz medicinu, a da se ostali programi koji su vezani uz zdravstvenu struku odvijaju na zdravstenim fakultetima takozvani »health care«. Prvenstveni razlog takve prakse je što liječnik tijekom edukacije mora imati mnogo izraženiju i znanstveno-istraživačku komponentu, u odnosu na primjer na medicinsku sestru. Drugi razlog je duljina i dinamičnost studiranja, jer health care programi moraju biti značajno dinamičniji i više osluškivati potrebe društva. Treba naglasiti kako je sam edukacijski proces liječnika vrlo dug i danas traje približno petnaestak godina, a nedostatak liječnika dijelom se može ispraviti ili nadomjestiti visoko educiranim neliječničkim kadrom čija je edukacija ipak značajno kraća. Također dobili smo dojam da je na neki način medicina počela gušiti studije sestrinstva i da su oni ostali onakvi kakvi su bili kada su krenuli, a krenuli su zapravo kao »male« medicine. Međutim, sestrinstvo je danas potpuno odvojena struka od liječništva, ona s liječničštvom ima poveznicu samo da sudjeluje u liječenju bolesnika odnosno participira u poboljšanju zdravlja. Sestrama su potrebne drugačije kompetencije od liječničkih. Znači i način studiranja i općenito stvaranje takvog kadra je sasvim drugačiji, a to nešto što je u Europi definitivno prepoznato. Potrebno je naglasiti kako se ulaskom u EU konkurencija Sveučilištu u Rijeci repozicionirana, konkurencija nam postaju susjedi sa zapadne strane, prvenstveno tu mislim na Ljubaljnu i Maribor, gdje oba sveučilišta već imaju Fakultete zdravstvenih studija.
   
Problem administracije

Iako su studenti budućeg fakulteta ušli u novu zgradu još uvijek se ne nazire kraj ustrojavanja ustanove?
    – Stvari idu svojim tijekom, međutim taj tijek u Hrvatskoj je vrlo spor. Mi smo do sada riješili pitanje zgrade, napisali elaborat, dogovorili daljnje korake, a na sljedeći Senat ide odluka o osnivanju, koja nakon toga ide na Vladu. Taj dio ide dobro. Međutim ono što radi problem je administracija. Sada moramo sve studijske programe prebaciti na novi fakultet koji ima novu pravnu osobnost. To je zapravo bizarna situacija jer bez obzira što se sve odvija unutar jednog sveučilišta na to se gleda kao na dvije pravne osobnosti. Taj pravni proces je puno kompleksiji nego što smo očekivali. Riječ je o poslu koji bi se u nekoj drugoj europskoj zemlji odradio za doslovno sedam dana, a kod nas će trajati najmanje šest mjeseci. Tako da predstojeća akademska godina ne može zapoćeti s novim fakultetom.
    Još uvijek je na snazi zabrana Ministarstva o otvaranju novih radnih mjesta. Hoće li to biti problem kod ustrojavanja fakulteta?
    – Kadar koji sada radi na stručnim studijima ide djelom na novi fakultet. Tako da će novo kadrovsko opterećenje biti minimalno. Međutim i u tom segmentu računamo na studente s prostora bivše Jugoslavije, jer njihove školarine možemo investirati u nova radna mjesta, a to znači da bi određeni kadar sami financirali.
   
Akreditacija studija

Spomenuli ste kako će novi fakultet biti daleko fleksibilniji i dinamičniji od Medicinskog. Znači li to će se ubrzo uvesti i novi studijski programi?
    – Radimo već dva studijska programa i razmišljamo o trećem. Radimo diplomski studijski kliničke nutricije koji će pružati mogućnost da ga upišu završeni prvostupnici sestrinstva, ali i prvostupnici fizioterapije, te eventualno prvostupnici prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Također smo u postupku akreditacije studija koji bi pokrio područje menadžmenta, za izobrazbu djelatnika neliječničkog profila koji je ili će biti na rukovodećim pozicijama, a taj program kreće naredne akademske godine. Treći program su dentalni higijeničari. To je oblik kadra koji ima visoke kompetencije u podrućju dentalne medicine. Treba naglasiti da smo ove godine prvi u Hrvatskoj krenuli s diplomskim sveučilišnim programom fizioterapeuta i da je taj je program izazvao izraziti interes.
    Mogu li i studiji biomedicine očekivati promjene?
    – Ti su programi u potpunosti usklađeni s programima EU i kao takvi neće se ubrzo mijenjati. Jedine promjene planiramo u području upisnih kvota. U skladu s onim što sam prije rekao razmišljamo da kvote za non EU studente povećamo za 30 mjesta.