''Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo'', Novi list, 10.12. 2013.
 
APEL ZA IZGRADNJU SVEUČILIŠNE BOLNICETRIBINA O KATASTROFALNOM STANJU BOLNIČKOG ZDRAVSTVA
Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo
Tribina na Medicinskom fakultetu, na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Tribina na Medicinskom fakultetu okupila je brojne riječke liječnike i profesore * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Riječka medicina, ali i cijeli grad i regija, zauvijek će izgubiti svoj status bez nove bolnice, bio bi kratak odgovor na pitanje postavljeno u naslovu jučerašnje tribine održane na Medicinskom fakultetu koja je okupila brojne medicinske stručnjake i članove sveučilišne zajednice koji su pokušali odaslati vrlo jasan apel postavljen iza retoričkog pitanja »Može li riječka bolnica opstati bez sveučilišne bolnice?«. Tribina na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice. Sama izlaganja polarizirala su se uglavnom oko još uvijek apstraktnog načina na koji bi se financirala izgradnja nove bolnice i što se integracijom Sveučilišta i KBC-a Rijeka planira dobiti te vrlo konkretnih problema u kojima se nalazi sustav riječkog zdravstva. 
    
Lučinov koncept

Na koncept pametnih specijalizacija koji je jedan od načina financiranja izgradnje nove bolnice ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin. Jednostavnim rječnikom, pametne specijalizacije su one koje između ostalog pokreću i biznis, a ostvaruju se preko povezivanja poduzeća, javnih funkcija i centara znanja. Bez pametnih specijalizacija, prema Lučinovim riječima, nemoguće je doći do 1.000 milijardi eura koje nudi europski proračun za poboljašanje kvalitete života građana. 
    – Pametna specijalizacija ne podrazumijeva jesmo li kao bolnica bolji od pulske ili gospićke, već možemo li mi napraviti nešto što ne mogu u Pragu – istaknuo je Lučin poručujući da su temelji pametnih specijalizacija bazična istraživanja, translacijska medicina i napredni servis. 
    Na njegovom je tragu i razmišljanje prof. dr. Stipana Jonjića koji smatra da je bolnica jako važan gospodarski segment nekog grada. Ona podrazumijeva zapošljavanja, poreze i prihode. 
    – Što nas je do ovog dovelo? Kriviti državu bilo bi pogrešno jer dio krivnje je na nama što smo propustili priliku u ovih deset godina da ukazujemo na stanje. Nije to samo pitanje kontakata već i konkretnih projekata i u tome vidim krivnju cijele akademske zajednice pa i svoju – rekao je prof. dr. Stipan Jonjić dodajući da sredstva Europske unije mogu dobiti samo kvalitetni projekti, a njih pak sastavljaju kvalitetni kadrovi. 
    
Put do bankrota

Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller skrenuo je diskusiju s planova na konkretne probleme čije je pokušaje rješavanja, u slučaju riječkog KBC-a, nazvao Sizifovim poslom. 
    – Pripala mi je čast da vam priopćim realnost koja je malo drugačija. Prije 13 godina kad mi je prof. dr. Jonjić bio šef, stanje u bolnici je također bilo katastrofalno. U Rijeci se nije ništa promijenilo po tom pitanju gotovo 90 godina kad je posljednji put građena zgrada koja je namjenski bila predviđena za bolnicu. Nesuvislo je o
Lučin i Haller trebaju češće biti na naslovnici Novog lista 
    
    U diskusiju koja je uslijedila nakon izlaganja uključio se prof. dr. Davor Štimac, predstojnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju s tezom, da unatoč tome što živimo u vremenu raznih inicijativa, od inicijative »U ime obitelji« do inicijativa za golf igrališta, prave javne inicijative za izgradnju riječke bolnice nema. S druge strane, riječke se inicijative protežu od Porto Baroša do odlagališta otpada. 
    – Na naslovnici Novog lista trebaju se češće pojavljivati naš rektor Lučin i ravnatelj Haller i govoriti o ovom problemu. Nismo ništa napravili ako ova tribina sutra ne bude na naslovnici barem u jednom malom okviru – smatra Štimac. 
    
Haller najbolji ravnatelj 
    
    Na tribini u sklopu koje se raspravaljlo o spašavanju riječkog zdravstva, ravnatelju riječke bolnice prof. dr. Hermanu Halleru s govornice je upućena javna pohvala. Pohvalio ga je nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Miljenko Kapović koji ga je nazavao najboljim ravnateljem bolnice. 
    – Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Haller – a to nećete nigdje pročitati – proglašen je najboljim ravnateljem naših bolnica u ovom trenutku. Radi se o čovjeku koji cijelu stvar uspješno izvlači u stručnom i operativnom smislu – kazao je Kapović.
 tome govoriti tko je sada kriv, ravnatelj ili svi pomalo – rekao je Haller podsjetivši da riječki KBC djeluje na tri lokaliteta, što nema veze sa suvremenom medicinom koja se dostiže isključivo uz velike napore kadra koji radi u bolnici. 
    – Nisam siguran da su oni koji s nama posluju sretni. Mi smo mnoge firme doveli do bankrota. Iznimno realno gledam situaciju, a ona je u najmanju ruku siva – izravan je bio Haller koji predviđa da će 2014. godina biti izuzetno teška. Poručio je da je uprava riječke bolnice za formiranje sveučilišne bolnice, ali ni da niti jedan prijedlog naveden na tribini ne nudi spasonosno rješenje i čarobni štapić za njezinu izgradnju. 
    – No, ako sve ideje stavimo na kup možda možemo nešto napraviti – zaključio je Haller. 
    Bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, podsjetio je da loše stanje riječke bolnice nije nikakva novost. Prema njegovim riječima, prije 35 godina on je zajedno sa svojim kolegama slao apele da je stanje u riječkoj bolnici neodrživo jer se radi u neadekvatnim zgradama poput bivših kasarni i konjušnica. Pritom je u tom trenutku Rijeka bila pionir u transplantacijskoj medicini i u samom vrhu brojnih kriruških grana. 
    
