"Postroženi kriteriji za mentore doktoranata", NL, 25.2. 2013.
REFORMA DOKTORSKIH STUDIJA RIJEČKO SVEUČILIŠTE MIJENJA PRAVILNIK O STUDIRANJU
 
Na pojedinim fakultetima čak 20 do 40 posto nastavnog kadra ne ispunjava propisane uvjete za mentore doktorskih radova, kaže prorektorica Nevenka Ožanić
 
Na Sveučilištu u Rijeci trenutno je aktivno 16 poslijdiplomskih doktorskih studija * Foto: M. GRACINRIJEKA » Jedan od rezultata reforme doktorskih studija Sveučilišta u Rijeci izrada je prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o studiranju koji će se pred članovima Senata naći na narednoj sjednici, a prema riječima prorektorice za znanost i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić, predloženim izmjenama regulira se niz pravila, od minimalnih uvjeta koje moraju ispunjavati mentori do samog protokola obrane doktorskog rada.
    – Izradili smo prijedlog Pravilnika o izradi i opremanju doktorskih radova, prijedlog uputa za izradu i opremanje doktorskog rada te obrasce za praćenje rada doktorskih studija. Time smo dobili ujednačene kriterije na svim doktorskim studijima, a najveću »prašinu« podignuo je obrazac za minimalne kriterije za odabir mentora na poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Naime, propisani su opći uvjeti koje svaki mentor mora ispunjavati, poput toga da mora posjedovati doktorat i biti izabran u znanstveno zvanje, te mora imati najmanje dvije godine poslijedoktorskog iskustva, mora biti voditelj ili partner na domaćem ili međunarodnom projektu te mora zadovoljavati minimalne kriterije izvrsnosti. Istovremeno smo izradili i specifične minimalne uvjete koje moraju ispunjavati mentori pojedinih područja znanosti te smo uvrstili i odluku da student mora imati komentora ukoliko mu mentor nije s riječkog Sveučilišta. Time smo zapravo išli na uštrb kvantitete i u korist kvalitete, jer na pojedinim fakultetima čak 20 do 40 posto nastavnog kadra ne ispunjava propisane uvjete, kaže prorektorica.
   
Centar za znanost

Dodajući kako je prvenstveni cilj reforme doktorskih studija poboljšanje njihove kvalitete, prof. dr. Ožanić ističe da je upravo u cilju osiguranja kvalitete i povećanja uspješnosti završetka doktorskih studija prije četiri godine osonovano Povjerenstvo za evaluaciju poslijediplomskih studija koje je u suradnji s Centrom za unapređenje kvalitete i Centrom za znanost izradilo plan vrednovanja svih doktorskih studija i provelo vrednovanje njihove provedbe.
    – Vrednovanje se temeljilo na samoanalizi nositelja studija, anketiranju doktorskih studenata i planu razvoja doktorskih studija. Konačni
Cijena doktorskih studija između 20 i 60 tisuća kuna
   
    Na Sveučilištu u Rijeci trenutno je aktivno 16 poslijediplomskih doktorskih studija čija se cijena, kaže prorektorica, kreće između 20 i 60 tisuća kuna.
    – Riječ je o velikim iznosima, međutim treba uzeti u obzir da ti studiji traju tri godine ukoliko se radi o punom radnom vremenu što je slučaj sa znanstvenim novacima ili pak šest godina ukoliko se radi o pola radnog vremena, odnosno ako se radi o polaznicima koji ne rade na Sveučilištu. Najjeftiniji su studiji iz područja društvenih i humanističnih znanosti, a najskuplji iz područja biomedicine i tehničkih znanosti, što je razumljivo, jer takvi studiji iziskuju velike troškove zbog svoje istraživačke prirode. Među tih 16 studija imamo nekoliko novih, poput doktorskog studija psihologije ili pak pedagogije, ističe prorektorica, dodajući kako ne vidi potrebu povećanja broja doktorskih studija. 
   
Interes za poslijediplomskim specijalističkim studijima
   
    Za razliku od doktorskih studija, poslijediplomski specijalistički studiji imaju sasvim drugačiju prirodu, jer daleko su fleksibilniji i odgovaraju na potrebe tržišta rada.
    – To su studiji koji traju puno kraće i jeftiniji su. Njihova je priroda takva da se u trenutku kada zadovolje potrebe tržišta rada zatvaraju i otvaraju se novi studiji koji su u tom trentku potrebni. Trenutno otvaramo poveći broj takvih studija iz različitih područja. Za spcijalističkim poslijediplomskim studijima vlada i veliki interes polaznika, jer svaka kriza povećava interes za školovanjem, kaže prorektorica.
rezultat cijelog posla izrada je izmjena i dopuna Pravilnika o studiranju. Među ostalim uveli smo i detaljne upute za pisanje doktorskog rada, jer otkako je ukinut nekadašnji magisterij, doktorski se studenti prvi put susreću s pisanjem takvog rada. Naime, nekada je magistarski rad bio zapravo priprema za pisanje znanstvenog rada, ističe prof. dr. Ožanić.
    Rad na reformi doktorskih studija usklađen je i s Europskom poveljom za istraživače, kao i s Kodeksom o zapošljavanju istraživača, a Sveučilište u Rijeci, kaže prorektorica, prvo je u Hrvatskoj primilo odlikovanje »HR Excellence in Research«.
    – Hrvatskoj je dodijeljeno osam takvih priznanja, po čemu smo u vrhu Europe, odmah iza Velike Britanije. Riječko je Sveučilište prvo primilo to priznanje, a i najdalje smo odmakli u realizaciji projekta koji najvećim dijelom obuhvaća upravo reformu doktorskih studija, navodi Ožanić.
   
Doktorske škole

U želji da se doprinese daljnjem znanstveno-istraživačkom radu pokrenuti su i Znanstveni kolokviji, a riječ o predavanjima čiji je cilj prezentacija aktivnosti i djelovanja hrvatskih i stranih vrhunskih znanstvenika. U kontekstu toga Sveučilište je već ugostilo cijeli niz eminentnih svjetskih znanstvenika te je izdalo i dvije publikacije, a u pripremi je i treća.
    Međutim, reformi doktorskih studija još nije kraj, jer intecija je osnivanje doktorskih škola, a takva bi škola, kaže prorektorica, najprije zaživila na Sveučilišnim odjelima.
    – Intencija je pokrenuti doktorske škole za znanstvena područja za koja još nemamo razvijene doktorske studije. Doktorske škole su pravac prema kojem se ide u svijetu, a njihova je intencija povezivanje kompatibilnih studija. Primjerice, imamo dva fakulteta ekonomske grupacije i njihovi bi se poslijediplomski sveučilišni studiji mogli ujediniti. No, najprije mislimo krenuti od onih studija koji nemaju razvijene doktorske studije, a u slučaju riječkog Sveučilišta to su Sveučilišni odjeli, zaključuje prof. dr. Ožanić.

I. ŠESTAN KUČIĆ