"Tri mjeseca ste pod morem i nema vanć", NL, 10.3. 2013.
Nedjelja, 10.03.2013.
RANCK MAGARIAN, FRANCUSKI POMORSKI STRUČNJAK I BIVŠI ZAPOVJEDNIK NUKLEARNIH PODMORNICA
 
 
Zapovjedanje nuklearnom podmornicom vam je posao i o njemu ne razmišljate kao o zapovjedanju plovilom čija je razorna moć dovoljna da uništi »pola svijeta«, kaže izvršni dopredsjednik tvrtke CMA Ships koja zapošljava veliki broj hrvatskih pomoraca

Razgovarao Marinko GLAVAN
 
U trgovačkoj mornarici kao i u ratnoj, sve se svodi na tri glavne stvari – more, brodove i ljude – Franck Magarian * Foto: L. ČERNJULFranck Magarian, izvršni dopredsjednik CMA Ships – tvrtke za zapošljavanje pomoraca u sklopu CMA CGM grupe, francuskog brodarskog giganta, posjetio je riječki Pomorski fakultet s kojim njegova tvrtka namjerava proširiti suradnju na području obrazovanja pomoraca. Njegova kompanija CMA CGM upravlja trećom po veličini svjetskom flotom kontejnerskih brodova, zapošljava više stotina hrvatskih pomoraca, a uskoro ih namjerava zaposliti još, ističe, u prvom redu zbog zadovoljstva kompanije njihovim obrazovanjem, znanjem i vještinama.
    Danas jedan od vrhunskih menadžera u civilnom pomorstvu, francuski je stručnjak imao posve drugačije početke od većine svojih kolega. Počeo je u ratnoj mornarici, gdje je dogurao do – ni manje, ni više – zapovjednika strateške nuklearne podmornice.
    – U stvari, bio sam zapovjednik na četiri različite nuklearne podmornice.
   
Rigorozna obuka

Kako je nositi odgovornost zapovjedništva nad plovilom čija je razorna moć dovoljna da uništi »pola svijeta«?
    – To vam je posao i ne razmišljate o njemu na takav način. Da biste do toga došli morate proći vrlo opsežnu i rigoroznu obuku, i u svakom trenutku morate znati što vam je činiti. Na podmornicama je svakako najzanimljiviji rad s iznimno složenim i visoko razvijenim tehničkim sustavima. Morate biti sposobni upravljati svom tom složenom tehnikom, ali i znati kako upravljati ljudima, jer i na podmornici, kao i na svakom drugom brodu, posada igra ključnu ulogu. Sve u svemu, biti zapovjednik podmornice uvijek je zanimljivo.
    Kakav je svakodnevni život podmorničara tijekom plovidbe?
    – Svakodnevni život na nuklearnoj podmornici nije lagodan. U prvom redu zbog toga što ste, skupa s ostatkom posade, smješteni u vrlo ograničenim prostornim uvjetima i to tijekom puna tri mjeseca, koliko obično traje jedna misija. Razlika između plovidbe na bilo kom drugom brodu i na podmornici je što tijekom ta tri mjeseca ne samo da ne možete izići van s broda, nego nemate priliku niti gledati van. U pravilu nema čak ni izranjanja na površinu, stalno ste pod morem.
    Sve su aktivnosti svedene na prostor unutar podmornice koji je, kako sam rekao, prilično ograničen. S druge strane, svaki član posade ima mnogo posla za vrijeme misije, jer stvari se tada odvijaju 24 sata na dan. Sve je podređeno misiji, a kompletan život na podmornici mora biti dobro koordiniran da bi sve funkcioniralo kako valja. Važna je maksimalna učinkovitost. Posla ne nedostaje ni kada podmornica nije na otvorenom moru. Tada se vrše radovi na redovitom održavanju koje je, zbog velike koncentracije visokih tehnologija, samo po sebi vrlo zahtjevno, a istodobno traje i uvježbavanje i obuka posade.
    Upravljate trećom po veličini flotom kontejnerskih brodova u svijetu, ali i trenutno najvećim kontejnerskim brodom na svijetu,
Efikasna dok je skrivena
   
    Kako u tri mjeseca pod morem podmornica nalazi svoj put, a da pri tom sama ostaje skrivena?
    – Primarni način je korištenje inercijske navigacija. Ako je uistinu potrebno, možete se poslužiti i informacijama sustava izvan podmornice, primjerice satelitskom navigacijom, ili se možete služiti konfiguracijom morskog dna, uglavnom svime što vam je dostupno, ali pazeći pri tom da vaša pozicija ostane tajnom. Podmornica je najučinkovitija dok je skrivena.
   
