Utemeljen Centar za napredne studije
Četvrtak, 18.04.2013.
altU nazočnosti ministra dana 17. travnja u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održana je konferencija za novinare u povodu osnivanja Centra za napredne studije. Ministar Jovanović tom je prigodom najavio kako će Ministarstvo financirati dva radna mjesta u Centru, što će biti od iznimne važnosti za funkcioniranje Centra.

Na posljednjoj sjednici Senata, 19. ožujka 2013. godine osnovan je  Centar za napredne studije – Jugoistočna Europa.  Centar će biti koordiniran u Hrvatskoj pri Sveučilištu u Rijeci, ali će njime upravljati regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucije iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skopja i Tirane.

Centar za napredne studije će biti središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada (junior fellows) i iskusnijih znanstvenika (senior fellows) s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i znanstvenici izvan ovog područja aplicirat će na stipendije Centra koje će im omogućavati boravak i rad na Sveučilištu u Rijeci i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova.

Vizija Centra za napredne studije jest stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača, već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva. Ispunjenje ove vizije podrazumijeva jačanje
transnacionalne i regionalne znanstvene suradnje na području društveno gorućih pitanja
vezanih uz ljudska prava, pitanja pravednosti, demokracije, javnih politika, europskih integracija  i sličnih tema.
Smatramo da ćemo kroz Centar stvoriti okvir i mogućnosti da se regionalni znanstveni proizvodi bolje prepoznaju i priznaju od strane međunarodne akademske zajednice i relevantnih međunarodnih znanstvenih časopisa, ali i da se poboljša kvaliteta istraživanja i osigura mreža i infrastruktura za obavljanje istraživačkih projekata.  

Poticaj za osnivanje Centa bile su uspješne organizacije nekoliko međunarodnih konferencija i radionica u Beogradu, Zagrebu, Prištini i Sarajevu u periodu između 2010. i 2012. godine, kao i potpora Balkanskog fonda za demokraciju, Fonda German Marshall, Erste Stiftung-a, Goethe Instituta, Instituta Français de Belgrade, Fonda za otvoreno društvo, Zaklade Rothschild te Ministarstva obrazovanja i znanosti Republike Srbije koji su bili su među prvotnim donatorima koji su podržali ovu inicijativu. Na organizacijskoj razini, usporedo s navedenim događanjima, osobito produktivni odnosi razvijeni su sa Sveučilištem u Rijeci, vlastima u RH, uključujući posebno snažnu potporu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i ministra Željka Jovanovića, kao i s nekoliko regionalnih istraživačkih centara u Jugoistočnoj Europi.

U razradi koncepta Centra i izradi elaborata sudjelovali su Petar Bojanić, direktor Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, Sveučilište u Beogradu, Vedran Džihić sa Instituta za političke znanosti iz Beča i Snježana Prijić-Samaržija prorektorica Sveučilišta u Rijeci. Želimo se zahvaliti Erste fondaciji, osobito Erhardu Buseku, Filipu Radunoviću i Knutu Neumayeru za konstruktivne savjete i ljubaznu potporu u početnoj fazi konceptualnog definiranja Centra. Nadalje, zahvalni smo Lutzu Musneru i Olivieru Bouinu, direktoru Mreže francuskog  instituta za napredne studije i voditelju Europskih Instituta za napredne studije, za sve njihove savjete i konstruktivne prijedloge. Konceptualni okvir Centra izgrađen je na primjerima dobre prakse instituta i centara koji su dio Mreže međunarodnih instituta za napredne studije NetIAS.  Centar se obvezao promicati regionalnu suradnju i postati punopravni član Mreže čime će se omogućiti i dodatna razmjena stipendija u Europi i svijetu.

U narednom periodu Centar će se institucijski ustanovljavati, prvi natječaj za stipendije može očekivati krajem ove godine, a početak rada okupljenih istraživača na proljeće 2014. godine. U listopadu će biti organizirana osnivačka konferencija CNS-a koja će okupiti vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce kako bi raspravljali o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i, posebice, njenom jugoistočnom dijelu. Odabir teme utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni sa različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Neoliberalna ekonomska politika nastavlja ići 'ruku pod ruku' s ogromnom snagom multinacionalnih kompanija i financijskih tržišta. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije. Demokracija je također postala fluidni koncept i krajnje je trenutak da to osvijestimo i propitamo mogućnosti daljnjeg razvoja. Ova su pitanja od osobite važnosti za Jugoistočnu Europu obilježenu kompleksnim ekonomskim i političkim nestabilnostima. Radi se o regiji između: na jugu Grčke koja se još uvijek bori s velikim političkim i ekonomski izazovima i Turske koja je uspostavila stanovitu stabilnost, prema sjeveru regija uključuje socio-politički, ekonomski i kulturalno heterogene države poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije suočene s bitnim političkim i ekonomskim izazovima te na samom sjeveru Hrvatske koja postaje nova članica Europske unije u srpnju 2013. i Slovenije koja već jest EU članica, ali gdje se također detektira stanovita ekonomska i politička neizvjesnost. U svim smo navedenim zemljama svjedoci višeslojnih refleksija gore navedenih globalnih fenomena, ali i utjecaja koje takvi globalni fenomeni imaju na regionalnu perspektivu i obrnuto. Upravo zato je potrebno umrežiti se radi otvaranja globalnog intelektualnog dijaloga, ponovno razmisliti o osnovnim pretpostavkama poput legitimnosti i povjerenja u demokraciju te izraditi novu zajedničku perspektivu na temu budućnosti demokracije.