"Sveučilišni kampus bit će pogon za proizvodnju znanja", NL, 06.3. 2013.
OBLJETNICE SIMPOZIJ »SVEUČILIŠTE U RIJECI: JUČER, DANAS, SUTRA« U POVODU 40 GODINA SVEUČILIŠTA I 380 GODINA VISOKOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA
 
Mjesto riječkog Sveučilišta u središtu je svih procesa, a ono što je potrebno osiguranje je transfera tehnologije sa Sveučilišta u industriju. No da bi se to postiglo potrebno je podići razinu istraživačkih aktivnosti, kazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ

 
Jučerašnjim simpozijem započelo obilježavanje važnih obljetnica Sveučilišta u RijeciRIJEKA » Do 2020. godine Sveučilišni kampus postat će pogon za proizvodnju znanja koji će dovesti do razvoja i stvaranja nove industrije, a u kontekstu toga bitan je i projekt Sveučilišne bolnice za koji se treba boriti, jer to će biti pogon za razvoj zdravstvene industrije – istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin na jučerašnjem simpoziju »Sveučilište u Rijeci – jučer, danas, sutra« kojim je započelo obilježavanje 40. obljetnice djelovanja Sveučilišta te 380. godina visokoškolskog obrazovanja u Rijeci.
    Dodajući kako će borba za Sveučilišnu bolnicu zahtjevati veliki politički obračun rektor je istaknuo da Sveučilište još uvijek nije zadovoljno s dosadašnjim investicijama te da će se u narednom razdoblju boriti za sredstva iz različitih izvora, a da bi vizija Kampusa u cjelosti zaživjela potrebno je osigurati sredstva manja nego za izgradnju jednog stadiona. Prema njegovoj viziji mjesto riječkog Sveučilišta u središtu je svih procesa, a ono što je potrebno osiguranje je transfera tehnologije sa Sveučilišta u industriju, no da bi se to postiglo potrebno je podići razinu istraživačkih aktivnosti.
    – Na Sveučilištu u Rijeci zaposleno je 1.200 ljudi, od čega 500 njih čine znanstveni novaci i asistenti. Ono što bi mi voljeli je uspoređivati se sa sveučilištem u Grazu koji ima četiri puta više djelatnika. Uz rast istraživačkog potencijala potrebno je i osigurati povezivanje istraživača te ostvariti suradnju sa susjednim sveučilištima, a u sve to treba uključiti i studente. Ove godine na riječko Sveučilište dolazi 14 znanstvenika povratnika, jer vjeruju da ovdje mogu ostvariti svoje karijere. To je koncept koji promičemo na Sveučilištu, kazao je rektor.
   
Ulaganje u budućnost

Naglašavajući sinergiju s lokalnom zajednicom rektor je posebno apostrofirao projekt izgradnje novog Znanstveno-tehnologijskog parka na Kantridi za koji već postoji idejni projekt, napominjući kako to više nije samo sveučilišni projket, već zajednički projekt Sveučilišta, Grada Rijeke i regije. Ocjenjujući projekt novog Znanstveno-tehnologijskog parka ambicioznim riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako se radi o projektu koji će spojiti tradicionalnu industrijsku granu »3. maja« i inovativne moderne tehnologije.
    – Mnogi kažu da je to znanstvena fantastika i da se nikada neće realizirati, ali mnogi su isto govorili i za Sveučilišni kampus koji je postao realnost. Sjećam se zgražanja oko ideje da područje vojarne prenamijeni u područje Sveučilišnog kampusa, no odluka da se jedna od najvrijednijih i najljepših lokacija prepusti za razvoj Sveučilišta bila je nepodijeljena. Danas se s odmakom može reći da da smo uspjeli i da je na Trsatu stvorena akropola znanja. To je moždana infrastruktura od koje ovisi prosperitet zajednice, istaknuo je gradonačelnik.
    Podsjećajući kako je Grad do sada kroz prenamjenu zemljišta, otkup, izgradnju infrastrukture te izgradnju prometne infrastrukture, kao i kroz poticanje sveučilišne stanogradnje, u razvoj Sveučilišta uložio više od 150 milijuna kuna Obersnel je istaknuo da ta činjenica itekako podcrtava neraskidivu vezu Sveučilišta i Grada.
    – Netko tko ne vjeruje da je to ulaganje u budućnost ne bi investirao toliki iznos. I dalje idemo s novim projektima poput Znanstveno-tehnologijskog parka koji će se smjestiti na 60 četvornih metara prostora za izgradnj
Sveučilište i Novi list dva riječka brenda
   
