"Moramo stvoriti kiborga znanosti, znanja i vještina", NL, 20.3. 2013.
PROF. DR. SC. JOŽE PERIĆ » DEKAN FAKULTETA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, O SPREZI S GOSPODARSTVOM
Moramo se prizemljiti, sagledati što se dešava oko nas. Englesko sveučilište na Malti, primjerice, svakodnevno je u kontaktu s gospodarstvom. Hoćemo kvalitetu, ona košta. Hoćemo li međunarodnu prepoznatljivost – prvi uvjet je kvaliteta

Marina KIRIGIN
 
Radimo na tome da povežemo studente s poslodavcima – prof. dr. sc. Jože Perić * Foto: M. ANIČIĆProf. dr. sc. Jože Perić započeo je svoj drugi mandat dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (Ika). Kaže kako sada iza sebe ima i određeno iskustvo i kako su protekle godine bile dobre prvenstveno u svrhu ozbiljnog unapređenja kvalitete u gotovo svakom segmentu rada i studiranja. Kaže kako je opatijski fakultet jedini u Hrvatskoj koji je zaposlio 13 novih mladih suradnika, te kako je trenutno na fakultetu 25 asistenata na doktorskim studijima.
    Kvalitetu čine i različiti programi cjeloživotnog obrazovanja?/     – Apsolutno. Ti programi imaju svoju cijenu, prvenstveno zbog nastavnika i vrhunskih stručnjaka izvan Fakulteta. Realno, to znači da nižu cijenu za studente zapravo financira sam Fakultet. Tu smo napravili veliki pomak. Imamo niz programa za tržište i stalno dograđujemo nove. Sve te programe mogu polaziti i naši studenti, uvijek uz 50 posto nižu cijenu. Želimo da se naši studenti, osim po redovnom programu, diferenciraju na tržištu rada po dodatnim znanjima, vještinama i kompetencijama. Rezultati se već vide. Studenti se naprimjer zapošljavaju zato što su završili naš tečaj ruskog jezika ili savladali program Micros Fidelio. Vjerujem da je važno sve programe gledati kao jednu kompleksnu, fleksibilnu cjelinu ponude u kojoj imate jezgru – studijski program oko kojeg ili na kojeg se nadovezuju različita znanja, vještine i kompetencije koje društvo odnosno tržište traži.
   
Veza s udruženjima

Kakva je povezanost Fakulteta s gospodarstvom i lokalnom samoupravom? Nedavno ste potpisali jedan takav ugovor o suradnji sa Nacionalnim parkom Risnjak.
    – Jako sam zadovoljan, ali daleko smo od cilja. Povezani smo sa svim profesionalnim udruženjima iz našeg područja. Odlično surađujemo sa Županijom, Ministarstvom turizma, brojnim poduzećima, lokalnim samoupravama, jake veze imamo sa sustavom turističkih zajednica. Stalno radimo konkretne projekte, studije i slične zadatke za naše okruženje, ali tek smo započeli ključni proces povezivanja studenta s budućim poslodavcima. Sada to možemo razviti, imamo manje studenata, vratili smo praksu tijekom studija. Ukratko, utemeljujemo program po kojem će student
Stvaramo preduvjete za lidersku poziciju u regiji
   
    Ovih dana Fakultet bi trebo dobiti i lokacijsku dozvolu koja će se omogućiti izmjena(nadopuna) radnog prostora FMTU-a?
    – Istina. Nakon lokacijske dozvole, nastavit ćemo s pripremom dokumentacije. Uz pomoć Sveučilišta i resornog ministarstva ne sumnjam da ćemo osigurati i izvore financiranja te na taj način zaokružiti materijalne preduvjete za lidersku poziciju na prostoru šire regije. Ulaganje u prostor u ukupnoj vrijednosti od sedam milijuna eura obuhvaća uređenje postojeće zgrade, izgradnju aneksa zgrade i izgradnju zgrade višenamjenskog sadržaja. S ukupnom površinom od oko 8.700 »kvadrata« zadovoljit ćemo sve bitne prostorne potrebe za nastavu, za društveni standard studenata i pristojan standard zaposlenika Fakulteta.
i, uz redoviti program, stjecati znanje, vještine i kompetencije u dogovoru sa budućim poslodavcem. Dobrih primjera i interesa već ima. Poslodavci su nas počeli izravno kontaktirati ne samo za povremeno zapošljavanje već i za stalni posao koji nude našim studentima. NP Risnjak je biser našeg povezivanja s okruženjem i otvara velike mogućnosti za našu orijentaciju prema održivom razvoju. Istodobno, tu suradnju sageldavamo u kontekstu projekta Gorski park – zeleno srce Europe kojeg ćemo, nadam se, uz pomoć Županije uskoro pokrenuti.
   
