''Rijeka dobiva novu bolnicu krajem 2020. godine?!'', Novi list, 19. 12. 2013
NAJVEĆI JAVNO-PRIVATNI PROJEKT U HRVATSKOJ POTPISAN UGOVOR O REALIZACIJI PROJEKTA »KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA«
Papirnata priča trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi trebala biti dovršena u roku od pet godina

Barbara ČALUŠIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
altRIJEKA » Uz pjenušac i obećanje da će nakon osamdeset godina maćehinskog odnosa prema riječkoj bolnici država ubuduće biti majka riječkom zdravstvu, jučer je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka potpisan ugovor o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva »Klinički bolnički centar Rijeka«. Ugovorom koji su potpisali ministar zdravlja Rajko Ostojić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak, Ministarstvo zdravlja dobilo je ovlasti javnog partnera u izgradnji bolnice koju će pak koordinirati Centar za praćenje energetskog sektora i investicija. Iznesena dinamika samog projekta predviđa rok od mjesec dana za osnivanja stručnih timova koji će sudjelovati u projektu, rok od pola godine u kojem će resorno ministarstvo definirati razinu usluga nove bolnice nakon čega bi Centar za praćenje energetskog sektora i investicija trebao učiniti komparator koji će dati odgovor na pitanje je li za projekt nove bolnice, odnosno za investiciju od 3,2 milijarde kuna isplativije financiranje kroz javno-privatno partnerstvo od klasičnog načina kreditiranja. Papirnata priča prema ovakvom scenariju trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi, kako je jučer rečeno, trebala biti dovršena u roku od pet godina. Ukratko, prema najnovijim obećanjima, Rijeka bi novu bolnicu trebala dobiti za sedam godina, konkretno koncem 2020. godine.
   
Odluka i procedura

– Zahvaljujem svim Riječanima na strpljenju. Desetljećima su čekali novu bolnicu i unatoč činjenici što žive u 21. stoljeću, liječili su se u prostorima koji pripadaju početku 20. stoljeća – rekao je Ostojić koji je jučer u Rijeku došao u pratnji još dva ministra, ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Romane Jerković te pomoćnice ministra zdravlja Ljubice Đukanović. To je, prema njegovim riječima, dokaz da je ovo potpisivanje ugovora drugačije od ugovora bez vidljivih rezultata koje su u Rijeci za izgradnju riječke bolnice potpisivale prethodne vlade.
    – To je odluka o kojoj nema dvojbe, ali moramo poštovati proceduru – odgovorio je Ostojić na pitanje novinara hoće li Vlada napokon donijeti odluku o izgradnji nove riječke bolnice. Jamstvo izgradnje nove bolnice je, kako je rekao, iskustvo, a činjenica je da se bolnica ne može graditi sredstvima iz državnog proračuna što je već prepoznalo europsko zdravstvo koje u ovom trenutku ima pet milijardi eura vrijednih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu potpisanih u segmentu zdravstva. Novi riječki KBC ujedno bi trebao biti najveći takav projekt javno-privatnog partnerstva koji se provodi u Hrvatskoj. Ostojić pritom poziva i same liječnike i medicinske stručnjake da se maksimalno uključe u izradu projekta nove bolnice.
    – Pokušajte pored svog velikog angaž
Spajanje bolnica
   
    – Vidjet ćemo što je od onih teza koje su se pojavile u medijima točno – komentirao je Ostojić pitanje o masterplanu bolnica i njihovom spajanju kojim bi trebale zauvijek nestati i neke uspješne male bolnice.
    – Spajanje bolnica u organskom, ali i funkcionalnom smislu je dobro. Neke će se spojiti i prije primjene masterplana – dodao je ministar zdravlja.
   
    Nova angiosala
   
    Posjet ministra zdravlja ujedno je bila i prilika za službeno otvaranje angiosale na Odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti. U novoj angiosali već se neko vrijeme obavljaju zahvati, a za razliku od angiosale koja je nakon deset godina neprekidnog rada bila na rubu funkcioniranja, nova ima dodatne dijagnostičke mogućnosti poput integriranog intravaskularnog ultrazvuka, mjerenje rezerve frakcijskog protoka i mogućnost trodimenzionalnog prikaza. Prema riječima pročelnika Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju dr. Vjekoslava Tomulića, u planu je uposliti obje angiosale, ako to financijska sredstva to dozvole.
    Na ovom odjelu se godišnje učini oko 2.000 invazivnih zahvata od čega oko 800 perkutanih koronarnih intervencija. Nova angiosala trebala bi omogućiti liječenje većeg broja pacijenata s vaskularnim bolestima, a kako je jučer istaknuo sanacijski upravitelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller, formiran je multidisciplinarni tim koji čine intervencijski radiolozi i kardiolozi, vaskularni i kardijalni kirurzi te pedijatrijski kardiolozi. U taj tim planira se uključiti i neurologe koji bi uz pomoć endovaskularne medicine liječili moždane udare.
    – Naš cilj je centralizacija endovaskularne medicine – objasnio je Haller.
    Nova angiosala omogućit će promptno zbrinjavanje svih hitnih slučajeva, a najavljeno je i skraćivanje liste čekanja na invazivni zahvat koje bi sa sadašnjih sedam mjeseci za pola godine trebalo biti svedeno na manje od mjesec dana.
   
