Svjedoci vremena
Zasigurno će 2013. godina ostati zabilježena kao „godina Sveučilišta u Rijeci“. Prije svega ove godine, u kojoj za nekoliko dana, Hrvatska postaje članicom Europske unije, Sveučilište obilježava 40 godina od svoga osnutka, ali u isto vrijeme i 380 godina od početka visokoga obrazovanja u Rijeci . Naime, Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici Isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi, a zanimljivo je podsjetiti da povijest Sveučilišta u Zagrebu
počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I
priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji, dakle, 26 godina
kasnije. Ipak riječko je Sveučilište osnovano 1973. godine kao logično okrupnjivanje visokoobrazovnih institucija u zapadnoj Hrvatskoj. 
Uz navedeno, ove godine Sveučilište u Rijeci započinje izradu strategije svojeg razvoja za razdoblje 2014. - 2020.
Upravo ovu godinu, stoga, i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin smatra prijelomnom :
- U 2013. godini bit će donesene neke ključne odluke koje će odrediti razvoj riječkog Sveučilišta,
grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske. U tim odlukama vidim Sveučilište u Rijeci kao okosnicu oko koje će se temeljiti gospodarski, društveni i kulturni razvoj regije u kojoj djeluje Sveučilište.
Sveučilište u Rijeci u protekle četiri godine nastavilo je vidljivu transformaciju, praćenu značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećanjem broja zaposlenih. Sada na Sveučilištu radi gotovo 1.900 ljudi od čega je više
od 600 u znanstveno-nastavnom zvanju, te skoro 500 asistenata i znanstvenih novaka. Humanističke, društvene, tehničke i biomedicinske znanosti dostigle su zavidnu razinu razvoja, a umjetničko područje, prirodne i biotehnološke znanosti značajno ojačale. Sveučilišni kampus na Trsatu je gotovo u potpunosti profunkcionirao i postao mjesto znanstvenog, umjetničkog i kulturnog okupljanja. Time je Sveučilište u Rijeci nastavilo s uravnoteženim razvojem svih područja jer jedino razvojem svih područja moguće je Sveučilište u Rijeci pozicionirati kao istraživačko sveučilište s visokim intenzitetom istraživanja, koje doprinosi razvoju gospodarstva i društva, s obzirom na to da jedino interakcija među područjima može osigurati uravnoteženi razvoj i globalnu prepoznatljivost Sveučilišta.
U ovim teškim vremenima krize u kojoj se našla Hrvatska riječko Sveučilište je na određen način ostalo jedna od rijetkih oaza ovoga kraja, jer je to „pogon koji proizvodi i troši“. Proizvodi ono što nam je svima i uvijek najpotrebnije i jednino je jamstvo napretka a to su nova znanja, a troši zapošljavajući vojsku ljudi različitoga profila koji svakodnevno „servisiraju“ taj pogon. Za ilustraciju, na Sveučilištu je 45 posto studenata koji dolaze izvan Rijeke i svaki od njih potroši mjesečno minimalno 500 eura, što znači da se u ovom gradu mjesečno „obrne“ više od 40 milijuna eura.
Ova je godina ujedno i prilika da šira javnost nešto više sazna o Sveučilištu i svim područjima njegova djelovanja, kao i o ljudima koji su doprinijeli njegovu razvoju ali i obilježili ovaj kraj i zemlju.
Tako su početkom godine na stranicama Novoga lista koji je ujedno i partner u obilježavanju navedenih visokih obljetnica objavljeni razgovori s bivšim rektorima koji će nas podsjetiti na neka prošla vremena u kojima je stasalo i razvijalo se riječko Sveučilište.