Generacije prolaze...

– Fali mi više snage, želje i čvrstine u vašim pomalo depresivnim nastupima. Moram vam reći da nikad nitko nije napravio iskorak kad je bilo dobro pa su tako i nas 2000. godine smatrali ludima kad smo se borili za sveučilišni kampus – komentirao je Rukavina. 
    Da se kronična zapuštenost riječke bolnice sada proteže na dva stoljeća i čitave generacije upozorio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. 
    – Moj djed Ante Medanić 1953. godine pisao je dopise o lošem stanju riječke bolnice, a 70-ih godina to je radio moj otac pa kao što možete vidjeti, moja se obitelj već malo duže vrijeme bavi s lošim stanjem riječke bolnice – rekao je Šustić. Ipak, kako je kazao, o stanju riječke bolnice dosad je akademska zajednica šutjela i sad je konačno nastupilo vrijeme da se sve strane integriraju na jednom projektu jer drugačije više nitko neće moći funkcionirati. 
    – Udružimo se i napokon recimo da nam padaju komadi stropova po pacijentima. Ovakvo je stanje jednostavno neodrživo – zaključio je Šustić.



Stanovnici Rijeke i zapadne Hrvatske – građani drugog reda 
    
    Nedopustivo loše stanje materijalne infrastrukture prostora i opreme Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje degradira i ugrožava funkcioniranje pojedinih odjela i koje će neminovno rezultirati daljnjim urušavanjem kadrova, navodi nas da, svjesni povjerenja koje su nam dosad ukazivali naše kolegice i kolege i odgovornosti koju naš položaj traži kao i očekivanja koja od nas imaju naši sugrađani, istaknemo sljedeće: 
    Sadašnje neodrživo stanje KBC-a Rijeka dovodi građane Rijeke i zapadne Hrvatske u frustrirajući položaj građana drugog reda u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj i susjednim zemljama: sveučilišna bolnica u okviru sveučilišnog kampusa na Trsatu kao i nova bolnica funkcionalno integrirana u Sveučilište apsolutni je prioritet razvitka medicinske struke, znanosti i obrazovanja koji nema alternative. Sveučilišna bolnica podrazumijeva izgradnju materijalne infrastrukture kao i funkcionalnu integraciju KBC-a Rijeka s Medicinskim fakultetom te daljnji razvoj kadrova pri čemu ni jedan od ova tri aspekta ne smije biti zanemaren ili predmetom odustajanja. Pozivamo sve nadležne institucije da podupiru izgradnju riječke sveučilišne bolnice i pridonesu decentralizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Ne prozivamo krivce već prizivamo prijatelje Rijeke da svojim utjecajem pomognu realizaciji projekta sveučilišne bolnice. Hrvatska mora za projekt i njegovu realizaciju osigurati najveći dio sredstava. Financiranje izgradnje sveučilišne bolnice morat će potpomognuti i jedinice lokalne i regionalne samouprave dok će se od Europske unije tražiti financiranje tragom koncepta pametnih specijalizacija. Paralelno s rješavanjem pitanja financiranja i izgradnje materijalne infrastrukture treba stvoriti pravni okvir statusa i djelovanja sveučilišnih bolnica Hrvatskoj, što podrazumijeva osobito tijesnu suradnju Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sveučilišna bolnica je istovremno uvjet za razvoj i opstanak riječke akademske medicine i cijele akademske zajednice. Bez sveučilišne bolnice europski standardi edukacije bit će ugorženi, što može rezultirati i ugrožavanjem ugled a i statusa visokog učilišta u Rijeci. Generacije budućih liječnika i drugih biomedicinskih stručnjaka neće nikad biti ravnopravne školovanima u drugim centrima, pacijenti će tražiti bolju uslugu drugdje, a stručnjaci i znastvenici napuštatiti i zaobilaziti Rijeku. 
    Svojim potpisom jamčimo da ćemo uložiti sav svoj utjecaj da navedene stavove predstavimo javnosti, struci i politici te ćemo od donositelja odluka na svim razinama tražiti hitnu i bezuvjetnu realizaciju projekta sveučilišne bolnice na Trsatu. Donositeljima odluka pak poručujemo da smo njihovi saveznici i da apeliramo na njihov razum i savjest, ali i da moraju znati da će se njihove riječi i djela odsad pa nadalje mjeriti njihovim odnosom prema projektu sveučilišne bolnice i da se nećemo ustručavati javno ih prozivati ukoliko odstupe od njega, ponašaju se prema njemu nedovoljno proaktivno i na taj način pokažu da nisu zavrijedili zadržati povjerenje medicinskih stručnjaka i građana.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. prosinca 2013.