"Anonimno anketiranje o korupciji na fakultetima", NL, 04.3. 2013.
&
MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKE SESTRE–PRVOSTUPNICE MOĆI ĆE SE DOŠKOLOVATI NA IZVANREDNOM STUDIJU
 
Po završetku dvogodišnjeg studija, koji će upisati 30 prvostupnika sestrinstva s najmanje tri godine radnog iskustva, polaznici će steći 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar sestrinstva

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Cilj studija je educirati medicinske sestre za upravljanje ljudskim resursima, organiziranje zdravstvene njege i donošenje odluka * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci od iduće bi akademske godine trebao započeti s provođenjem diplomskog sveučilišnog programa menadžment u sestrinstvu koji će omogućiti nastavak školovanja prvostupnicima sestrinstva, a u početku će se izvoditi samo kao izvanredni studij. Pojašnjavajući kako se program trenutačno nalazi u postupku akreditacije te dobije li dvije pozitivne recenzije od iduće akademske godine počet će izobrazba prve genaracije polaznika, prodekanica za stručne studije Medicinskog fakulteta prof.dr. Daniela Malnar navodi kako je evidentna potreba za medicinskim sestrama koje imaju znanja iz područja upravljama ljudskim resursima, kao i organizacije zdravstvene njege, procesa i načina donošenja odluka, komunikacijskih vještina, upravljanje rizicima te poslovne etike.
   
Nastavni kadar

– Sestrinstvo kao samostalna profesija mora obrazovati kadrove koji će u potpunosti samostalno upravljati i organizirati sve procese u zdravstvenoj njezi. U razvijenom svijetu medicinske sestre su članovi upravljačkih tijela u zdravstvenim organizacijama i zadužene su za organizaciju, upravljanje i kontrolu rada medicinskih sestara, te sudjeluju u svim oblicima planiranja razvoja i donošenja strateški važnih odluka za radnu organizaciju, kaže prof. dr. Malnar.
  
Studij dentalne higijene
   
    Uz sveučilišni diplomski studij menadžmenta u sestrinstvu koji kreće u postupak akreditacije, u postupku recenzije nalazi se još jedan program Medicinskog fakulteta, a riječ je o sveučilišnom diplomskom studiju medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji bi također trebao zaživjeti sljedeće akademske godine. No, kako najavljuje prof. dr. Malnar, širenje programa te visokoškolske ustanove na tome neće stati, jer u planu je i uvođenje stručnog studija dentalne higijene.
    – Za taj studij zainteresirana je i Komora stomatologa, a ono što najprije treba vidjeti je može li kadar tog profila naći svoje mjesto u registru. Naime, riječ je o studiju koji se u Europi već provodi, a u Hrvatskoj još ne. Po njegovom završetku kandidati bi stjecali zvanje prvostupnika, a područje djelovanja bilo bi im održavanje higijene usne šupljine, pojašnjava prodekanica.
  Dodajući kako je jedan od ciljeva novog studija osigurati i visokoobrazovan nastavni kadar koji je nužan preduvjet za razvoj stručnih studija, prodekanica pojašnjava kako se u posljednjih petnaestak godina odvijao proces omasovljenja visokog obrazovanja medicinskih sestara te je kritična masa kompetentnih nastavnika zdravstvene njege značajno smanjena.
    – Postoji velika opasnost da se akademski rad najvećim dijelom svede na elementarnu poduku, što ugrožava kvalitetu obrazovnog procesa. U dosadašnjem iskustvu provođenja programa stručnih studija sestrinstva ovaj se nedostatak nastavnika pokušavao rješavati osobama koje su pored višeg obrazovanja u području zdravstvene njege samoinicijativno dodatno u cijelosti završile neki od sveučilišnih studija pedagogije, defektologije ili sociologije.
   
Prosjek ocjena

Manjkavost ovakvog obrazovanja u procesu stvaranja nastavnoga kadra je u neadekvatnom sveučilišnom nastavnom programu, kao i u demotiviranosti kandidata s obzirom na produžen proces obrazovanja, pojašnjava prodekanica.
    Po završetku sveučilišnog diplomskog studija menadžment u sestrinstvu, koji će trajati dvije godine, polaznici će steći 120 ECTS bodova, akademski naziv magistar sestrinstva, a omogućit će im se i nastavak školovanja na doktorskim studijima. Prvu generaciju polaznika činit će 30 studenata koji moraju imati zvanje prvostupnik sestrinstva, tri godine radnog iskustva te položeni razlikovni ispit ili odslušan i položen program cjeloživotnog obrazovanja. Dodatno će se bodovati objavljeni znanstveni i stručni radovi, a ujedno će se gledati i prosjek ocjena. Po uspješno okončanom obrazovanju uz povećanje teoretskih znanja polaznici će usavršiti i procjenjivanje te problemsko rješavanje kliničkih slučajeva, razvit će vještine neophodne za primjenu postupaka koji se temelje na znanstvenim dokazima, kao i znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u edukacijskom procesu.
    Iako će novi program krenuti kao izvanredni studij, prof. dr. Malnar najavljuje ustrojavanje i redovnog studija, što će omogućiti ustrojavanje Fakulteta zdravstvenih studija.
    – Konačna vizija je da jednog dana taj studij vodi medicinska sestra i da ona osigura napredak studija. Stoga medicinskim sestrama treba omogućiti daljnju edukaciju, zaključuje prodekanica.