Znanstveni skup ikonografskih studija o »Ikonografiji smrti« u srednjem i novom vijeku
RIJEKA – U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra ikonografskih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci, jučer je počeo 4. međunarodni znanstveni skup ikonografskih studija koji se ove godine održava na temu »Ikonografija smrti«. Na dvodnevnom skupu koji je jučer počeo s radom u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, a danas se nastavlja u Hotelu Belveder u Opatiji, sudjeluje 30 znanstvenika iz 15 zemalja.
   
    Skup tematizira ikonografiju smrti u umjetnosti i literaturi srednjeg i novog vijeka, kroz izlaganja koja se bave sljedećim problemima: prikaz smrti u likovnim umjetnostima i literaturi, rituali i ikonografija smrti, teologija smrti, smrt i život nakon smrti u srednjem vijeku, pisani izvori i legende te regionalne posebnosti u prikazima smrti.
    – Smrt je iznimno široka i važna tema u povijesti čovječanstva, koja svoje mjesto nalazi u likovnim prikazima i drugim umjetničkim medijima kroz povijesna razdoblja u različitim ikonografskim inačicama i sadržajima, koji su vezani uz širi sociološki i kulturalni pripadajući okvir. Može se govoriti o evolucijskoj promjeni, koja nastupa u percepciji i prezentaciji smrti u kasnom srednjem vijeku i koja smrt iz fenomena općeg i društvenog rituala, uvjetovanog prirodnim ciklusom u kojem čovjekovo umiranje počinje trenutkom rađanja, prenosi u domenu osobnog i subjektivnog trenutka u kojem se otkriva istinska bit pojedinca – kaže prof. dr. Marina Vicelja Matijašić.
    – Ta je promjena izazvana promjenama u zajednici, prvenstveno jačanjem individualizma i slabljenjem tradicionalnih veza u društvu, bolestima (crnom kugom) i rastućim strahom od smrti, koji se iskazuje sve naglašenijim grotesknim prikazima vezanim uz smrt. Makabristička ikonografija kasnoga srednjega i novoga vijeka različito se tumači: kao znak čovjekova pada i pobjede smrti, ali i kao početak novog i drugačijeg promišljanja o vrijednostima i ljepoti zemaljskog života – dodaje Vicelja Matijašić.
   
    Prema njezinim riječima, na skupu će se govoriti i o metodološkim pristupima u ikonografskoj disciplini, novim metodama kojima se pristupa u istraživanju starih tema. Poseban interes usmjeren je na dijalog s teološkom misli i teologijom »slike« na kojoj se, velikim dijelom, formiraju kriteriji ikonografije i općenito stavovi prema sakralnoj umjetnosti te odnos prema pisanoj riječi kao jednom od osnovnih predložaka ikonografskih motiva.
    Organizacijom skupova na istaknute teme povijesti umjetnosti, teologije i povijesti književnosti, Filozofski fakultet u Rijeci želi poduprijeti međudisciplinarni dijalog u raspravi o različitim sadržajima te omogućiti priznatim stručnjacima i znanstvenicima da prikažu recentne dosege u istraživanjima zadane teme.
   
    Znanstvenim i stručnim krugovima pruža se mogućnost uvida u istraživačke rezultate drugih disciplina, a studentima povijesti umjetnosti, teologije, povijesti, književnosti, kulturologije i drugih srodnih disciplina, približavaju se sadržaji i najnovije spoznaje iz navedenog područja.
    Uz promociju ikonografskih studija kao interdisciplinarnog područja u Hrvatskoj, međunarodno okupljanje znanstvenika važan je doprinos prezentaciji hrvatske baštine u svijet.

Nela VALERJEV OGURLIĆ