"Sveučilište otvara vrata znanstvenicima iz regije", NL, 09.4. 2013.
SURADNJA U ZNANOSTI OSNOVAN CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE – JUGOISTOČNA EUROPA
 
 
Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača, kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija
 
Centrom će koordinirati riječko Sveučilište * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci osnovan je Centar za napredne studije – Jugoistočna Europa kojim će koordinirati riječko Sveučilište, ali će istovremeno njime upravljati regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucije iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Pojašnjavajući kako će Centar biti središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija najavljuje kako će znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i znanstvenici izvan tog područja aplicirati na stipendije Centra koje će im omogućavati boravak i rad na Sveučilištu u Rijeci i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova.
   
Goruća pitanja

– Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača, već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva. Ispunjenje ove vizije podrazumijeva jačanje transnacionalne i regionalne znanstvene suradnje na području društveno gorućih pitanja vezanih uz ljudska prava, pitanja pravednosti, demokracije, javnih politika, europskih integracija i sličnih tema. Smatramo da ćemo kroz Centar stvoriti okvir i mogućnosti da se regionalni znanst
Slaba suradnja znanstvenika
   
    Poticaj za osnivanje Centra bile su uspješne organizacije nekoliko međunarodnih konferencija i radionica u Beogradu, Zagrebu, Prištini i Sarajevu u periodu između 2010. i 2012. godine, a uspostava istraživačkog središta poput CNS-a u Jugoistočnoj Europi vrlo je bitna za otvaranje i pozitivno razvijanje akademske zajednice.
    – Treba naglasiti da se Centar osniva u vrijeme kada se znatno sužava prostor za znanstveni rad neovisan od ekonomskih i političkih ograničenja. Regionalna suradnja između znanstvenika je slaba ili ne postoji. U isto vrijeme intelektualne razmjene s međunarodnim istovrsnim institucijama su također ograničene. Sadašnja situacija u regiji općenito je obilježena izostankom primjerenog okvira za znanstveni rad i razmjenu koji bi omogućio regiji da ravnopravno sudjeluje u aktivnostima europske zajednice i da bude relevantni znanstveni partner na široj međunarodnoj intelektualnoj sceni. Posljedično, važnost osnivanja CNS-a je dvojaka, jer s jedne strane regionalni znanstvenici će imati koristi od povezivanja, razmjene i moguće suradnje s akademcima globalno i lokalno, a s druge strane, regionalne intelektualne inovacije moći će biti objavljivane i međunarodno promovirane. Oba cilja imaju zajedničku svrhu, a to je napredak i međunarodna prepoznatljivost društvenih i humanističkih znanosti u cjelini, navodi prof. dr. Prijić Samaržija.
veni proizvodi bolje prepoznaju i priznaju od strane međunarodne akademske zajednice i relevantnih međunarodnih znanstvenih časopisa, ali i da se poboljša kvaliteta istraživanja i osigura mreža i infrastruktura za obavljanje istraživačkih projekata, pojašnjava prorektorica.
    Dodajući kako će se u narednom periodu Centar institucijski ustanovljavati, prof. dr. Prijić Samaržija najavljuje da se prvi natjčaj za stipendije može očekivati krajem ove godine, a početak rada okupljenih istraživača na proljeće naredne godine.
   
Izazovi demokracije

– U listopadu će biti organizirana osnivačka konferencija CNS-a koja će okupiti vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce kako bi raspravljali o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu. Odabir teme utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni sa različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije. Demokracija je također postala fluidni koncept i krajnji je trenutak da to osvjestimo i propitamo mogućnosti daljnjeg razvoja. Ova su pitanja od osobite važnsti za Jugoistočnu Europu obilježenu komplesknim ekonomskim i političkim nestabilnostima. Potrebno je umrežiti se radi otvaranja globalnog intelektualnog dijaloga, ponovno razmisliti o osnovnim pretpostavkama poput legitimnosti i povjerenja u demokraciju te izraditi novu zajedničku perspektivu na temu budućnosti demokracije, zaključuje prodekanica.