"Nacrt kulturne Strategije", NL, 19.3. 2013.
ŠTO DONOSI PRIJEDLOG DOKUMENTA ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2020. GODINE?
Strategija neophodnih promjena
 
Promišljanje Rijeke kao regionalnog kulturnog centra neozbiljno je bez partnerstva s Ministarstvom kulture, a provedba Strategije nezamisliva je bez jasnog stavljanja Rijeke u nacionalni kontekst
 
Troši daleko najviše proračunskih sredstava – kazalište Ivana pl. ZajcaRIJEKA » Odjel za kulturu Grada Rijeke u suradnji s vanjskim suradnicima izradio je Nacrt Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke, za razdoblje od sljedećih sedam godina (2013-2020), koji je prošlog tjedna izašao u javnost. Na portalima koji donose ovu vijest, od ključnog značenja za cjelokupnu riječku kulturu i njene konzumente, navodi se da je riječ o »dokumentu koji će ... doživjeti preinake s obzirom na otvoreni dijalog s predstavnicima riječke kulturne javnosti«.
    No, odmah potom navodi se da je već za četvrtak, 21. ožujka, zakazana javna tribina, a do 25. ožujka se primaju sugestije i reakcije, što je definitivno prekratak rok za bilo kakvu relevantnu raspravu. Nakon »primitka sugestija javnosti« Strategija će već u travnju biti na dnevnom redu Gradskog vijeća, koje će ju – izglasavanjem – pustiti u primjenu.
   
Reorganizacija upravljanja

Iako ova suluda brzina ne obećava uvažavanje bilo kakvih intervencija struke, a time dakako niti najavljene »preinake«, daleko više zabrinjava financijski okvir Strategije, koji je – prema riječima samog pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara – vrlo teško predvidiv. Pročelnik, naime, kaže kako se – s obzirom na financijsku krizu – ne može očekivati rast proračunskih sredstava za kulturu, koji će najvjerojatnije ostati u sadašnjim okvirima, ali zato se pročelnik nada sredstvima Europske unije i Ministarstva kulture, kojem zamjera što u većem postotku ne financira nacionalno kazalište, koje je najveći potrošač proračunskih sredstava.
    U svezi s fondovima EU, Strategija ima plan reorganizacije Odjela za kulturu u kojem će biti formirane službe (ne kaže se da li od postojećih djelatnika, ili će se uposliti nove) koje će se baviti prijavljivanjem projekata na europske fondove i opcionalnim dobivanjem za Rijeku prestižne titule Europske prijestolnice kulture.
    Ne zalazeći u detalje oko kandidature, pretpostavljajući da će Rijeka do te 2020. godine imati u funkciji sve objekte koje Strategija sagledava kao »gotovu stvar« (iako se radi o prostorima o kojima se desetljećima samo priča, a ništa se ne miče s mrtve točke), postoji i jedna rečenica u Strategiji koja je vrlo točna, a ta kaže da »razvoj riječke kulture u periodu koji je pred nama ne treba niti jedan kvadratni metar novoizgrađenog prostora«. Strategija se dakle temelji na »reorganizaciji upravljanja postojećim resursima«.
   
Optimistička predviđanja

Najveća gradska ustanova, HNK Ivana pl. Zajca, koja uglavnom za »hladni pogon« troši više od 70 posto proračunskih sredstava u kulturi Grada, prema Strategiji, bit će reorganizirana na način da će na upravljanje dobiti objekt Hrvatskog kulturnog doma kao drugu pozornicu, čime će se »ostvariti bitan pomak u profesionalizaciji korištenja potencijala HKD-a i povećati produkcijski i prezentacijski potencijal HNK-a«.
    Uvjerenja smo da će ovo izazvati reakcije dosadašnjih korisnika HKD-a, a vrlo je neizvjesno hoće li povećati broj programa HNK-a, čije se ostvarenje temelji na financijama koje su već sada nedostatne i razlog su ovakvog okvira kojem svjedočimo.
    Strategija predviđa da će se u HKD-u održavati predstave »nezavisnih produkcija i kvalitetni koncerti«, a pritom ove godine iz proračuna nije izdvojena ni kuna za Riječku filharmoniju, za Riječki komorni orkestar ili Collegium musicum fluminense, individualni su glazbeni projekti »stavljeni na čekanje«, a i nezavisna je produkcija u nezavidnom financijskom stanju. Strategija, međutim, barata optimističkim predviđanjima
Nacrt i rasprava
   
    Cijeli tekst Nacrta Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013-2020 objavljen je na portalima Grada Rijeke na adresama: http://www.rijeka.hr/NacrtStrategijeKulturnogRazvitka te http://www.mojarijeka.hr/kultura/nacrt-strategije-kulturnog-razvitka-grada-rijeke-2013-2020/. O Nacrtu će se raspravljati na javnoj tribini koja će se održati u četvrtak, 21. ožujka, u Gradskoj vijećnici, Korzo 16/prizemno, s početkom u 12 sati. Prijedlozi, komentari i sugestije mogu se slati na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript do 25. ožujka. 
   