Cirkulacija ljudi

Slijede li neki novi ugovori o suradnji Fakulteta sa gospodarstvom?
    – Uskoro potpisujemo jedan vrlo ozbiljan ugovor o suradnji sa Termama Olimpia, Tuhelj, i namjenski ugovor s Daruvarskim toplicama. Naime, slijedimo strategiju razvoja hrvatskog turizma i zato moramo dati još veći doprinos razvoju kontinentalnog turizma.     
    Koliko je FMTU po pitanju ovakvog oblika suradnje blizak praksi u Europi?
    – Prema mojoj spoznaji još uvijek smo daleko od onog kako to svijet radi. Iz osobnog iskustva govoreći, bio sam na sveučilištu na Malti, na jednom engleskom sveučilištu, i spoznao kako su oni u kontaktima sa gospodarstvom svakodnevno. Stalno postoji ta cirkulacija ljudi, kadrova s fakulteta u gospodarstvo i iz gospodarstva na fakultet. Ono što mi se posebno svidjelo na Malti, a mi ćemo probati uvesti tek one slijedeće akademske godine, je što ljudi sa fakulteta odlaze u gospodarstvo. Primjerice odlaze u hotel, razgovaraju sa zaposlenicima, voditeljima i vlasnicima o problemima na koje nailaze u poslovanju, recimo u organizaciji, marketingu, i temeljem tih problema definiraju diplomske radove. Studenti onda izrađuju radove na zadanu temu i praktički si na taj način otvaraju mogućnost da se sutra tamo i zaposle.
   
Na pravom putu

Hoće li se sa otvaranjem tržišta, odnosno ulaskom u Europu »naše« znanje pozicionirati na tržištu rada? Odnosno hoće li se dogoditi da studenti, primjerice ovog Fakulteta, budu traženi od jakih tvrtki, korporacija?
    – Velike tvrtke to već rade. Nama već dolaze poslodavci, recimo Istraturist iz Umaga, Liburnia Riviera Hoteli koji anketiraju naše studente za sada radi sezonskog zapošljavanja. Ali interesantno je da oni nastavljaju pratiti njihov rad i često se dogodi da kada za slijedeću sezonu traže ljude da ponovno potraže one koji su im godinu dana ranije bili najbolji. Takvi studenti u pravilu se nakon završenog fakulteta tamo i zaposle. Mi po tom pitanju radimo i nešto sami za sebe – newsletter koji odlazi na 800 adresa, a na kojem ćemo upućivati na jednu posebnu stranicu na kojoj će biti data »ponuda naših studenata po rang listi uspješnosti«. To će biti prvih pedesetak do sto studenata Fakulteta rangiranih po uspjehu i regiji, tako da će poslodavci moći otići na tu stranicu i potražiti onog studenta koji bi im najviše odgovarao za obavljanje određenog posla.
    Čini se da maksimalno pojednostavljujete i konkretizirate probleme?
    – Nastojim, koliko uspjevam je drugo pitanje. Smatram da se moramo prizemljiti, sagledati što se dešava oko nas i kuda sve to vodi. Ponekad imam osjećaj da smo u nekoj stratosferi i od svjetla Mliječne staze ne vidimo Zemlju i Hrvatsku. U kontekstu razgovora, gdje vodi generaliziranje socijalne osjetljivosti, nju treba kanalizirati. Hoćemo kvalitetu, ona košta. Hoćemo li međunarodnu prepoznatljivost – prvi uvjet je kvaliteta. Imamo krasnu viziju i strategiju Sveučilišta. Vrijeme nije idealno, ali moramo ugraditi krvotok, mišiće. Da budem futurist, a ljubitelj sam SF, moramo stvoriti kiborga znanosti, znanja, vještina i kompetencija u međuovinosti s okruženjem. Tako se postaje jak, moćan i prepoznatljiv. Naše sveučilište je na pravom putu.