"Klizišta na Kvarneru više neće biti bauk", NL, 6.4. 2013.
ZNANSTVENA SURADNJA RIJEČKI GRAĐEVINSKI FAKULTET DIO BILATERALNOG PROJEKTA PROUČAVANJA KLIZIŠTA, POPLAVA I BUJICA
JAPANSKO-HRVATSKA PAMET
 
Na klizištima Grohovo u dolini Rječine, Slani potok u Vinodolskoj dolini te slivu bujice Mošćenička Draga, istraživanja su započela prije tri godine, a sustav monitoringa ne koristi se samo u istraživačke svrhe, već bi za godinu dana trebao biti uspostavljen sustav ranog upozorenja na moguće daljnje klizanje terena

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Klizište Grohovo, površine oko 22 km2, potencijalno može ugroziti tok Rječine, branu Valići i urbanizirani dio Rijeke * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Identifikacije rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj« naziv je petogodišnjeg hrvatsko-japanskog projekta čija vrijednost iznosi četiri milijuna dolara, a jedan od krajnjih rezultata, prema najvama voditeljice hrvatske strane projekta prof.dr. Nevenke Ožanić, bit će uspostavljanje sustava monitoringa koji se ne bi koristio samo u istraživačke svrhe, već bi za godinu dana trebala uslijediti i uspostava sustava ranog upozorenja na opasnost od mogućeg daljnjeg klizanja terena. Riječ je o sustavu koji ne postoji u Hrvatskoj, a pojašnjavajući kako projekt financira Japanska agencija za znanost i tehnologiju te Japanska agencija za međunarodnu suradnju, prof.dr. Ožanić napominje da je projekt sufinanciran i nadziran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
    – Hrvatske partnerske institucije u projektu su tri hrvatska sveučilišta, Sveučilište u Rijeci (Građevinski fakultet), Sveučilište u Zagrebu (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) i Sveučilište u Splitu (Građevinsko-arhitektonski fakultet), kao i Hrvatski geološki institut. Dužina trajanja projekta je pet godina, a u njemu sudjeluje približno 15 istraživača iz Japana, te 20-ak iz Hrvatske. Voditelj projekta s japanske strane je prof.dr.sc. Hideaki Marui iz Sveučilišta u Niigati, a u okviru ovog projekta provode se međunarodna istraživanja u Hrvatskoj, koja se bave procjenom i ublažavanjem hazarda i rizika od poplava i klizišta u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva projekta je analiza geohazarda i razvoj smjernica za primjenu rezultata projekta u sustavu prostornog uređenja. Aktivnosti projekta provode se na pilot područjima koja se nalaze u blizini gradova gdje su smještena tri partnerska hrvatska sveučilišta, odnosno u Rijeci, Zagrebu i Splitu. Istraživanja su započela prije tri godine na području Zagreba na klizištu Kostanjek, u okolici Rijeke, odnosno na klizištu Grohovo u dolini Rječine i slivu Rječine, klizištu Slani potok i slivu Dubračine te slivu bujice Mošćenička Draga, kao i na odronima kamenja i bujičnim vodotocima u okolici Splita, pojašnjava prof.dr. Ožanić.
   
Karta opasnih područja

Dodajući kako će od uspostave sustava za rano uzbunjivanje imati koristi šira lokalna zajednica, prof.dr. Ožanić napominje da je projekt već predstavljen predstavnicima jedinica lokalne samouprave, a u okviru projekta provodi se više grupa istraživanja i analiza, odnosno identifikacija i kartiranje te sustavni složeni monitoring klizišta, ispitivanje fizičkih i mehaničkih svojstava tala i st
Poplava Mošćeničke Drage samo pitanje vremena
   
    Sliv bujičnog vodotoka Mošćenička Draga karakterizira veliki pad terena, posljedica čega su značajna površinska otjecanja pri intenzivnim oborinama, te erozijski procesi u slivu, a kako je zbog izgradnje hotela Mediteran ušće vodotoka u more popločeno i prenisko, pitanje je vremena kada će se dogoditi značajnija poplava samog naselja Mošćenička Draga. Na slivnom području Dubračine dolazi pak do premrežavanja stijenskih pukotinama kroz koje prodire padalinska voda, a posljedica je razrahljivanje i razgradnja stijena, kao i njihovo postupno pretvaranje u inženjersko tlo. U određenim okolnostima te naslage su nestabilne pa nastaju klizišta slična onima na drugim lokacijama u Vinodolskoj dolini. Unatoč brojnim mjerama sanacije provođenima tijekom cijelog 20. stoljeća, i dalje je izražen proces sveopće degradacije terena pa stanje poprima svojstva »trajne elementarne nepogode«. 
   
