"Idemo u europu na besplatan studij", NL, 6.4. 2013.
ŠKOLARINE ULASKOM U EU SMANJIT ĆE SE TROŠKOVI STUDIRANJA IZVAN HRVATSKE

 

 
Sveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj mogla bi bitno povećati udio hrvatskih studenata koji će nakon što uđemo u EU plaćati školarine kao i ostali iz EU-a. U skandinavskim zemljama to će značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
 
altSveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj, koja su dosad bila najpopularnije destinacije studenata iz Hrvatske, mogla bi od iduće akademske godine bitno povećati udio hrvatskih studenata u svojim redovima. Hrvatski će studenti, nakon što uđemo u Europsku uniju, u državama članicama plaćati jednake školarine kao i ostali, što će bitno smanjiti troškove studiranja izvan Hrvatske. U Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama to će, primjerice, značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje, dok studenti iz Hrvatske i ostalih država izvan granica EU danas na skandinavskim sveučilištima plaćaju puni iznos školarine.
    Većina država EU pitanje školarina riješila je različito, pa tako u Škotskoj školarinu plaćaju studenti druge razine studija, u Sloveniji samo izvanredni i studenti treće razine, u Irskoj je školarina na prvih nekoliko godina studija jeftinija nego kasnije. U većini država Europske unije međunarodni studenti, odnosno državljani zemalja izvan Europske unije, plaćaju više školarine u odnosu na studente koji dolaze iz zemalja EU. Dio država na kojima u pravilu studira velik broj Hrvata većini studenata ne naplaćuju školarine ili su one niže od 1.500 kuna godišnje. To su primjerice Austrija, Finska, Slovenija, Francuska i neka sveučilišta u Njemačkoj.
    Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6.861 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini. Njih 80 posto, ne računajući studente koji odlaze u inozemstvo u okviru kratkoročne studentske razmjene, upisalo je studij u zemljama EU, a najveći broj hrvatskih studenata nalazi se danas u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u. Oko četiri tisuće hrvatskih studenata studira u tri najtraženija sveučilišna odredišta – Austriji, Italiji i Njemačkoj, dok je u susjednoj Sloveniji oko 10 posto studentske populacije koja studira izvan hrvatskih granica. Dok su sveučilišta u SAD-u uvjerljivo najtraženije odredište mobilnih studenata u svijetu, pa ih tamo odlazi čak 20 posto, u europskim okvirima mobilne studente najviše privlači Velika Britanija (12 posto) i Francuska (njih osam posto).     
   
Studij u EU

    Putem programa Erasmus, dijela Programa za cjeloživotno učenje koji je namijenjen visokom obrazovanju, od 2009. godine do danas još je 3.000 studenata iz Hrvatske iskoristilo mogućnost odlaska na studij ili stručnu praksu u EU, također najčešće u Austriju, Italiju, Njemačku ili Sloveniju te u Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost, ukupan broj mobilnih studenata kroz programe kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. iznosit će oko 4.150 studenata, što je za čak 38 posto više u odnosu na akademsku godinu 2009./2010.
    Ankete su pokazale da studiranje na inozemnim sveučilištima nakon ulaska u EU želi iskusiti oko 20 posto hrvatskih studenata, ili svaki peti sveučilištarac u Hrvatskoj. O tome koju će destinaciju odabrati, uvelike će ovisiti troškovi takvog pothvata.
    Prema podacima istraživanja Eurostudent, što ga je Institut za razvoj obrazovanja proveo 2010. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i sporta, u Hrvatskoj školarinu plaća oko 60 posto redovnih ili izvanrednih studenata. U većini europskih zemalja gdje se naplaćuju školarine i upisnine za prvostupnike, one u prosjeku iznose ispod 100 eura mjesečno ili 1.000 eura na godišnjoj razini. Najviše školarine se naplaćuju u Engleskoj, Walesu, Irskoj, i Litvi, a Hrvatska se s prosječnom školarinom od 1.120 eura godišnje nalazi među zemljama s višim iznosima školarine u Europi. Slični iznos plaćaju studenti u Sloveniji i u Mađarskoj, gdje školarine u prosjeku 9.000 kuna po godini.
    Nešto je skuplje studirati i u Nizozemskoj i Portugalu, gdje se godina studija plaća po cijeni od 1.360 eura dok za studij u Švicarskoj treba platiti manje nego u Hrvatskoj – 970 eura, kao i u Španjolskoj – 900 eura. Ukupno devet europskih država – Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska i Švedska, ne naplaćuju školarine svojim studentima i studentima koji dolaze iz država EU.     
   
Studentski domovi najjeftiniji

    Dok će one koji žele upisati studij u Velikoj Britaniji to koštati relativno mnogo, između 6.000 i 9.000 funti (11.500 eura) godišnje, studenti koji se odluče za fakultet u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Skandinaviji, neće platiti školarinu kao ni domaći studenti. I oni čije će školarine biti više nego u Hrvatskoj, platit će bitno manje ne
ERASMUS ZA SVE
   
    Učenici i studenti koji na inozemnom visokom učilištu žele provesti dio studija, na raspolaganju će od 2014. godine biti novi program EU pod nazivom »ERASMUS ZA SVE«. Natječaje će raspisivati Vladina Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr), a osim studenata program je namijenjen i usavršavanju nastavnika i nenastavnog osoblja. Program »Erasmus za sve« pravni je sljednik nekoliko sadašnjih programa EU za obrazovanje i mlade - Programa za cjeloživotno učenje u koji ulaze Erasmus, Comenius, Leonardo i Grundtvig, programa TEMPUS i programa »Mladi na djelu«.
    Pretraživanje podataka o sustavima obrazovanja i visokim učilištima dostupno je na mreži Eurydice i portalu Ploteus, gdje se mogu pronaći podaci o inozemnom visokom učilištu, stipendijama i slično. Za inozemne studente, koji će u Hrvatskoj studirati pod istim uvjetima kao i domaći studenti, takvi su podaci dostupni na portalu »Study in Croatia«. 
   
