"Alarm automatika i JGL ne bi uspjeli bez ulaganja u znanje", NL, 25.4. 2013.
RAZGOVORI O RIJECI 2020. »RIJEKA I DRUŠTVO ZNANJA« JEDNA OD TRI PREDIZBORNE TEME SDP-a
 
Da bismo mogli konkurirati, moramo imati vještine i znanje. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je direktor Jadran Galenskog laboratorija Ivo Usmiani

Ivor BALEN
 
Boris Golob, Boris Popović, Ivo Usmiani, Pero Lučin, Vojko Obersnel, Zvonimir Stanić i Hrvoje HudoletnjakRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je na jučerašnjem skupu »Rijeka i društvo znanja« da Sveučilište još uvijek nema snage izravno se integrirati u zajednicu, ali je spremno započeti taj proces.
    – Možemo preuzeti odgovornost i započeti transformaciju u sveučilište treće generacije u skladu s konceptom koji se provodi u svijetu i kojeg je započeo Cambridge. To nije nimalo jednostavno i ne može se napraviti u jednom desetljeću, ali se treba gibati u tom smjeru. Treba početi okupljati mozgove i stvoriti kritičnu masu koja će utjecati na razvoj lokalne ekonomije, rekao je Lučin, naglasivši da je u Rijeci trenutačno oko tisuću doktora znanosti koji većinom rade na Sveučilištu te da taj broj treba povećati stvaranjem novih kadrova i privlačenjem već formiranih znanstvenika u Rijeku. 
    Tema »Rijeka i društvo znanja« jedna je od triju predizbornih tema riječkog SDP-a u okviru »Razgovora o Rijeci 2020.« Kandidat za novi mandat gradonačelnika, Vojko Obersnel, naglasio je da je razvijanje Rijeke u društvo znanja u skladu sa strategijom EU koja se, kako je rekao, umnogome oslanja na znanost.
   
Vizija i napredak

– »Zlice« tvrde da smo ja ili ljudi oko mene protiv industrije. Ljudi međutim moraju znati da Grad stvara uvjete i okvire, ne možemo mi probijati tržište. Nije točno da smo protiv hala i hangara, trebaju nam hale kao što su hale JGL-a ili Alaram automatike, ali ne prazne hale nad kojima ćemo plakati za nekadašnjom industrijom. U današnje vrijeme bez vizije nema napretka i zato ulažemo u znanje, rekao je Obersnel.
    Direktori spomenutih uspješnih riječkih tvrtki, Ivo Usmiani i Boris Popović, ispričali su povijest svojih poslovnih uspjeha, naglasivši da je pritom veliku ulogu odigralo upravo ulaganje u znanje.
    – Da bismo mogli konkurirati, mi smo shvatili da moramo imati vještine i znanje. Danas smo došli do toga da u projekciji za 2018. godinu planiramo dvije milijarde kuna prometa. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je Usmiani. 
    Bela Nemet, predsjednik Inovacijsko-poduzetničkog centra Rijeka istaknuo je da 86 posto inovacija u Hrvatskoj ne dolazi sa sveučilišta, nego od individualnih inovatora koji trebaju pomoć kako bi svoje projekte komercijalizirali.
   
Inovatori bez podrške

– Prvi put se o povezivanju sveučilišta i prakse govorilo još 1994. godine u Brtonigli, ali to jako sporo ide. Znanje nije samo sebi svrha, već treba biti iskorišteno za razvoj gospodarstva i standarda stanovnika, ali kod nas još uvijek nije tako. Inovatori trenutačno imaju podršku samo udruga inovatora, a kvalitetnu podršku institucija nemaju. Stoga predlažemo da se oforme centri za pomoć inovatorima u kojima bi im na raspolaganju bili stručnjaci iz više polja, ne samo tehničkoga, nego i dizajneri, pravnici, marketinški stručnjaci, koji će raditi na plasmanu inovacija. To bi bilo korisno i za sveučilište jer bi novi kadrovi dobivali praksu, a inovatori bi mogli komercijalizirati svoje ideje, rekao je Nemet.