Muzej grada u Šećerani
   
    Kao najveći i najvažniji infrastrukturni projekt Strategija predviđa obnovu kompleksa bivše tvornice »Rikard Benčić«, u kojem bi se po najnovijem trebale smjestiti tri gradske ustanove – uz Gradsku knjižnicu i Muzej moderne i suvremene umjetnosti to je sada i Muzej grada Rijeke koji bi se trebao smjestiti u Palači bivše Rafinerije šećera.
    Kao što je poznato, Muzej grada Rijeke već godinama pretendira na taj prostor, ali za tu ideju u gradskim strukturama do sada nisu pokazivali razumijevanje. Štoviše, prije samo devet mjeseci, kada je obznanjeno da se odbacuju raniji projekti za nove zgrade MMSU-a i Gradske knjižnice, o Palači bivše Rafinerije šećera govorilo se kao o novom prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Sad se pak tvrdi kako spoj Muzeja grada s Palačom, koja je Rijeci ono što je Puli Arena a Splitu Dioklecijanova palača, predstavlja prirodnu sinergiju dvaju elemenata esencijalnih za identitet grada.
    Za Muzej grada Rijeke to je odlična vijest i treba je pozdraviti, jer se ovaj spoj uistinu čini prirodnijim, ali činjenica da Grad u nekoliko mjeseci još jednom mijenja planove razvoja svojih kulturnih ustanova istodobno ne govori u prilog njihovoj jasnoći i stabilnosti.
    Osim Palače Šećerane, Muzej grada Rijeke raspolagao bi i drugim prostorima za dislocirane zbirke, kao što je Tehnička zbirka kojoj je namijenjen prostor Energane bivše Tvornice papira te izdvojen Postav povijesti proizvodnje papira.
– »inovativnim pristupima i novim projektima« koji će pridonijeti sveukupnoj kulturi.
   
Tvrdnje koje otvaraju pitanja

Kako u uvodnom dijelu Strategije navodi pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, u njenu izradu uključen je niz etabliranih suradnika s riječke kulturne scene (Davor Mišković), nacionalne scene (Darko Lukić), partnera izvan same kulturne scene (Sveučilište u Rijeci), pod budnim okom Davora Buinjca, čija je pozicija stručnjaka za strateška pitanja iz »bliskog inozemstva« (Grad Ljubljana) u Strategiju ugradila jasnu želju za napretkom u smjeru razvijenijih i organiziranijih kulturnih politika i kulturnih sustava kojima možemo parirati ili im barem stremiti.
    U uvodu se, između ostalog, pojavljuje teza da »Rijeka još uvijek nema veliku kulturnu manifestaciju od nacionalnog značaja koju Ministarstvo kulture snažno podržava, kao ni ustanovu od nacionalnog značaja. Promišljanje Rijeke kao regionalnog kulturnog centra neozbiljno je bez tih dviju komponenti i bez snažnih partnerstava s Ministarstvom kulture RH kao primjerice na projektu »Benčić«. Provedba Strategije potpuno je nezamisliva bez jasnog stavljanja Rijeke u nacionalni kontekst« – ističe se.
    Nešto kasnije, u dijelu o kulturnim manifestacijama, navode se recimo Međunarodni festival malih scena, Riječke ljetne noći, Revija lutkarskih kazališta, Hartera festival, Jazz time, Hal's All star, Međunarodna izložba crteža..., a onda ponavlja tvrdnja: »Treba biti realističan i primijetiti da Rijeka nema niti jednu veliku, nacionalno ili internacionalno relevantnu kulturnu manifestaciju, niti ju je ikada imala« (?!). Ovakve konstatacije otvaraju pitanja. Zar Međunarodni festival malih scena nije ugledna internacionalna manifestacija i nije li HNK Ivana pl. Zajca nacionalna ustanova? Podsjetimo i da je Međunarodna izložba crteža, pokrenuta 1968. godine, sudjelovanjem svjetski poznatih umjetnika stekla međunarodni ugled i postala je mjestom upoznavanja s aktualnim likovnim stvaralaštvom u crtežu iz najrazličitijih krajeva svijeta.     
    Predložena Strategija nazvana je »strategijom promjena«, a promjene su neophodne jer je postojeće stanje neodrživo na dugi rok. Kao jedan od glavnih problema navodi se brzi rast troškova za financiranje »hladnog pogona« gradskih ustanova, dok je postojeće stanje uzrokovano, u prvom redu, činjenicom da se većina sredstava iz gradskoga proračuna za kulturu troši na održavanje HNK Ivana pl. Zajca – piše u Nacrtu.
    Kao prioritetni kulturni projekti Grada Rijeke do 2020. godine spominju se sljedeći: kandidatura Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine; reorganizacija HNK-a Ivana pl. Zajca; obnova kompleksa bivše tvornice »Rikard Benčić«; Palach, Filodrammatica i Marganovo kao novi centri nezavisne i studentske kulture; Festival kreativnosti »Republika«; uspostavljanje novog kulturno-informativnog centra; Teatro Fenice kao izvedbena i koncertna dvorana te kongresni centar i reorganizacija Odjela za kulturu.
   
