"Dva strana studenta za jednu domaću obitelj", NL, 24.3. 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI PONUDIT ĆE PROGRAM MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU
 
 
U prosjeku jedan strani student u srednjeeuropskom gradu mjesečno potroši 500 do 700 eura. Studenti su ekonomska kategorija i vrlo je lako izračunati da od dva strana studenta može živjeti jedna riječka obitelj, kaže rektor prof. dr. Pero Lučin 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
* Foto: P. FABIJANU ukupnoj hrvatskoj studentskoj populaciji postotak inozemnih studenata toliko je minoran da su studenti koji dolaze izvan hrvatskih granica potpuno nevidljivi jer čine svega 0,1 posto studentske populacije. Dio te slike je i Sveučilište u Rijeci, a s činjenicom da je broj stranih studenata iznimno malen te da je neophodno krenuti sa žešćom kampanjom privlačenja inozemnih studenata slaže se cjelokupno vodstvo Sveučilišta zauzimajući jedinstven stav kako je vrijeme da se počne raditi na internacionalizaciji te ustanove. Riječko je Sveučilište po tom pitanju odlučilo okrenuti novu stranicu jer kako pojašnjava prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Damir Zec s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bitno će se promijeniti okruženje u kojem djeluje Sveučilište, a prve naznake tih promjena već se naziru jer sve je veći broj upita iz europskih zemalja ne samo o mogućnostima studiranja u Rijeci, već i o mogućnostima zapošljavanja na riječkom Sveučilištu. 
    
Ograđeni i zatvoreni

– Za sada još nema opipljivih promjena i ove godine ne možemo očekivati dramatične pomake na tom području iz razloga što su upisi u tijeku, a Hrvatska u EU ulazi u srpnju. Međutim, već sljedeće godine možemo očekivati promjene. Naime, s formalnim ulaskom u Europsku uniju svaki će građanin Unije pod jednakim uvjetima kao i svi Hrvati upisivati naše studijske programe. Iz toga razloga sve sastavnice Sveučilišta intenzvno razmišljaju o ponudi svojih programa na međunarodnom tržištu, a prvi takve programe iduće godine uvode Ekonomski i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, pojašnjava prorektor. 
    Dodajući kako sadašnje stanje vezano uz broj stranih studenata nikako nije odgovarajuće, Zec navodi da se po tom pitanju i nije moglo previše učiniti jer je Hrvatska svojim dosadašnjim statusom bila na neki način ograđena i zatvorena. 
    Međutim, ono što će od srpnja za riječko Sveučilište postati »stranci« zapravo su budući studenti iz zemalja nečlanica Europske unije, jer kako ističe prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, svi će studenti s prostora EU u Hrvatskoj studirati pod jednakim uvjetima kao i Hrvati. 
    
Uskoro i na engleskom

– Studenti s prostora EU ulazit će u redovnu upisnu kvotu i studirat će pod jednakim uvjetima kao i svi hrvatski studenti. Cijela slika studentske populacije bitno će se promijeniti. Jedina prepreka za studiranje bit će jezik jer nismo dužni organizirati programe n
Dobrodošli i talenti 
    
    Rektor riječkog Sveučilišta nema samo viziju dovođenja stranih studenata u Rijeku, već i talenata koji će se uključiti u znanstvena istraživanja Sveučilišta, jer kako pojašnjava, dobri znanstveni rezultati povećavaju vidljivost Sveučilišta i otvaraju vrata investitorima koji donose tehnologiju i povećavaju broj radnih mjesta. 
    – Investitori prije svega gledaju gdje postoje kvalitetni i obrazovani ljudi i dinamičko okruženje. Sveučilište je javno dobro koje mora stvarati novac i ulagati ga u svoje daljnje djelovanje te doprinositi ekonomskom razvoju, pojašnjava Lučin. 
    
    Rijeka u prošlosti – meka za strance 
    
    Masovni dolazak stranih studenata za Rijeku i nije neka novost, jer prije nekoliko desetaka godina grad na Rječini bio je meka za strane studente, a po broju polaznika sa stranim putovnicama prednjači Pomorski fakultet koji je godišnje brojio 60, a ponekada i stotinu inozemnih studenata. Međutim, prorektor Zec pojašnjava kako je takva praksa dolazaka stranaca na studij u Rijeku bila sasvim drugačija od onoga što sada želi postići Sveučilište. 
    – Radilo se o tome da su to bili studenti iz nerazvijenih zemalja i da su na studij u Rijeku dolazili o trošku jugoslavenskog državnog proračuna. Bila je to pomoć Jugoslavije siromašnim zemljama. Međutim, ovo što sada želimo pokrenuti nešto je sasvim drugačije, kaže prorektor. 
    
    »Odljev mozgova« iz Bosne i Srbije 
    
    Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je petorangirana zemlja po broju »odljeva mozgova«, a Srbija šesta. Naime, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Iako ne postoje podaci o broju studenata i diplomiranih građana koji su napustili BiH, na osnovi ukupne migracije i odricanja bosanskohercegovačkog državljanstva »odljev mozgova« mjeri se desecima tisuća. Od zemalja regije najmanji »odljev mozgova« bilježi Crna Gora koja je zauzela 60. mjesto na globalnoj ljestvici, ispred Slovenije na 83. mjestu i Makedonije koja je na 135. mjestu.
a engleskom jeziku. Međutim, radi se na tome da se uvedu programi na engleskom jeziku, jer s obzirom da je hrvatskih studenata sve manje, ne iz razloga što ne žele studirati ili pak odlaze na inozemne studije već zbog demografskog pada, u interesu nam je privući europske studente, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Dodajući da u prilog činjenici smanjenja broja studenata ide i podatak kako svake godine 60 do 70 posto srednjoškolaca nastavlja školovanje na visokoškolskim ustanovama, a istovremeno Sveučilišta broje sve manje studenata, prorektorica ističe kako očekuje da će riječko Sveučilište u idućih četiri do pet godina doživjeti znatan preokret što se tiče strukture studenata. 
    U tom preokretu značajnu bi ulogu trebali odigrati studenti iz zemalja nečlanica Europske unije, odnosno jugoistočne Europe, a prvenstveno je riječ o studentima s područja bivše Jugoslavije. Oni bi Sveučilištu koje se sve više profilira kao gospodarski subjekt značajno trebali popuniti proračun kroz plaćanje školarina. Međutim, jednoglasan je stav Sveučilišta da će od tih studenata imati koristi šira zajednica, a jedan od prvih koji je bacio računicu na papir je Medicinski fakultet. Računica je vrlo jednostavna, tvrdi dekan prof. dr. Alan Šustić, jedan strani student u Rijeci će ostavi 600 eura mjesečno, a ako se uzme u obzir da samo Medicinski fakultet ima više od tisuću studenata s boravištem izvan Primorsko-goranske županije, lako je izračunati da samo ta ustanova već sada riječkoj regiji donosi 600 tisuća eura godišnje, i to bez školarina. 
    
Medijska kampanja

Temeljna filozofija Medicinskog fakulteta, ali i cijelog Sveučilišta, su kurikulumi potpuno usklađeni s kurikulumima Europske unije te da je riječka diploma priznata u svim zemljama EU, a veliki je plus što prema zemljama bivše Jugoslavije ne postoji jezična barijera. Stoga ne čudi što je riječki Medicinski fakultet već pokrenuo medijsku kampanju u zemljama bivše Jugoslavije kako bi s tih prostora doveo studente, no ne iduće akademske godine, već one sljedeće, upravo iz razloga što će se upisi okončati do ulaska Hrvatske u EU. S takvim mišljenjem slaže se i Zec, napominjući kako su studenti s tog područja do sada odlazili u Njemačku zbog studiranja i dolaska do europski priznate diplome, međutim za godinu dana ista će im se ta diploma nuditi puno bliže i bez problema savladavanja stranog jezika. Istu tu viziju internacionalizacije Sveučilišta i masovnog privlačenja stranih studenata dijeli i rektor prof. dr. Pero Lučin koji u budućnosti riječko Sveučilište vidi kao konkurenciju bečkom ili pak Sveučilištu u Grazu. 
    – U prosjeku jedan strani student u srednjeeuropskom gradu mjesečno potroši 500 do 700 eura, a riječ je o novcu koji se troši na stanovanje, prehranu, zabavu i sve ono što prati studiranje, od knjižnica pa nadalje. Dakle, studenti su ekonomska kategorija, a mi već sada imamo 8 tisuća studenata koji nisu iz Rijeke. Vrlo je lako izračunati da od dva strana studenta može živjeti jedna riječka obitelj. Na taj način doprinosimo razvoju riječke ekonomije. Kada su u pitanju strani studenti, odnosno oni koji ne dolaze s područja EU, naša je prednost jezik i to moramo iskoristiti. No, istovremeno moramo raditi i na internacionalizaciji Sveučilišta i na njegovoj međunarodnoj