Japanci donirali opremu Građevinskom fakultetu
   
    Od bilateralnog hrvatsko-japanskog projekta Građevinski je fakultet dosad imao niz koristi jer, kako navodi prof.dr. Ožanić, obuka riječkih znanstvenika u Japanu postala je uobičajena praksa, kao i odlasci na doktorski studij. Ujedno se publiciraju radovi, razvija suradnja među hrvatskim i međunarodnim institucijama, a riječki je Građevinski fakultet zahvaljujući projektu postao vlasnik vrijedne opreme. – Japanska nam je vlada donirala prijenosni aparat za prstenasto smicanje, ICL-1. Aparat se koristi za ispitivanje uzoraka tla na klizištima u Hrvatskoj. Može se koristiti za osnovna ispitivanja tla za simuliranje klizišta, a riječ je o prvom takvom aparatu u Hrvatskoj. Također je na krovu zgrade Građevinskog fakulteta instaliran i meteorološki radar Mini X-Band Dual Polarimetric Weather Radar, koji se koristi za mjerenje količine oborina. To je meteorološki radar instaliran u ovom području Hrvatske, a radijus utjecaja mu je 30 do 50 kilometara, pa obuhvaća sva tri pilot područja definirana projektom, odnosno sliv Rječine, Mošćenička Draga i sliv Dubračine. Dobili smo satelitski radar, piezometre, GPS, kamere i inklinometre, ističe prof. dr. Ožanić.
ijena, modeliranje dinamike klizanja tla, modeliranje propagacije poplavnih valova i blatnih tokova, kontinuirani monitoring toka sedimenata, zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav prostornog uređenja.
    – Jedan od ciljeva projekta je i iskartirati opasna područja. Želimo napraviti karte s opasnim točkama kao što postoje karte za potrese. Kao posljedica globalnog zatopljenja imamo situacije koje su ekstremne i teško ih je kontrolirati. Imali smo najprije devet mjeseci suše, a sada imamo šest mjeseci kiše. Stoga će uspostava sustava rane dojave biti od velike pomoći, kaže voditeljica projekta.
    Rječina ima odlike vodotoka u kršu, kaže prof.dr. Ožanić, ali unatoč tome pojave velikih voda mogu biti značajne te se stoga rade matematički i fizikalni modeli za različite scenarije kretanja poplavnih vodnih valova, kretanja tla i kamenog materijala zajedno s vodom po koritu Rječine, sve do središta Rijeke, uključujući i moguće scenarije posljedica tih aktivnosti.
   
Visokorizično Grohovo

– Klizište Grohovo je veličine oko 22 četvorna kilometra i zajedno sa susjednim klizištima predstavljaja visok rizik zbog toga što potencijalno može ugroziti tok rijeke, branu Valići i urbanizirani dio grada Rijeke. Za realizaciju tih istraživanja i modeliranja uspostavljen je sustav za motrenje i bilježenje neophodnih parametara u realnom vremenu, i to ombrograf, limnigraf, satelitski radar, mjerači protoka, piezometri za praćenje razina podzemne vode. Koristit će se i dosad prikupljeni povijesni podaci s postojećih meteoroloških i hidroloških postaja, kao i postojeći već izvedeni hidrotehnički i drugi mjerni objekti na lokaciji, ističe voditeljica projekta.
    Uspostava sustava ranog upozoravanja omogućit će daljnji urbani razvoj, a zajedno s edukacijom javnosti i korištenjem sustava od strane lokalne i regionalne uprave, trebalo bi, zaključuje prof.dr. Ožanić, demistificirati predrasude o klizanju kao nepoznatoj, opasnoj pojavi te će se lokalnoj zajednici omogućiti da živi s klizištem.