Inkubator

Zanimljivo je primijetiti da je u prioritete već uvrštena »Republika«, novopokrenuti festival kulturnih i kreativnih industrija, koji će se po prvi put održati u srpnju 2013. godine. Teatru Fenice, kao možda najznačajnijoj građevini riječke kulture, posvećeno je tek nekoliko redaka, a među ostalim piše da bez obzira što vlasnički odnosi ovoga trenutka ne daju Gradu Rijeci izravnu mogućnost upravljanja nad budućnošću zgrade, namjera je da se pronađe način njene obnove i stavljanja u pogon.     
    Izvukli smo još neke od naglasaka Nacrta. Jedan od projekata koji bi trebao biti realiziran do 2016. godine je nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka u okviru obnovljenog kompleksa »Rikard Benčić« (T-objekt). U dijelu o Gradskom kazalištu lutaka kao cilj navodi se razvijena ponuda lutkarskih predstava za djecu, mlade i odrasle, a zadaća je ove ustanove da građanima približi i uvid u lutkarsku umjetnost za odrasle, kako u zgradi kazališta tako i na drugim scenama i otvorenome.
    Riječka scena plesa i pokreta opisuje se kao jedna od dinamičnijih u zemlji, ali joj nedostaje jaka i dobro organizirana strukovna organizacija, koja bi štitila njihove profesionalne interese, radila na umreženju što formalno, što kreativno. Jedan od ciljeva je i razvoj stručno vođene edukacije u dramskom odgoju za mlade u formi radionica sa završnim produkcijama, a u tom kontekstu spominje se suradnja Kazališne radionice »Malik« i HNK Ivana pl. Zajca.
    U analizi stanja knjižne i nakladničke djelatnosti navodi se da su današnja sredstva za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost jedva dovoljna za održavanje djelatnosti na životu i nije izgledno da će se u bliskoj budućnosti situacija promijeniti nabolje. Cilj je povećati prostorne kapacitete za pripremu i izvedbu književnih programa, a pokazatelji uspješnosti trebali bi biti namjenski prostor za održavanje književnih programa u prostorima obnovljenog kompleksa »Rikard Benčić«, te u centru grada osposobljen i upogonjen književno-nakladnički inkubator.
   
Novomedijske kulture

U segmentu audiovizualne umjetnosti neki od ciljeva su razvoj novoosnovane ustanove Art-kino kao platforme za razvoj riječke audiovizualne djelatnosti te jačanje filmske produkcije. U novim medijskim kulturama jedna od mjera je realizacija i pridobivanje potrebnog prostora koji će biti prepoznatljiv po novomedijskoj umjetnosti (prizemlje H-objekta u kompleksu »Rikard Benčić«).
    U izložbenoj i likovnoj djelatnosti prioritet će biti poticanje izvrsnosti u programima nezavisne kulture koji su medijski i sadržajno diversificirani, s kreativnim pristupom izražavanju, produkciji, prezentaciji, edukciji i medijaciji uz naglasak na umrežavanje i suradnju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
    Od ostalih segmenata Strategije možemo izdvojiti još i onu koja je posvećena kulturnom turizmu, gdje se ističe kako je potrebno poduzeti različite mjere kako bi se ojačala pozicija Rijeke kao međunarodne kulturno-turističke destinacije, a pritom se velika očekivanja polažu na još neodržanu prvu »Republiku«.
   
T- objekt

Gradska knjižnica nakon napuštanja projekta na Klobučarićevom trgu i dalje može računati s T- objektom, a koji su prostori točno namijenjeni za Muzej moderne i suvremene umjetnosti pomalo je nejasno. Prema konceptu koji je predočen prošlog ljeta, kad je napušten projekt Randića i Turata za prenamjenu i dogradnju T-objekta, to su trebali biti Palača Šećerane, ciglena građevina i dio H-objekta. Međutim, u Nacrtu strategije to više nije precizirano, već se samo općenito spominju bivši industrijski objekti bivše tvornice, a zanimljivo je da se spominje i spoj nove i stare arhitekture, kojim će objekti MMSU-a donijeti Rijeci posve novi kulturni iskorak, iako se nova izgradnja istodobno ne predviđa.

Svjetlana HRIBAR, Nela VALERJEV OGURLIĆ, Kim CUCULIĆ