    Govoreći o Sveučilištu i Novom listu kao o dva riječka brenda, glavni urednik Novog lista Branko Mijić na jučerašnjem je simpoziju istaknuo kako nema sumnje da se uoči ulaska u Europsku uniju nalazimo u jednoj od povijesnih prekretnica te da će o odlukama koje sada donosimo dugoročno ovisiti budućnost.
    – Ne treba ponavljati da su Rijeka i ovaj kraj već odavno bili Europa, da se ovdje europejski živjelo i da su mnogi viđeni Europljani i građani svijeta imali Rijeku za svoj dom. Jedan od njih bio je Frano Supilo koji je 1900. godine pokrenuo Novi list na čiju se tradiciju danas i mi pozivamo, kazao je Mijić.
    Dodajući da je Novi list koncepcijski i vizualno bio usporediv s New York Timesom Mijić je podsjetio da su danas mediji u cijelom svijetu na prekretnici naglašavajući kako je potrebno Novi list sačuvati i održati u ovim nimalo lakim vremenima, jer bez novina i medija koji će biti usporediv poput Supilovog Novog lista s New York Timesom ovaj se kraj neće moći razvijati. Napominjući da je Sveučilište najpouzdaniji izvor kadrova koji će Rijeku, Županiju, a time i Hrvatsku, pozicionirati kao poželjnu destinaciju na europskoj i svjetskoj ljestvici prestižnih destinacija Mijić je zaključio da je Sveučilište zaglavni kamen budućnosti, jer koliko god imali dobrih ideja, vizija i strategija, bez ljudi koji su ih sposobni osmisliti i provesti u djelo ne može biti razvoja. 
   
Povijesni pregled
   
    O onome što je Sveučilište bilo u prošlosti, kao i o povijesti viskoškolskog riječkog obrazovanja govorili su akademik Petar Strčić, riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić i akademik Daniel Rukavina. Podsjećajući kako je sredinom prošlog stoljeća osnivanje riječkog Sveučilišta kočio Zagreb i to sve do 1972. godine kada je napokon donesena odluka o osnivanju Sveučilišta u Rijeci, koje je godinu dana kasnije i ustrojene, akademik Strčić istaknuo je da je to bio veliki udarac Zagrebu koji je negativno dočekan.
    – Od tada do danas Sveučilište je dalo niz pojedinaca koji su se istaknuli i u svjetskim razmjerima. Uspješan razvoj visokoškolskog sustava traje i danas kada su vidljivi znanstveni, kulturni i prosvjetni uspjesi, kazao je akademik Strčić.
    Riječki nadbiskup osvrnuo se pak na same početke visokoškolskog obrazovanja u Rijeci, a kroz pregled dug gotovo četiri stoljeća monsg.dr. Devčić istaknuo je da je prošlost obilježilo međusobno prožimanje vjere i kulture te je izrazio uvjerenje kako će tako ostati i u budućnosti. Podsjećajući na noviju povijest, prvo desetljeće ovog stoljeća, akademik Rukavina podsjetio je kako je prije svega jednog desetljeća kada je preuzeo rektorsku funkciju riječko Sveučilište bilo bez vizije i strategije razvoja, infrastrukturno ispod svake razine, a u akademskoj je zajednici vladala apatija i mišljenje kako se ništa ne može promijeniti.
    – Za mene i moje suradnike to je bio izazov. U tom prvom desetljeću ovog stoljeća prevalili smo veliki put što najbolje simbolizira Sveučilišni kampus koji otvara neslućene mogućnosti interdisciplinarne i multidisciplinarne suradnje, istaknuo je akademik Rukavina.
    Podsjećajući na programe kao i visokoškolske ustanove koje su za vrijeme njegovog mandata otvorene akademik Rukavina je izrazio zadovljstvo što je Sveučilište uspjelo koncentrirati znanstveni potencijal prirodnih znanosti te je posebno istaknuo Odjel biotehnologije, kao potpuno novo područje.
u, a izgradit će se 37 četvornih metara. Jedna od zajedničkih aktivnosti koju treba spomenuti je i Zaklada Sveučilišta koja ove godine obilježava 10. obljetnicu, a pred nama je i novi projekt Studentskog kulturnog centra. Rijeka mora biti atraktivan grad za studente, a ako smo znali iskoristiti prilike koje su se otvarale u puno gorim vremenima, onda vjerujem da ćemo i sada uspjeti, napomenuo je gradonačelnik.
   
Nema sinergije

Progovarajući pak o Sveučilištu kao partneru u razvoju regije o.d. župana Primorsko-goranske županije prof.dr. Vidoje Vujić kritički se osvrnuo na trenutačnu situaciju istaknuvši kako sinergija između znanosti i gospodarstva gotovo ne postoji.
    – Na riječkom Sveučilištu studira 91 strani student i njih 49 je u Erasmus programu. Istovremeno u Pragu studira 24 tisuće stranih studenata, u Njemačkoj njih 12 do 15 posto, u Italiji 7 posto, a u Hrvatskoj svega 0,1 posto studenata čine stranci. U te podatke uklapa se i naše Sveučilište. Svaki treći Hrvat sa sveučilišnom diplomom odlazi iz Hrvatske, a ankete među studentima pokazuju da velik broj mladih vidi svoju budućnost izvan hrvatskih granica te da istovremeno na pitanje što bi radili odgovaraju da ne znaju ili uopće o tome nisu razmišljali. Takva razmišljanja završavaju na Zavodu za zapošljavanje, jer naše atrofirano tržište ne može prihvatiti toliko mladih ljudi. Sva suvremena društva gospodarski razvoj temelje na modernim tehnologijama, a mi danas u Rijeci nemamo niti jedan ozbiljan istraživački institut. Ono što imaju fakulteti nedovoljno je, kazao je prof.dr. Vujić.
    Podsjetivši na sve sveučilišne projekte u kojima se Primorsko-goranska županija pojavljuje kao partner o.d. župana zaključio je kako Sveučilište mora biti pokretač i partner u regionalnom razvoju te je poručio da snaga cjelokupnog obrazovnog sustava nije u Hrvatskoj dovoljno iskorištena za gospodarski progres.