    Brodovi rastu s količinom tereta
   
    CMA CGM-ov Marco Polo će titulu najvećeg nositi još kraće vrijeme. Uskoro stiže Maerskova Triple E klasa s kapacitetom od 18 tisuća TEU-a, a u planu su i brodovi od preko 20 tisuća TEU-a. Gdje je granica, koliko će još kontejnerski brodovi rasti s obzirom na ograničenja u lukama?
    – Malo je luka koje trenutno mogu primiti tako velike brodove. Ali ako odemo samo nekoliko godina unatrag, najveći su brodovi imali kapacitet od desetak tisuća TEU-a i tada je bilo malo luka koje su mogle primiti brodove te veličine. S brodovima. rastu i lučki kapaciteti pa je sve više luka koje mogu primiti velike brodove – u Kini, Europi, SAD-u, uskoro i Brazilu i drugim zemljama. Svijet se brzo mijenja. Pogledaje Rijeku prije samo dvije tri godine i ograničenja koja su tada postojala, a već ove godine će dobiti novu obalu, s većom dubinom i većim dizalicama, čime otvara mogućnost pristajanja još većih brodova. Brodovi rastu jer s količinom tereta koji mogu prevetsi raste i ekonomičnost prijevoza. Za usporedbu, cijena prijevoza jednog kontejnera na brodu kapaciteta 16 tisuća TEU-a može biti i do 30 posto niža nego na brodu kapaciteta 10 tisuća TEU-a, što je golema razlika u nastojanjima da se održi konkurentan položaj na tržištu. Kapacitet kompanije da drži korak sa zahtjevima tržišta je ključna prednost i CMA CGM je zbog toga ostvario najbolji financijski učinak u prošloj godini među kontejnerskim brodarima.
Marco Polo, kojim upravlja zapovjednik iz Hrvatske, jedan od stotina odvdašnjih pmoraca zaposlenih u vašoj kompaniji. Znači li ovaj posjet Rijeci da ih kanite zaposliti još?

    – Zapravo su oba zapovjednika koji se izmjenjuju na brodu Marco Polo iz Hrvatske, kao i cjelokupan časnički kadar na njemu. To samo po sebi govori o značaju hrvatskih časnika za CMA CGM. Od dvije tisuće naših časnika preko 400 ih je iz Hrvatske, što ih čini drugom najbrojnijom nacijom među časnicima, nakon Francuza. Uskoro će nam biti isporučen i drugi brod iz serije, iste veličine kao Marco Polo, i njime će također upravljati kompletno hrvatski časnički kadar.
    Vrlo smo zadovoljni obrazovanjem vaših časnika i njihovim pristupom poslu. Imate vrlo dobar obrazovni sustav i svakako namjeravamo nastaviti zapošljavati hrvatske časnike, od kadeta do zapovjednika.
    Obično kompanije traže gotove ljude, vi ste odlučili zapošljavati i pripravnički kadar, koji često muku muči s prvim ukrcajem, zbog propasto domaćih kompanija.
    – Posvećujemo mnogo pažnje obrazovanju naših pomoraca. Tako i zapošljavajući kadete stvaramo buduće generacije časnika, te u konačnici zapovjednika i upravitelja stroja. Važno nam je da oni, uz formalno obrazovanje, prođu i našu obuku na brodovima, jer mnoge se stvari ne mogu naučiti u školi, a želimo i da usvoje našu praksu i standarde u upravljanju brodom. To se može postići jedino stvarnim radom i životom na brodu, i zato provodimo program obuke kadeta.
   
Veze s Rijekom

To funkcionira i u obrnutom smjeru. Obrazovanje časnika traje kroz čitavu profesionalnu karijeru. Hoćete li na tom planu razvijati daljnju suradnju s riječkim Pomorskim fakultetom?
    – Da, naravno. Razmatramo sve mogućnosti suradnje u obrazovanju pomoraca tijekom njihove karijere. Osobno smatram da je za svakog pomorca dobro s vremena na vrijeme vratiti se u školu, obnoviti neka znanja i steći nova. U mojim pomoračkim danima svakih pet godina sam morao pohađati nastavu kako bih unaprijedio postojeće i razvio nove vještine i znanja. Mislim da je za svakog pomorca važna povremena obuka na simulatoru, kao i formalna nastava kako bi se održao korak sa stalnim promjenama i napretkom u pomorstvu. Zbog toga nam je važno razvijati jaču suradnju s Pomorskim fakultetom u Rijeci.
    U Rijeci djeluje pomorska agencija CMA CGM Croatia, te podružnica CMA Shipsa, a brodovi iz vaše flote dva puta tjedno dotiču riječku luku, na liniji s Dalekim istokom i feeder servisu s Malte. S obzirom da se postojeći riječki terminal širi, a u planu je i gradnja još jednoga, hoćemo li češće viđati brodove CMA CGM-a u našoj luci?
    – Očekujemo veći broj kontejnera u Rijeci, to je sigurno. Hoće li to značiti i više brodova ili veće brodove, to tek treba vidjeti. Uvijek moramo voditi računa o ekonomičnosti, odnosno veličini broda i frekvenciji putovanja u odnosu na količinu tereta. Sigurno je, međutim, da ćemo širiti poslovanje u Rijeci, a time i u unutrašnjosti Hravatske. U kolikoj mjeri, uvelike će ovisiti o logističkim kapacitetima koje hrvatska Vlada namjerava razvijati kako bi bolje povezala Rijeku sa zaleđem u širem okruženju. To je u izravnoj vezi s količinama tereta koje riječka luka može privući i o tome će ovisiti daljnji razvoj riječke luke.