Š K O L A R I N E

BEZ 
    
    Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska, Švedska
ZA SVE
    Belgija (Flamanska zajednica), Bugarska, Češka, Engleska, Island, Lihtenštajn, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Turska
ZA VEĆINU
    Belgija (Francuska zajednica), Estonija, Francuska, Mađarska, Italija, Latvija, Rumunjska
ZA MANJINU
    Hrvatska, Njemačka, Litva, Slovenija 
   
BROJ I UDIO STUDENATA IZ RH NA STUDIJIMA U INOZEMSTVU     
   
1. Austrija 1,671 24.3%
2. Italija 1,318 19.2%
3. Njemačka 1,043 15.2%
4. Slovenija 711 10.4%
5. SAD 607 8.8%
6. Srbija 451 6.6%
7. UK 211 3.1%
8. Francuska 136 2.0%
9. Mađarska 108 1.6%
10. Švicarska 89 1.3%

   
BESPLATNA SAVJETOVANJA
   
    Pomoć u traganju za najpogodnijim studijem u EU učenici i studenti mogu dobiti u Institutu za razvoj obrazovanja (IRO), koji svakog mjeseca organizira savjetovanja o studiranju i školarinama u EU. U travnju će IRO održati niz besplatnih obrazovnih savjetovanja na kojima će učenici i studenti moći saznati kako se prijaviti na studij u inozemstvu, pronaći financijsku potporu za studij i sastaviti uspješan prijavni esej za upis na inozemna sveučilišta. Iz prve će ruke čuti iskustva studiranja na američkom sveučilištu u Beču i studijskoj razmjeni u Portugalu, a o studiranju u Velikoj Britaniji razgovarati s predstavnikom prestižnog britanskog sveučilišta King's College London. Savjetovanja će se održavati u prostorijama IRO-a te na Facebook zajednici Želim studirati u inozemstvu (http://www.facebook.com/studiranje.u.inozemstvu).
    U organizaciji IRO-a u listopadu će se u Zagrebu i Rijeci organizirati sajam stipendija, jedan od najvećih obrazovnih sajmova u Hrvatskoj.
go što bi to morali danas. Za usporedbu, međunarodni studenti su u Njemačkoj u 2010. godini plaćali školarine između 500 i 960 funti, a u Velikoj Britaniji od 10.000 do 15.000 funti, s tim da su danas one bitno poskupjele.
    Prosječni je trošak stanovanja u iznajmljenoj studentskoj sobi ili stanu 343 eura mjesečno, što čini oko 40 posto ukupnih mjesečnih troškova studenata u europskim državama. U Europi, kao i u Hrvatskoj, studentski domovi su najjeftiniji oblik stanovanja za sve koji nemaju privilegij ostati u roditeljskom domu za vrijeme studija. Prosječna stanarina u studentskom domu u državama EU iznosi 255 eura mjesečno, što predstavlja oko 27 posto ukupnih studentskih troškova.
    Troškovi studentskog života razlikuju se od države do države, a mogu se razlikovati i unutar pojedine države. U 2010. godini, prema procjenama visokih učilišta u Njemačkoj, godišnji studentski troškovi kretali su se između 7. 800 i 10.800 eura, a u Velikoj Britaniji od 7.200 do 10.560 funti.     
   
Osigurane stipendije

    Iako se ubraja u države gdje školarine plaća manjina studenata, Hrvatska je svrstana i među zemlje u kojima manjina studenata prima stipendije. U Danskoj, na Cipru i Malti svi studenti primaju stipendiju, u Finskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji sa stipendijom koja pokriva životne troškove može računati većina studenata, a za to će pravo – nakon ulaska u EU – moći aplicirati i studenti iz Hrvatske. Hrvatska je već postala punopravnom članicom Programa za cjeloživotno učenje EU unutar kojeg se nalazi program ERASMUS, koji je studentima iz Hrvatske osigurao stipendije za provođenje dijela svog studija ne nekom od europskih sveučilišta. Studenti koji žele studirati u EU moći će računati s potpunim stipendijama koji pokrivaju troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih troškova te dodatnih studijskih materijala, ili s djelomičnim stipendijama koje pokrivaju dio ovih troškova. Trenutno je na portalu o stipendijama www.stipendije.info dostupno 220 otvorenih natječaja za stipendije, koje ovise o visokoškolskoj ustanovi i studijskom programu.
    Kako bi se studentima iz Hrvatske olakšao upis na sveučilišta u državama EU, sve će se svjedodžbe i diplome izdane u Hrvatskoj opisati jednom od osam razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Taj će instrument, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, olakšati upis na inozemna visoka učilišta i prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada.