"Brendiranje zdravlja potencijal za europsko tržište", NL, 27.4. 2013.
POSAO STOLJEĆA HRVATSKA BI MOGLA PROFITIRATI ČUVAJUĆI ZDRAVLJE MNOGIH
 
Rijeka i regija mogle bi biti destinacija koja će zdravstvenu industriju razvijati kao snažnu privrednu granu za zapošljavanje i bolji život domicilnog stanovništva 

Nađa BERBIĆ
 
altKoliko god se radovali skoroj budućnosti s naglaskom na 1. srpnja, 2. se srpnja nećemo probuditi u zemlji čudesa, nego u istoj ovoj samo među još oštrijim raljama realnosti. Neće zapušteno zdravstvo odjednom svojim građanima dati uslugu europske razine i postati superorganizirano. Baš obrnuto, jaz bi se mogao povećati: dostupnost i obim javnoga zdravstva postat će manji, sve više toga već plaćamo iz vlastitoga džepa, a aktualna galama oko razdvajanja privatnoga i javnoga samo će dalje smanjiti prava bolesnika. Daleko od toga da je u pitanju dosljedna linija razdvajanja i zaštite bolesnih, u pitanju je dalje nesmiljeno rezanje. 
    Ali, budućnost je već tu i dalekovidni su je već izrekli: Zdravlje je postalo privilegij, i, posao stoljeća! To polazište koje su istaknuli u Nacionalnom forumu prof. dr. Nikica Gabrić, oftalmolog, osnivač lanca oftalmoloških klinika i Edvin Jurin direktor tvrtke Weber Shandwick, grupacije McCann Erickson Hrvatska, izravno sugerira kako je Švicarska postala to što jest čuvajući novce drugih i kako bi Hrvatska mogla profitirati čuvajući zdravlje mnogih. Naime, Gabrić i Jurin osnivaju operativnu tvrtku »Go Health« s desetak članova prvog zdravstvenog klastera. Tvrtka zasad okuplja zdravstvene ustanove, sveučilišta, osiguravatelje, turističke tvrtke itd., te će aplicirati za EU fondove kako bi pripremljeni i konkurentni ušli na zdravstveno i turističko tržište Sjeverne Europe, skandinavskih, ali i zemalja SAD-a, Kanade itd. To je dosad najjači oslonac i vjetar u riječka jedra. Udruga građana Riječki val potencijale Kvarnera i Primorsko-goranske županije želi brendirati kroz zdravstvenu industriju kao privrednu granu koja će privući građane Europe na odmor ili duži boravak, a uz odmor gostima osigurati, turističke, zdravstvene, rehabilitacijske i druge sadržaje. Temeljem za to smatra se dokument Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ-a do 2020. godine. Hoteli, prijevoznici, turističke zajednice, zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, gospodarske zajednice, banke, osiguravatelji, sve ih uključuje pojam zdravstvene industrije. Ali i biotehnologije, farmaceutiku, telemedicinu, edukaciju, znanost. 
    
Zanimanje stranaca

    Jedan od incijatora, ravnatelj Poliklinike Medico, doc. dr. Vladimir Mozetič kaže kako u zemljopisnom krugu s radijusom od 500 kilometara, dakle na 5 sati vožnje ili svega 2 sata leta avionom, živi 76 milijuna stanovnika od kojih je 14 milijuna starije od 60 godina. Oni su središnja ciljna grupa ali nikako jedina. Imamo vrhunski opremljene, stručno ekipirane grupacije medicinskih ustanova na izvrsnoj poziciji, nedaleko od velikih europskih centara, s konkurentnim cijenama, i iskustvom pružanja usluga na međunarodnom tržištu, a ako tu zdravstvenu industriju ne pokrenemo mi sami to će učiniti netko drugi, kaže dr. Mozetič ističući kako Hrvatska liječnička komora bilježi veliko zanimanje stranaca za otvaranje ordinacija i klinika. 
    Strancima će od 1. srpnja, biti potrebna fakultetska diploma i znanje hrvatskog jezika dovoljno za sporazumijevanje s pacijentom, to su svi potrebni uvjeti za otvaranje novih ordinacija i klinika, o lječilištima da ne govorimo. Dok rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin Sveučilište vidi kao epicentar zdravstvene industrije koji povezuje istraživanja, tehnologije, i izvrsne kadrove koje Rijeka u sve većem broju privlači, Sveučilišnu bolnicu tj. njezinu izgradnju vidi kao neposredan i važan cilj. To potvrđuju i prof. dr. Tomisla
HALLER: IZMEĐU PRIVATNOG I JAVNOG ZDRAVSTVA – REALNOST! 
    
    Većina sugovornika kao najveće prepreke ističe sadašnje zakonodavstvo, odnose sa HZZO-om, i još nedovoljno prisutnu svijest da će svaki žitelj regije živjeti bolje ako se 40.000 potencijalno obuhvaćenih zdravstvenom industrijom, zaposli i zaradi više. No ima i skeptika. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller tvrdi kako između planova o povezivanju privatnog i javnog zdravstva stoji – realnost. Po njemu ne postoje uvjeti niti zakonski niti financijski za povezivanje struke u te dvije djelatnosti. Dr. sc. Nikola Ivaniš ide i korak dalje, u ozbiljnija pitanja: možemo li u Hrvatskoj, gdje, kako i pod kojim uvjetima u javnome zdravstvu ponuditi građanima i EU tržištu isti visoki standard zdravstvene usluge kakav europske cijene i europski standard podrazumijevaju? Zdravstvena industrija su i ordinacije, i bolnice, i prijevoz i hitna pomoć, i bolnice i još mnogo toga u čiju infrastrukturnu obnovu se trenutačno uopće ne ulaže. 
    
BRENDOVI PRERASTAJU USKE OKVIRE 
    
    Prema dekanu, prof. dr. Alanu Šustiću Medicinski fakultet u Rijeci već je brendiran: 90-ak je aktualnih znanstvenih projekata, proteklih pet godina publicirano je oko 1.000 radova od toga tri u Scienceu, a u prosjeku izdaje 1 knjigu mjesečno. Studenti su mu bili dva protekla rektora, župan, dva gradonačelnika i mnogi drugi, a među ostalim u jednom trenutku i šefovi ogranaka gotovo svih političkih stranaka u gradu, a riječki je student dobio priznanje za najboljeg obiteljskog liječnika u SAD-u. To, po Šustiću potvrđuje kako obrisi jedne naizgled strukovne institucije poprimaju neusporedivo veće dimenzije, pa i zdravstvena industrija može zaživjeti.
 v Rukavina, prodekan na Medicinskom fakultetu u Rijeci, te dr. sc. Zlatko Kolić, neurokirurg u KBC-u Rijeka, ocjenjujući mogućima strateške korake ka suradnji javnog i privatnog zdravstva i u razvoju zdravstvene industrije kao samoodrživog i korisnički orijentiranog sustava. Pri tome kao primjer nude već postojeće zdravstvene brendove: ustanove Medico, Rident, Nemec, Brozičević, Zambelli, Žgaljardić, samo su neke od afrimiranih na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. 
    
Konkurentni cijenom

    Pritom se među riječkim brendovima nadaleko prepoznaje Jadran galenski laboratorij, lider u korištenju blagodati morske vode za zdravlje. Za 13 godina na 35 tržišta i na 3 kontinenta, s više od 85 mijuna prodanih pakiranja Aqua Maris je peti brend na listi nazalnih dekongestiva u svijetu objašnjava mr. sc. Anna Maria Donadić direktorica Programa Aqua Maris JGL-a. Razvoj proizvoda Meralys koji su izvrsno prihvatili i korisnici i struka pokazao je da su obje grupe nagradile inovativnost i efikasnost: u trenutku kad je postalo jasno kako se cijene nove generacije lijeka jer pomažu, JGL se odvažio na korake koji će ponuditi željeno sredstvo bez ikakvih konzervansa jer se vidjelo kako konzervansi štete nosnoj sluznici. 
    Konkurentni cijenom, fokusirani na pacijenta i s većinom pacijenata s područja Italije unatoč otvaranju niza low – cost klinika u Italiji, su 137 djelatnika najveće privatne zdravstvene ustanove u regiji, Poliklinike Rident, kaže Nataša Rubeša, zamjenica ravnatelja. Dr. Željko Miljanić počeo je 2004. godine s 30 djelatnika u šest stomatoloških ordinacija a danas dnevno ima 30-ak novih pacijenata, ukupno 130 dnevno, a godišnje kroz Polikliniku prođe 30.000 pacijenata. Potaknuti uspjehom Ridenta u Rijeci i u želji da razvijemo centar zdravstvenog turizma, poslovanje smo odlučili proširiti na etabliranoj turističkoj destinaciji kao što je Poreč, gdje za koji dan otvaramo još jednu polikliniku, upotpunjenu turističko-ugostiteljskom ponudom Istre, kaže Rubeša objašnjavajući da uz osnovnu djelatnost, otvaraju i vlastitu turističku agenciju koja će pacijentima nuditi smještaj u sobama, gdje pacijenti mogu odmarati ili boraviti dok čekaju radove u detalnom laboratoriju ili nastaviti turistički boravak.