''Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi'', Novi list, 13. 1. 2014.

SAMOSTALNI ZDRAVSTVENI STUDIJI ODLAZE S MEDICINSKOG FAKULTETA


Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi



Od iduće akademske godine u nekadašnjoj zgradi Građevinskog fakulteta uvode se novi diplomski studiji, poput menadžmenta u sestrinstvu, kliničke nutricije i anestezioloških tehničara, koji bi trebali riješiti deficit kadrova u medicini
 
 
* Foto: M. GRACINRIJEKA » Fakultet za zdravstvene studije s početkom naredne akademske godine trebao bi biti u potpunosti spreman za startanje kao nova samostalna sastavnica Sveučilišta u Rijeci, a prema riječima dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, trenutno se provodi upisnik u sustav visokoškolskih ustanova. Ono na što studenti naredne akademske godine mogu računati veće su upisne kvote, ali i novi studijski programi. Međutim samo oni koji se tiču diplomskih studija, jer prema najavama prof. dr. Šustića, kvote i programi preddiplomskih studija neće se mijenjati.
   
Prvostupnički program

– Nećemo razvijati postojeće prvostupničke programe. Imat ćemo iste programe kakve imamo sada na Medicinskom fakultetu, ali ćemo razvijati niz diplomskih programa. Imamo sada dva diplomska programa, jedan za fizioterapeute i jedan za medicinske sestre. Sada će startati drugi diplomski program za medicinske sestre, a riječ je o menadžmentu u sestrinstvu. Nakon toga mislimo razviti program iz kliničke nutricije koji radimo zajedno s još nekim sastavnicima Sveučilišta. U budućnosti računamo na još nekoliko programa za medicinske sestre, posebice u onim područjima gdje nalazimo da je sustav deficitaran. Naša je filozofija da razvijanjem diplomskih studijskih programa pokušamo riješiti deficit kadrova u medicini uključujući i liječnike. Jedan od programa koji bi sigurno u budućnosti trebali razvijati je diplomski studijski program za anesteziolo
Za kvalitetu najbitniji odnos broja sestara i liječnika
   
    Hrvatska ima manjak sestara i manjak liječnika, ali manjak liječnika je puno manje izražen, kaže prof. dr. Šustić. No, kvaliteta zdravstvenog sustava se ne očituje po broju liječnika na broj stanovnika.
    – Najviše liječnika po broju stanovnika ima Grčka, a to sigurno nije zemlja s najboljim zdravstvenim sustavom. Kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri se odnosom broja sestara po broju liječnika. Norveška je na prvom mjestu s osam sestara na jednog liječnika, druga je Finska, zatim Švedska, Danska, Nizizemska. To su zemlje s najboljim zdravstvenim sustavom u svijetu. Direktni pokazatelj nekvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava je da na jednog liječnika imamo dvije sestre. Što opet govori u prilog činjenici da moramo razvijati diplomske studije, a na taj način smanjujemo i potrebu za liječnicima kao jednim vrlo skupim kadrom, navodi dekan.
ške tehničare. Naime, ako znate da nedostaje anesteziologa i želite nadoknaditi njihov manjak, onda je to pravi način, jer ako povećavamo upisne kvote liječnika na medicinske fakultete to znači dug edukacijski proces. Edukacija anesteziologa traje šest godina medicine, pola godine staža i na kraju pet i pol godina specijalizacije. Ako bi sada htjeli povećati broj anesteziologa, to bi se u sustavu osjetilo tek 2026. godine, kaže prof. dr. Šustić.
    Dodajući kako bi školovanje anestezioloških tehničara smanjilo potrebu za anesteziolozima i to upola već za dvije godine, dekan po istom sistemu vidi rješenje i za deficit kadra u kliničkoj nutriciji, optometriji i cijelom nizu srodnih struka.
   
Strategija zdravstva

– Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti, a to je napisano i u Nacionalnoj strategiji zdravstva. To ujedno predviđa i strategija Sveučilišta u Rijeci, ali i Primorsko-goranske županije koja se opredijelila za razvoj zdravstvene industrije, a to se bez kadra ne može, ističe prof. dr. Šustić.
    Preseljenjem u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta uspostavili su se prostorni uvjeti za razvoj diplomskih studija, dok kadrovski uvjeti, kaže dekan, odavno postoje. Postavljanje diplomskih studija, zaključuje, otvorit će put i za ulazak u treću fazu Bolonje, a riječ je o doktorskim studijima.

I. ŠESTAN KUČIĆ