"Novinski članci ne mogu biti znanstveni rad", NL, 06.3. 2013.
MINISTARSTVO ZNANOSTI
NEMA MARGINALIZACIJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI

 
Prof. dr. Saša ZelenikaRIJEKA » Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučno odbija tvrdnju da se novim Pravilnikom o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja marginaliziraju društvene i humanističke znanosti. Naime, takav je stav prošlog tjedna iznio zagrebački Filozofski fakultet poslavši svoj zahtjev za smjenom predsjednice Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje prof.dr. Maje Vehovec i na adresu riječkog Filozofskog fakulteta, a slični su stavovi zauzeti i na Dekanskoj konferenciji Filozofskih fakulteta, dok će se stav riječkog Filozofskog fakulteta zauzeti na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća koja bi se trebala održati do kraja ovog tjedna. Prema pojašnjenju pomoćnika ministra za znanost prof.dr. Saše Zelenike cilj novog Pravilnika podizanje je kvalitete znanstvenog sustava, a dosadašnji je Pravilnik često različito intepretiran.
    – Novim Pravilnikom želimo kvalitativno i kvantitativno urediti to područje. Naime, dosadašnja je praksa bila da su se u nekim slučajevima novinski članci brojali kao znanstveni ili su se pak brojale stranice. Novi Pravilnik takve mogućnosti isključuje. Naša strategija su jasni, transparentni i međunarodni kriteriji kvalitete. Nedavni izbor najizvrsnijih znanstvenih novaka dokazao je da je to moguće. Naime, čak 10 posto svih državnih znanstvenih novaka je sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a 20 najboljih novaka izabrano je između njih 137, od čega ih je čak 68 bilo iz područja društvenih i humanističkih znanosti. Istovremeno među 20 izabranih, njih 7 je iz tog područja, a riječ je o ljudima koji imaju takve reference da mogu raditi na bilo kojem svjetskom sveučilištu. Sve je to dokaz da postoji veliki broj mladih ljudi koji zadovoljavaju uvjetima koje propisuje Pravilnik, pojasnio je pomoćnik ministra.
    No, prema mišljenju članova Dekanske konferencije pri vrednovanju humanističkih i društvenih znanosti pokušavaju se nametnuti kriteriji koji su primjereni drugim područjima znanosti, što vodi relativnom smanjenju financiranja humanističkih i društvenih znanosti, a to bi moglo imati nesagledive štetne posljedice za položaj znanosti i visokog obrazovanja. Nezadovoljstvo Dekanske konferencije izazvao je i model raspodjele proračunske potpore časopisima, jer prema kriterijima Ministarstva ponovo se pogoduje prirodnim i tehničkim znanostima, a na štetu društvenih i, posebno, humanističkih znanosti. Međutim, prof.dr. Zelenika ističe kako se humanistički i društveni časopisi mnogobrojni, a mali te da je neophodno njihovo okrupnjavanje.

I. ŠESTAN KUČIĆ