    Bio je to »dan zdravlja PGŽ-a«
   
    Ministar zdravlja Rajko Ostojić prije potpisivanja ugovora o izgradnji nove bolnice održao je sastanak sa 13 ravnatelja zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Sastanak koji je bio uvertira u potpisivanje ugovora o izgradnji nove bolnice ili kako ga je župan Zlatko Komadina simbolično nazvao »danom zdravlja PGŽ-a« poslužio za rekapitulaciju županijskih ulaganja u zdravstvo. Tako je prema Komadininim riječima, PGŽ uložio 300 milijuna kuna u ustanove čiji je osnivač, ali i 100 milijuna kuna u KBC Rijeka. Istaknuo je velike investicijske cikluse u specijalnim bolnicama poput objke Thalassotherapije.
    – Naš sustav zdravstva nije pao na teret države jer niti jedna zdravstvena ustanova kojoj je osnivač županija nije poslana u sanaciju – istaknuo je Komadina.
    PGŽ spada u županiju s iznadprosječnom dostupnošću zdravstvene skrbi, ako se uzme u obzir broj zdravstvenog osoblja na 100 tisuća stanovnika koji iznosi 363, dok je hrvatski prosjek 299. Sustav se financira najvećim dijelom iz sredstava HZZO-a dok petinu financiranja čine županijska sredstva, a čak 18 posto vlastita sredstva pojedinih ustanova.
    – Kad bi druge županije išle vašim planom, ne bi bilo dubioza kakve imamo. Jedino u čemu ste dosad bili ispod prosjeka je arhitektonski dio zdravstva – rekao je Ostojić, ističući da će održati svoje obećanje iz Plana 21, a to je izgradnja dviju bolnica – pulske i riječke.
mana sudjelovati i u izradi dokumentacije i svega što nas čeka – poručio je Ostojić.
    Novinare je jučer ponajprije zanimalo koliko je ovaj ugovor drugačiji od niza prethodnih sporazuma i obećanja o izgradnji nove riječke bolnice koje su KBC Rijeka, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija dobivali od ranijih vlada. S ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, nova riječka bolnica, prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka neće ovisiti o kapacitetima državnog proračuna, niti o nečijoj političkoj volji.
    – Onaj tko dođe neće više moći reći da nema novca s ovakvim ugovorom jer se on ne oslanja proračun – istaknuo je Vrdoljak, dok se pak Vojko Obersnel osvrnuo na sporazum o izgradnji nove bolnice iz 2004. godine čiji je i sam bio potpisnik.
    – Do ovog ugovora niti jednom nismo potpisali ugovor koji je definirao financijske parametre, a još manje rokove. Ugovor koji smo potpisali s tadašnjim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom o izgradnji nove riječke bolnice nije sadržavao ništa osim dobre volje – ustvrdio je Obersnel, dodavši da je Grad Rijeka i dosad bio aktivni partner u izgradnji nove bolnice koji je s ustupljenim zemljištem i komunalnim doprinosom u bolnicu već uložio 45 milijuna kuna.
   
Nova ulaganja u stare objekte

Nova bolnica trebala bi se prostirati na zemljištu površine osam hektara na području njezinog današnjeg sušačkog lokaliteta. Bruto površina svih građevina nove bolnice prema postojećem projektu iznosi 240 tisuća četvornih metara, a u to je uključena i površina podzemnih garaža koja će imati kapacitet od 1.800 parkirnih mjesta. Kad su u pitanju bolesničke postelje, kapacitet bolnice ne bi se bitno mijenjao od današnjeg i kreće se oko 1.000 postelja. Plan i dalje podrazumijeva izgradnju ginekologije i pedijatrije u sljedećoj fazi, a potom i svih ostalih klinika.
    Ostojić je obećao i novi ciklus ulaganja u stare bolničke objekte kojima bi riječki KBC trebao premostiti vrijeme do izgradnje nove bolnice. Ulaganja se u prvom redu odnose na novu opremu pa bi tako Rijeka trebala dobiti novi CT-uređaj, uređaje za brahiterapiju, operacijske stolove i anesteziološke uređaje. Objavu tendera za novu opremu, Ostojić je najavio kroz period od šest tjedana, a oprema će se financirati iz državnog proračuna.
    – Ovo je velik dan za tri županije koje se ovdje liječe. Nije potrebno naglašavati u kakvim uvjetima radimo i nadam se da će ovaj projekt zaživjeti. Liječnike i medicinske sestre imamo, ali nam trebaju zgrade u kojima bismo mogli pružati naše usluge, ne samo ovoj i susjednim županijama, već i pacijentima izvan granica – zaključio je sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller.