"Varaju i studenti i profesori ", NL, 2.4. 2013.
ZNANSTVENA NEČESTITOST ZANIMLJIVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ETIČKOM PONAŠANJU PROVEDENOM NA SVEUČILIŠTU U RIJECI
 
Dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi rada ili pak izostavljanje onih koji su sudjelovali najčešći je oblik profesorskog kršenja Etičkog kodeksa, dok se studentska nečestitost svodi na prepisivanje na ispitima i navođenje tuđih ideja kao svojih

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Rezultati istraživanja ne odstupaju od sličnih istraživanja na drugim svjetskim sveučilištima * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Istraživanje o poštivanju etičkog ponašanja u znanosti pokazalo je da su studenti Sveučilišta u Rijeci, ali i njihovi nastavnici skloni prijevarama, a najčešći oblik znanstvenoistraživačke neetičnosti vezan je uz autorstvo, odnosno, uz dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi rada ili pak izostavljanju onih koji su sudjelovali u izradi rada, dok se studentsko nečestito ponašanje svodi na prepisivanje na ispitima, dogovaranje tijekom ispita te navođenje tuđih ideja kao svojih.
    Navodeći kako se istraživanju odazvalo gotovo 20 posto znanstvenika što čini reprezentativni uzorak na temelju kojeg je moguće donositi valjane zaključke o stavovima znansvenika, ali i smjernice za otklanjanje pojave znanstvene nečestitosti, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija napominje kako je važno istaknut da uočeni oblici nečestitosti ne odstupaju od rezultata koji su dobiveni sličnim istraživanjima na drugim svjetskim sveučilištma.
   
Pojava plagiranja

– Ne govorimo to kako bismo zaključili da, unatoč svjedočenju o znanstvenoistraživačkoj nečestitosti, možemo ništa ne činiti. Naprotiv, činjenica da smo jedno od od rijetkih europslih sveučilišta koje je provelo ovako detaljno istraživanje stavova o znanstvenoistraživačkoj čestitosti svjedoči o želji da detektiramo uzroke neetičkog ponašanja i o namjeri da ih pokušamo otkloniti koliko je to u našoj moći, kaže prorektorica.
    Konkretno, istraživanje je pokazalo da čak 51 posto riječkih znanstvenika zna za slučaj ili dva dopisivanja autora koji nisu sudjelovali u izradi rada, a trećina ispitanika također zna i za pojavu plagiranja, preuzimanja ideje, rezultata, metode drugih autora bez odgovarajuće naznake te prikazivanje tuđih riječi kao svojih. Istovremeno, 27 posto riječkih znanstvenika svjedoči i o pojavi falsificiranja ili prilagodbi podatka radi uvjerljivijeg dokazivanja postavljene hipoteze znanstvenog rada.
    Međutim, značajan broj djelatnika riječkog Sveučilišta ističe i pojave učestale nečestitosti kod studenata, poglavito kada se radi o prepisivanju na ispiti
Razlog varanja pritisak oko akademskog napredovanja
   
    Riječki znanstvenici u provedenom istraživanju priznali su i vlastito nečestito ponašanje koje je najčešće vezano uz pitanje autorstva. No, unatoč činjenici da znanstvenici znaju kako kršenja etičnosti ima, oni sami najčešće nisu skloni prijavljivati takve slučajeve.
    – Zanimljivo je da čak oko 50 posto znanstvenika navodi da je razlog zbog kojeg su skloni kršenju normi znanstvene čestitosti akademski pritisak, odnosno, potreba akademskog napredovanja. S obzirom na ovaj zaključak, potrebno je razmisliti i o uvođenju mehanizama koji bi omogućili znanstvenicima koji ne žele napredovati ostanak u postojećim znanstvenim zvanjima uz, dakako, brigu o očuvanju kvalitete nastave. Osim toga, kao uzrok se navodi i izostanak potrebe za etičkim ponašanjem u domeni istraživanja odnosno izostanak mehanizama nadzora što nas opet vraća na pitanje senzibiliziranja na norme znanstvenoistraživačke etike, navodi prof.dr. Prijić Samaržija.
ma (60,8 posto), razmjenjivanju odgovora s drugim studentima tijekom ispitivanja (56,5 posto) ili pak navođenju tuđih ideja kao svojih bez primjerenog navođenja izvora (33,3 posto). No, istovremeno prema mišljenju njihovih nastavnika, čini se da su prijevare u obliku izmišljanja rezultata, varanja na ispitu u smislu nabavljanja primjerka ispita ili lažnog predstavljanja ili pak falsificiranja ipak vrlo rijektke među studentima.
   
Neosvještenost

– Cilj istraživanja je bio utvrditi koliko su na Sveučilištu, prema mišljenju samih znanstvenika, prisutne pojave plagiranja, falsificiranja ili prepravljanja, krivotvorenja rezultata istraživanja, fabriciranja ili izmišljanja rezultata te kršenja normi autorskog vlasništva, odnosno, dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi članaka ili izostavljanju onih koji jesu. Drugim riječima, cilj nam je bio utvrditi odstupa li istraživačko ponašanje znanstvenika od etičkih normi zadanih Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te jesu li potrebne nadopune kodeksa ili, eventualno, neki drugi postupci edukacije vezani upravo za područje znanstvenoistraživačke etike. Iz rezultata je poglavito razvidno da znanstvenici, ali ni studenti nisu adekvatno upoznati s normama znanstvenoistraživačke etike te da je čak i moguće da su određeni oblici kršenja pravila posljedica neupućenosti pa čak i neosvještenosti da se uopće čini nešto što nije dopustivo. To nas navodi, između ostaloga, i na ozbiljno razmišljanje o načinima na koje buduće znanstvenike na doktorskim studijima treba senzibilizirati na poštivanje normi, ističe prof. dr. Prijić Samaržija.
    Dodajući kako je učeno da znanstvenici s većim radnim i znanstvenim iskustvom pokazuju veću osjetljivost na pitanja znanstvenoistraživačke etike na način da češće prijavljuju oblike znanstvenog nepoštenja uočenog kod kolege, ali i češće priznaju vlastito kršenje pravila, prorektorica navodi kako je istraživanje pokazalo da nema razlika u priznavanju vlastitog nepoštenja niti svjedočenju nepoštenja kolega s obzirom na spol, a ispitanici iz prirodnih i tehničkih znanosti češće priznaju kršenja pravila autorstva nego oni iz društvenih i humanističkih znanosti.