''Jedino Sveučilište bez prorektora za znanost'', Novi list, 4. 10. 2013.

UDRUGA UNIVERSITAS 
DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI


JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST


Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova upravljačka struktura na riječkom Sveučilištu izaziva nezadovoljstvo akademske zajednice * Foto: S.DRECHSLERRIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. dr. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. 


Neznatne uštede

– Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Ledić. 
Međutim rektor prof. dr. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta.


Prilagodba poslovanju

– Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof.dr. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor.
Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica.