"Ministarstvo znanosti duguje Studentskom centru 28 milijuna kuna", NL, 21.3. 2013.
FINANCIJSKI PROBLEMI I KVOTE ČLANOVI SENATA SVEUČILIŠTA U RIJECI RASPRAVLJALI O NIZ AKTUALNIH PITANJA
 
Dugovanja su se nakupljala 10 godina, a sada su premašila godišnji proračun te ustanove. Npr. troškovi za prošlu godinu iznosili su 25 milijuna kuna, Ministarstvo im je odredilo 20,.a nE kraju su dobili tek 19,5 milijuna kuna, čime ne mogu pokriti rastuće troškove

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
altRIJEKA » Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Studentskom centru Sveučilišta u Rijeci duguje više od 28 milijuna kuna, a nastavi li se trend neisplate sredstava, toj će ustanovi uslijediti sanacija – istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare povodom održane sjednice Senata prorektor za suradnju sa zajednicom i privredom te zapošljivost studenata prof. dr. Pavao Komadina. Prema pojašnjenju ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, riječ je o dugovanjima koja su se godinama nakupljala, a sada je njihov iznos premašio godišnji proračun te ustanove.
    – Naši su troškovi za prošlu godinu iznosili 25 milijuna kuna, ali je Ministarstvo odredilo proračun od 20 milijuna, a na kraju smo dobili svega 19,5 milijuna kuna. Riječ je o premalim sredstvima jer imamo dva restorana, cijena hrane i energenata je sve veća i godinama smo primorani dio troškova pokrivati iz vlastitih sredstava. Međutim, unatoč dobrom poslovanju Student servisa, koji nam najvećim dijelom pokriva troškove, ta razlika je toliko velika da ju više sami ne možemo nadomještati. Pored toga, sredstva Ministarstva konstantno kasne i posljednja četiri mjeseca dobili smo tek iznos za jedan mjesec, pojašnjava ravnatelj.
   
Nejasni kriteriji

Dodajući kako se dug Ministarstva u iznosu od 28 milijuna kuna nakupio kroz proteklih 10 godina neurednog i~plaćivanja, Jurjević ističe da riječki Studentski centar raspolaže sa zalihama vlastitih sredstava kojima može financirati još svega dva mjeseca poslovanja.
    – Došli smo do granica izdržljivosti i nastavi li Ministarstvo s istim ponašanjem, pitanje je što će se dogoditi. Dodatno nas frustrira i činjenica da ne postoje jasni kriteriji dodjele sredstava studentskim centrima. Naime, postoje studentski centri s jednakim brojem studenata koji dobivaj
Stiže nekoliko kamiona znanstvene opreme
   
    Senat Sveučilišta donio je i odluku o osnivanju Fakulteta za zdravstvene studije koji će prema najavama rektora prof.dr. Pere Lučina postati nova sastavnica Sveučilišta, a među nove sastavnice ubraja se i Studentski kulturni cenatr čije je osnivanje finalizirano na posljednjoj sjednici. Govoreći o ulaganjima na Sveučilištu, rektor je istaknuo kako je 400 tisuća kuna vlastitih sredstava uloženo u softver za bazu znanstvenih časopisa te se istovremeno tijekom ovog ili narednog tjedna očekuju dva do tri kamiona znanstvene opreme tvrtke Galapagos, a riječ je o opremi bivšeg Plivinog instituta.
    Sveučilište će uskoro postati bogatije i za Centar za napredne studije. Riječ je o internacionalnom Centru koji će okupljati postdoktorante jugoistočne Europe te će ih povezivati s ostalim svjetskim znanstvencima, a u sklopu Centra održavat će se i ljetne škole. Jedna od prvih, najavila je prof.dr. Prijić Samaržija, bit će Ljetna škola europskih integracija. 
   
Kampus nadzire 270 kamera
   
    Kampus nadzire 270 kamera i više od tri tisuće senzorskih mjesta, čime se omogućuje nadzor i upravljanje s jednog mjesta, a istovremeno već godinama na Sveučilištu egzistiraju e-učenje, e-indeksi, kao i e-zaposleničke kartice. Sve to, kazao je prorektor za poslovne i integracijske procese prof.dr. Tonči Mikac, ide u prilog stvaranju e-Sveučilišta i prelazak na e-poslovanje u svim segmentima. Prema njegovim najavama, sljedeća je stepenica uvođenje elektronskih sjednica Senata, a nakon toga i sjednica rektorskog kolegija.
u 25 posto više sredstava od nas. U nekoliko smo navrata slali dopis Ministarstvu da nam objasni te kriterije, međutim jasan odgovor nismo dobili, napominje Jurjević.
    Uz financijske probleme Studentskog centra, članovi Senata na posljednjoj su sjednici raspravljali i o upisnim kvotama za diplomske sveučilišne i specijalističke diplomske studije, a kako je napomenula prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, studentima će se ponuditi pedesetak različitih programa i 2.329 upisnih mjesta, što je približno prošlogodišnoj upisnoj kvoti.
   
Međunarodno tržište

– Intencija je da se broj diplomskih studija poveća te da se internacionaliziraju. Što se troškova studija tiče, i ostajemo socijalno najosjetljivije sveučilište s najnižim cijenama, ne zato što ne cijenimo rad profesora i što nam sredstva ne trebaju, već stoga što smatramo da nije trenutak za podizanje cijena, pojasnila je prorektorica.
    Dodajući kako Sveučilište već dvije godine radi na reformi doktorskih studija, a rezultat tog rada cijeli je paket dokumenata koji će se naći na javnoj raspravi, prorektorica za znanost i razvoj prof.dr. Nevenka Ožanić najavila je i pokretanje poslijediplomskog stručnog studija psihijatrije na Medicinskom fakultetu, dok je prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Damir Zec najavio uvođenje dva studijska programa na engleskom jeziku, pojašnjavajući kako je internacionalizacija Sveučilišta dugoročni cilj te da sve sastavnice riječkog Sveučilišta razmišljaju o ponudi svojih prog