Održana prva sjednica Senata
Utorak, 24.09.2013.

utorak, 24. rujna 2013.
Nakon ljetne stanke, danas je održana prva sjednica Senata Sveučilišta u Rijeci. U uvodnom izvješću prof. dr. sc. Pero Lučin, upoznao je članove Senata s aktualnim događanjima. Od 1. listopada, tim prorektora je smanjen, a novi prorektori su: dosadašnje prorektorice prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija (nastava i studenti) i prof. dr. sc. Nevenka Ožanić (investicije i razvoj) te prof. dr. sc. Zlatan Car (informatizacija). Zbog povećanog obima, ali i nove organizacije i racionalizacije imenovani su pomoćnici za određene resore.
U zvanje redovitih profesora potvrđeni su prof. dr. sc. Nada Brnčić (5 godina) i prof. dr. sc. Bojan Polić (trajno) s Medicinskog fakulteta. U naslovno zvanje redovitog profesora potvrđena je prof. dr. sc. Sanja Tomić (5 godina) s Odjela za biotehnologiju.
Tematska točka bila je ''Ankete za zaposlenike i studente Sveučilišta u Rijeci o nedopuštenim oblicima ponašanja – izvještaj (IPA 2008''. Prema riječima prof. dr. sc. Snježane Prijić Samaržije Sveučilište u Rijeci je kao partner na IPA 2008 projektu ''Unaprjeđenje pravnog okvira za suzbijanje diskriminacije i korupcije s ciljem jačanja akademskog integriteta'' provelo dvije ankete, jednu među zaposlenicima, a drugu među studentima Sveučilišta, kojima su se ispitale pojave neprimjerenog ponašanja u akademskoj zajednici. Istraživanje je provedeno online, a upitnik je  tijekom 30 dana, koliko je trajalo provođenje istraživanja, bio dostupan za ispunjavanje na mrežnim stranicama. Svim sudionicima u uvodnoj uputi je bila zajamčena anonimnost, osobni podaci se nisu tražili, a IP adrese računala s kojih se pristupalo upitnicima nisu bilježene. Upitnik je u cijelosti ispunilo 339 djelatnika Sveučilišta, što iznosi 19,56% od ukupnog broja djelatnika Sveučilišta.
Zaključaj je da među sudionicima istraživanja postoji svijest o različitim oblicima nedopuštenog ponašanja, no da se ona, s obzirom na sadržaj i težinu razlikuju. Pozitivan je zaključak da su teži oblici diskriminacije i nedopuštenih oblika ponašanja relativno rijetki. S druge strane, dobar dio sudionika u nekoj mjeri potcjenjuje značaj nekih od lakših oblika nedopuštenih ponašanja, a zabrinjavajuće je što relativno mali broj sudionika prijavljuje nedopuštena ponašanja, što može ukazivati i na problem nepovjerenja institucijama, odnosno, nepovjerenje u funkcioniranje mehanizama koji bi takve pojave trebali spriječiti ili sankcionirati.
Anketiranje studenata također je provedeno online, a od ukupnog broja studenata koji su se prijavili samo je njih 1082 (6,49%) ispunilo anketu do kraja, odgovarajući na sva pitanja. Uzoran ispitanika je relativno malen, što nije dovoljno da bi bio reprezentativan. Ipak sama činjenica da studenti izvješćuju o nekim nedopuštenim ponašanjima je vrlo bitna jer ukazuje da ona postoje u našoj akademskoj zajednici te da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se ta ponašanja spriječila i  sankcionirala. Analiza rezultata pokazuje da su tri najčešće prijavljena neprimjerena ponašanja vrijeđanje, vikanje i prijetnje od strane profesora, davanje ocjena na temelju uspjeha na drugim kolegijima te seksističke primjedbe. Posebnu pažnju treba pridati i rješavanju problema relativno visoke prihvaćenosti i pojavnosti prepisivanja kod studenata te studente treba dodatno i sustavno educirati o nedopuštenim oblicima ponašanja u akademskoj zajednici. Stoga je nužno donijeti politike, pravilnike i smjernice za sprečavanje neakademskog ponašanja i razvijanje efikasnijeg mehanizma prevencije i sankcioniranja neetičkog ponašanja u područjima koja su detektirana rezultatima istraživanja.